Ako je koeficijent korelacije blizak 1, ne mora značiti da su X i Y međusobno zavisne, već da postoji treća promenljiva Z od koje zavise X i Y.

Σχετικά έγγραφα
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

5. Karakteristične funkcije

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Testiranje statistiqkih hipoteza

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Jednodimenzionalne slučajne promenljive

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Obrada signala

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

VEROVATNO A I STATISTIKA A - TEST 1 9. NOVEMBAR 2013.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

numeričkih deskriptivnih mera.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Računarska grafika. Rasterizacija linije

18. listopada listopada / 13

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Operacije s matricama

Diferencijabilnost funkcije više promenljivih

Verovatnoća i Statistika. I deo. Verovatnoća. Beleške Prof. Aleksandra Ivića

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Neparametarski testovi za dva nezavisna uzorka. Boris Glišić 208/2010 Bojana Ružičić 21/2010

Trigonometrijske nejednačine

3 Populacija i uzorak

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Signali i sustavi AUDITORNE VJEŽBE 10. Jednadžbe diferencija, primjer

Autori: Dr Biljana Popović, redovni profesor Prirodno matematičkog fakulteta u Nišu Mr Borislava Blagojević, asistent Gradjevinskog fakulteta u Nišu

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Teorijske osnove informatike 1

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

UNIVERZITET U SARAJEVU GRAĐEVINSKI FAKULTET SARAJEVO

Elementi spektralne teorije matrica

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Predavanja i vježbe 2

Računarska grafika. Rasterizacija linije

1.4 Tangenta i normala

IZVODI ZADACI (I deo)

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Kaskadna kompenzacija SAU

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

5 Ispitivanje funkcija

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Binomna, Poissonova i normalna raspodela

7 Algebarske jednadžbe

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

radni nerecenzirani materijal za predavanja

ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

8 Funkcije više promenljivih

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Tretja vaja iz matematike 1

Funkcije. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 21. november Gregor Dolinar Matematika 1

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Uvod u neparametarske testove

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Pitanja za eliminacioni test od ranijih godina Januar Dat je niz brojeva, tipa Napisati koliko iznosi medijana.

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Odvod. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 5. december Gregor Dolinar Matematika 1

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

Slučajne varijable. Diskretna slučajna varijabla X je promjenjiva veličina koja poprima vrijednosti iz skupa

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

σ (otvorena cijev). (34)

Transcript:

Parcialni oeficient orelacie Ao e oeficient orelacie bliza 1, ne mora značiti da su X i Y međusobno zavisne, već da postoi treća promenliva Z od oe zavise X i Y. Definiše iš se parcialni i oeficient i orelacie pomoću ć oeg se nalazi zavisnost X od Y bez uticaa Z. Nea easuρ ρ 12, ρ 13 i ρ 23, oeficienti ce orelacia eaca između X i Y,, X i Z i između Y i Z. Parcialni oeficient orelacie između X i Y bez uticaa Z: ρ 12 1 ρ ρ 2 13 13 ρ 23 1 ρ 2 23 1

Koeficient asimetrie i sploštenosti Pomoću matematičog očeivana definišu se i oeficient asimetrie i sploštenosti. Definicia. Nea su EXm i DXσ 2 matematičo očeivane č i disperzia i slučane č promenlive X. Ao postoe veličine Koeficient asimetrie 3 4 E X m E X m f1 f 3 3 2 4 σ σ Koeficient sploštenosti Koriste se i termini: prvi i drugi Fišerov oeficient i prvi i Koriste se i termini: prvi i drugi Fišerov oeficient, i prvi i drugi Pirsonov oeficient. 2

Koeficient variacie, indes disperzie Ao e EX 0, tada e oeficient variacie: c V σ EX Ao e EX 0, tada e indes disperzie: I D X E X 3

