Prikaz sustava u prostoru stanja

Σχετικά έγγραφα
Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

1 Promjena baze vektora

7 Algebarske jednadžbe

Operacije s matricama

Elementi spektralne teorije matrica

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Dijagonalizacija operatora

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Matematički modeli realnih sustava 1. i 2. dio

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

18. listopada listopada / 13

Kaskadna kompenzacija SAU

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Obične diferencijalne jednadžbe 2. reda

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

1 Obične diferencijalne jednadžbe

5. Karakteristične funkcije

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

1.4 Tangenta i normala

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Teorijske osnove informatike 1

DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

SISTEMI AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA

Sustav dvaju qubitova Teorem o nemogućnosti kloniranja. Spregnuta stanja. Kvantna računala (SI) 17. prosinca 2016.

Laplaceova transformacija

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Automatsko upravljanje 2016/2017

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Linearna algebra Materijali za nastavu iz Matematike 1

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Napisat demo program koji generira funkciju prijenosa G(s)=(2s+4)/(s2+4s+3) s=tf('s'); Br=2*s+4;Naz=s^2+4*s+3; G=Br/Naz

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Elektromotorni pogon je jedan DINAMIČKI SISTEM, koji se može podeliti na više DINAMIČKIH PODSISTEMA između kojih postoji INTERAKCIJA.

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

Matematika 1. kolokviji. Sadržaj

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

IZVODI ZADACI (I deo)

Katedra za matematiku (FSB, Zagreb) Matematika 2 Poglavlje 6 1 / 60

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

numeričkih deskriptivnih mera.

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Katedra za strojarsku automatiku. Mehatronika i robotika Upravljanje i regulacija Osnove prostora stanja - 1. Katedra za strojarsku automatiku

Uvod. - linearne jednadžbe. - nelinearne jednadžbe

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

( , 2. kolokvij)

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Transcript:

Prikaz sustava u prostoru stanja Prikaz sustava u prostoru stanja je jedan od načina prikaza matematičkog modela sustava (uz diferencijalnu jednadžbu, prijenosnu funkciju itd). Promatramo linearne sustave s vremenski nepromjenljivim, odnosno konstantnim koeficijentima. Linearna jednadžba znači da imamo linearnu kombinaciju ulaznih i izlaznih varijabli. Sustavi su n-tog reda, što znači da imaju n elemenata za pohranjivanje energije. Matematički model takvih sustava je linerna diferencijalna jednadžba n-tog reda.

Jedan od načina prikaza sustava n-tog reda je pomoću n diferencijalnih jednadžbi prvog reda. Broj varijabli stanja je određen redom sustava. Ovakav kompaktan zapis diferencijalnih jednadžbi prvog reda zgodan je za matrični način prikaza.

Kod linearnih sustava s više ulaza u više izlaza prethodni oblik zapisa se modificira na sljedeći način: Prethodne zapise za sustave s jednim ili više ulaza i izlaza možemo skraćeno prikazati u sljedećem obliku: gdje su: x vektor varijabli stanja u vektor ulaznih varijabli y vektor izlaznih varijabli A matrica stanja ili matrica sustava B ulazna matrica C izlazna matrica D matrica direktnog preslikavanja ulaza na izlaz

Varijable stanja određuju matricu A koja je dimenzija n x n. Matricu B je dimenzija n x p, gdje je p broj ulaza. Matrica C je dimenzija r x n, gdje je r broj izlaza. Matrica D je dimenzija r x p i određena je direktnim vezama između ulaza i izlaza. Moguće je više različitih prikaza istog sustava u prostoru stanja, ovisno o izboru varijabli stanja. Kako usporediti dva prikaza u prostoru stanja, odnosno dva skupa matrica A, B, C i D? Iz prostora stanja je potrebno prijeći u oblik prijenosne funkcije pa ih onda usporediti. Izlazi iz integratora su varijable stanja. Izlazi iz pojacala su linearno zavisni o varijablama stanja i kao takvi ne predstavljaju novu informaciju. U Matlabu postoji blok State Space.

Nelinearne sustave opisuju nelinearne diferencijalne jednadžbe n-tog reda. I ove jednadžbe možemo prikazati pomoću n nelinearnih diferencijalnih jednadžbi prvog reda, odnosno u vektorskom obliku pomoću vektora derivacija varijabli stanja: Diferencijalne jednadžbe za sustave s jednim ulazom i jednim izlazom prikazivali smo grafički pomoću blokovskih shema i grafa toka signala. Slično, sustave opisane s n diferencijalnih jednadžbi prvog reda, možemo prikazati vektorskim blokovskim shemama:

Određivanje prikaza sustava u prostoru stanja Do opisa sustava u prostoru stanja može se doći iz: blokovske sheme diferencijalne jednadžbe ili prijenosne funkcije (za sustave s jednim ulazom i jednim izlazom) diferencijalne jednadžbe ili prijenosnih funkcija (za sustave s više ulaza i više izlaza) U slučaju sustava s jednim ulazom i jednim izlazom koristi se direktna metoda transformacije. U slučaju sustava s više ulaza i više izlaza koristi se direktna metoda uz transformaciju u kanonički upravljivi oblik. Određivanje jednadžbi varijabli stanja iz diferencijalne jednadžbe sustava s jednim ulazom i jednim izlazom n-ta derivacija izlazne varijable se prikaže kao funkcija ostatka diferencijalne jednadžbe. Diferencijalna jednadžba n-tog reda zamjenjuje se s n diferencijalnih jednadžbi prvog reda na način kako slijedi:

U matričnom obliku gornji sustav se može prikazati na sljedeći način: Varijable stanja su izlazi iz integratora u blokovskoj shemi.

Određivanje jednadžbi varijabli stanja iz diferencijalne jednadžbe sustava s jednim ulazom i jednim izlazom koji sadrže polove i nule Prijenosnu funkciju prikazujemo kao umnožak dvije prijenosne funkcije, odnosno uvodimo novu varijablu. Izlazi iz integratora predstavljaju varijable stanja.

Zapis u matričnom obliku (matrica A je ostala ista, drugačiji elementi vektora B i C). Opis prijenosnom funkcijom iz opisa jednadžbama varijabli stanja Zapis u matričnom obliku možemo transformirati u donje Laplaceovo područje: I je jedinična matrica. Lijevo dijeljenje za odrediti vektor X.

Slijedi izraz za prijenosnu matricu: Primjer: Odrediti opis pomoću varijabli stanja u matričnom obliku istosmjernog elektromotora prikazanog blokovskom shemom na sljedećoj slici: Blok shemu transformiramo tako da prijenosnu funkciju prikažemo pomoću integratora.

U gornjoj shemi blokovi su: ω- brzina vrtnje motora I a - struje armature U a - napon armature M t - moment tereta M - moment motora Iz blokovske sheme odabiremo sljedeće varijable stanja: x = ω x = i a Koristeći prethodnu blokovsku shemu možemo napisati sljedeće diferencijalne jednadžbe:

Zapis prethodnih diferencijalnih jednadžbi u matričnom obliku. x i x - varijable stanja u a i m t - ulazne varijable ω - izlazna varijabla Zadatak: Potrebno je sustav opisan prijenosnom funkcijom prikazati u prostoru stanja. Prijenosna funkcija je: GS ( ) = S + 3S + S + S + Sustav ima nule i polove. Potrebno je prijenosnu funkciju rastaviti na umnožak dvije prijenosne funkcije: Y( S) = G( S) U( S) Y( S) = G ( S) Z( S) Z( S) = G ( S) U( S)

G ( S) = S + 3S + G ( S) = S + S + Slijedi da je: Z( S) = U( S) S + S + Prebacivanjem gornjeg izraza u vremensko područje dobije se: && z + z& + z = u && z = z& z+ u x = z x& = x = z& x& = && z && z = x& = z& z+ u x& = x x + u x& 0 x 0 = + u x& x

( ) ( ) Y( S) = G S Z S ( ) Y( S) = S + 3S + Z( S) Prebacivanjem gornjeg izraza u vremensko područje dobije se: y() t = && z() t + 3 z& () t + z() t yt () = && z+ 3z& + z && z = x x + u z& = x z = x y = ( x x + u) + 3x + x y = 3x x + u x y = [ 3 ] + u x Provjera u Matlabu (iz opisa u prostoru stanja dobiti prijenosnu funkciju). 0 A = 0 B =

D = [ 3 ] C = [num, den]=sstf(a, B, C, D) num = 3 den = Zadatak: Sustav drugog reda je opisan prijenosnom funkcijom. Potrebno je prikazati ovaj sustav u prostoru stanja. GS ( ) = + as + as Y( S) GS ( ) = U( S) Prebacivanjem gornjeg izraza u vremensko područje dobije se: a&& y+ ay& + y = u a && y = u y& y a a a

Blokovska shema sustava Diferencijalni jednadžbu drugog reda prikazat ćemo s dvije diferencijalne jednadžbe prvog reda. Određujemo varijable stanja. x = y x& = x = y& a x& && y u x x = = a a a 0 0 x& x = + u x& a x a a a x y = [ 0] x

Opis prijenosnom funkcijom iz opisa jednadžbama varijabli stanja GS ( ) = CSI ( A) B S SI A = a S + a a ( SI A) = adjungirana _ matrica det [ ] ( SI A) = a S + a a S + S + S a a a a S + a GS ( ) = [ 0] B a S + S + S a a a a GS ( ) = [ 0] a S S + S + a a a GS ( ) = = a a S + S + a a a ( as + as + ) a GS ( ) = ( as + as+ )