Karateristična funcia Pomoću matematičog očeivana definiše se funcionalna arateristia slučanih promenlivih arateristična funcia. Nea e data sp X. Funcia ϕ definisana i ednaošću: ϕtee itx, t R, i 2-1 Naziva se arateristična funcia slučane promenlive X. Karateristična funcia e edinstvena za svau sp. Koristi se u teorii verovatnoće pri doazivanu mnogih teorema. 4

Mod raspodele Definicia. Nea e data disretna sp X sa onačno ili prebroivo mnogo vrednosti svoim zaonom raspodele p P[Xx ], J N. Svaa vrednost ili vrednosti sp X čie su odgovarauće verovatnoće veće od susednih e mod raspodele. Nea e data nepreidna sp X svoom gustinom raspodele gx, x R. Apscisa svae tače loalnog masimuma funcie gx e mod raspodele. Raspodela može imati edan mod unimodalna, ili dva moda bimodalna, ili više polimodalna. 5

Kvantili raspodele Definicia. Nea e data sp X i nea e Fx nena funcia raspodele. Nea e q realan bro iz intervala 0, 1. Kvantil reda q e svai bro x 0 R za oi važe neednaosti: Fx 0 q i lim Fx q x x 0 Ao e FX nepreidna i strogo monotona, tada će postoati edinstveni vantili svaog reda. Ao FX ima intervale onstantnosti, t ti može postoati ti više broeva x 0 oi su vantil neog reda za posmatranu raspodelu. 6

Decili i vartili Ao e q0,1, tada e odgovaraući bro x 0 prvi decil raspodele; Ao e q0,2, tada e odgovaraući bro x 0 drugi decil raspodele, itd. Ao e q0,25, tada e odgovaraući bro x 0 prvi vartil raspodele; Ao e q0,5, 05 tada e odgovaraući bro x 0 mediana raspodele, Ao e q0,75, tada e odgovaraući bro x 0 treći vartil raspodele. Ao e q0,95, tada e odgovaraući bro x 0 95-ti percentil raspodele. 7

Matematičo očeivane 2Dsp Ao X i Y imau matematiča očeivana, tada e uređeni par EX, EY matematičo očeivane sp X, Y. Nea e X, Y dvodimenzionalna sp. Uslovno matematičo očeivane č sp Y pri ifisirano i vrednosti tix x e E Y / X x y g y / x dy gde e gy/x uslovna gustina raspodele sp Y pri X x. Ao su X i Y disretne sp, tada e E Y / X x i y P[ Y y / X xi ] 8

Nee važnie raspodele verovatnoće Poznavane raspodela i nihovih svostava značano ada na osnovu onačnog broa podataa treba utvrditi oo lasi sp pripada i oe su nene osnovne arateristie. Disretne: binomna, negativna binomna i Puasonova raspodela. Normalna raspodela Nepreidne: uniformna, esponencialna, hi-vadrat, studentova, Fišerova, Gama raspodela, itd. 9

Binomna raspodela Nea e verovatnoća realizacie dog. A u n esperimenata ednaa p. Ao e sp X ednaa brou realizacia dog. A pri istim uslovima, tada X ima binomnu raspodelu sa parametrima n i p: X : Bn, p Bernulieva sl. pr S n Za sp sa binomnom raspodelom e: X : 0 1... : n, pn, 0 pn,1... pn, n n p n n p 1 p 0,1,..., n 10

Binomne verovatnoće p n, Pn, Pn, 0.30 0.25 0.25 0.20 0.15 n10 p0.5 0.20 0.15 n12 p0.25 0.10 0.10 0.05 0.05 000 0.00 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 000 0.00 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 11

Binomna raspodela nastava Binomna raspodela, nastava Ao sp X ima Bn 1, p raspodelu, a sp Y ima Bn 2, p p 1, p p, p 2, p raspodelu, i ao su X i Y nezavisne, tada sp Z X+Y ima Bn 1 +n 2, p raspodelu. R d l Y l d Z X+Y l č Raspodela za Y uslovno u odnosu na ZX+Y u slučau nezavisnih veličina X i Y sa Bn 1, p i Bn 2, p raspodelama e + n n n n Z P Y P X P Z P Z Y P Z Y P 2 1 2 1, / + n n Z P Z P 2 1 }, min{ } 0, max{ 2 1 n n }, { }, { 2 1 12

Binomna raspodela, nastava Ao sp X ima Bn,, p raspodelu, tada sp Yn-X ima Bn, 1-p raspodelu. n Izračunavane vrednosti izraza P X p 1 p može biti složeno za velie vrednosti n ili male vrednosti p, pa se može oristiti relacia p n P X + 1 P X 1 p + 1 Ao e n 30 i np<10, binomna raspodela se aprosimira Puasonovom raspodelom Ao e n 30 i np>10, binomna raspodela se aprosimira 13 normalnom raspodelom n

Binomna raspodela, disperzia Nea e verovatnoća dog. A u svaom esperimentu p i nea e izvedeno n esperimenata pod istim uslovima, nezavisno edan od drugog. Nea e I indiator dog. A u -tom esperimentu 1,,n. Za sp X sa Bn, p raspodelom važi 0 1 X I1 +... + I n I A : 1- p p E X E I +... + E In 1 n np D X D I1 +... + In np1 p 14

Binomna raspodela, oeficienti Nea e data sp X sa Bn,, p raspodelom. Koeficient variacie e p C V 1 np Indes disperzie e I 1 p < 1 Koeficient asimetrie e f 1 1 2 p np1 p Koeficient sploštenosti e f 2 1 6 p1 p np1 p 15

Bernuliev zaon veliih broeva Iz neednaosti Čebiševa sledi da za svao ε>0,, za sp X sa Bn, p raspodelom važi: X P n p ε 0 n Bernuliev zaon veliih broeva uazue na to da se relativna frevencia dog. A čia e verovatnoća p, grupiše oo p. 16

Puasonova raspodela SP X ima Puasonovu raspodelu sa parametrom λ,, Pλ ao e λ>0 i 0 1... n... λ λ X : ] p0 p1... pn... p P[ X ] e! 0,1,2,... Za n 30 i np<10, razlia između binomne i Puasonove raspodele e vrlo mala. Ao verovatnoća p n realizacie dog. A u binomnom zaonu zavisi od n, t. S n :Bn, p n tada ao np n λ, n λ! λ P [ S n ] ] e n 0,1,2,... za λ<10 17

Puasonova raspodela za različite vrednosti parametra λ P 0.7 0.6 0.5 0.4 0.3 λ 0.5 λ 1 λ 2 0.2 λ 3.5 0.1 0.0 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Ao parametar λ Puasonove raspodele nie prirodan bro, tada raspodela ima edan mod edna celom delu broa λ, a ao e λ prirodan bro, tada Puasonova raspodela ima dva moda λ-1 i λ. 18

Puasonova raspodela, disperzia Matematičo očeivane Puasonove raspodele e E X λ λ e! 0! λ λ e! 0 λ Disperzia Puasonove raspodele e D X 2 2 λ λ E X E X 1 e! 0 + λ λ 2 λ 19

Puasonova raspodela, oeficienti Nea e data sp X sa Pλ raspodelom. Koeficient variacie e C 1 V λ Indes disperzie e I 1 Koeficient asimetrie e f 1 1 λ Koeficient sploštenosti e f 2 1 λ 20

Puasonova raspodela, nastava Nea su sp X:Pλ i Y:Pµ nezavisne. Tada e ZX+Y sp sa Puasonom raspodelom Z:Pλ+µ. Uslovna raspodela za X pri datom Z biće B,p, gde e p λ/λ+µ. Ao e X:Pλ i λ>0, tada se X može aprosimirati sp oa ima normalnu raspodelu sa parametrima a a m λ i σ 2 λ. λ 21