SLOŽENO KRETANJE TAČKE

Σχετικά έγγραφα
KRIVOLINIJSKO KRETANJE TAČKE U RAVNI OPISANO U PRAVOUGLOM DEKARTOVOM KOORDINATNOM SISTEMU. JEDNAČINE KRETANJA. LINIJA PUTANJE. PUTANJA.

Kinetička energija: E

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

TEHNIƒKA MEHANIKA 2 Osnovne akademske studije, III semestar

Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile

MEHANIKA-V. Inercijalni i neinercijalni sistemi reference

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

. (2.116) v r. Prvi član s desne strane (2.119) je jednak nuli iz razloga što su vektori v = i p kolinearni: r r r. r d L0 =. (2.

- Rad je dejstvo sile duž puta tj. kvantitativno povezuje silu i pomeraj koji je ona izazvala

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

1 Kinematika krutog tela

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

1.1 Određivanje položaja i trajektorije materijalne tačke 1 KINEMATIKA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Mašinski fakultet, Beograd - Mehanika 1 Predavanje 1 1 MEHANIKA

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Dinamika krutog tijela. 14. dio

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

VEKTOR MOMENTA SILE ZA TAČKU. Vektor momenta sile, koja dejstvuje na neku tačku tela, za. proizvoljno izabranu tačku.

Elementi spektralne teorije matrica

Π Ο Λ Ι Τ Ι Κ Α Κ Α Ι Σ Τ Ρ Α Τ Ι Ω Τ Ι Κ Α Γ Ε Γ Ο Ν Ο Τ Α

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Rešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Operacije s matricama

VEŽBE Elektrostatika

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

m i N 1 F i = j i F ij + F x

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

numeričkih deskriptivnih mera.

Teorijske osnove informatike 1

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

RAVAN. Ravan je osnovni pojam u geometriji i kao takav se ne definiše. Ravan je određena tačkom i normalnim vektorom.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

( , 2. kolokvij)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Reverzibilni procesi

Sistem sučeljnih sila

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Obrada signala

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

RAD, SNAGA I ENERGIJA

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

Α Ρ Ι Θ Μ Ο Σ : 6.913

18. listopada listopada / 13

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

Dinamika Oblast mehanike koja proučava kretanje uzimajući u obzir uzroke kretanja i osobine tela koja se kreću. Dinamika

1 Vektor ubrzanja u prirodnom koordinatnom sistemu

Fizika za studente na Departmanu za matematiku i informatiku na PMF-u u Novom Sadu

TEHNIƒKA MEHANIKA 2 Osnovne akademske studije, III semestar

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Kaskadna kompenzacija SAU

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

5. Karakteristične funkcije

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

Решенија на задачите за основно училиште. REGIONALEN NATPREVAR PO FIZIKA ZA U^ENICITE OD OSNOVNITE U^ILI[TA VO REPUBLIKA MAKEDONIJA 25 april 2009

navedene uslove naziva se stacionarnim v r B tokom fluida. Deo fluida ograničen dvema A B

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

Dinamika rotacionog kretanja krutog tela.

IZVODI ZADACI (I deo)

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

2 DINAMIKA Uvod sile masu zakonima dejstva sile rezultujuće sile 2.1 Njutnovi zakoni apsolutnosti prostora apsolutnosti vremena

Dinamičke jednačine ravnog kretanja krutog tela.

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2. Α ν ά λ υ σ η Π ε ρ ι ο χ ή ς. 3. Α π α ι τ ή σ ε ι ς Ε ρ γ ο δ ό τ η. 4. Τ υ π ο λ ο γ ί α κ τ ι ρ ί ω ν. 5. Π ρ ό τ α σ η. 6.

1ZUPČASTI PRENOSNICI. Položaj osa vratila pogonskog i gonjenog zupčanika

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Transcript:

SLOŽENO KRETANJE TAČKE DEFINISANJE SLOŽENOG KRETANJA TAČKE BRZINA TAČKE PRI SLOŽENOM KRETANJU a) Relativna bzina b) Penosna bzina c) Apsolutna bzina d) Odeđivanje zavisnosti apsolutne od elativne i penosne bzine. UBRZANJE TAČKE PRI SLOŽENOM KRETANJU. KORIOLISOVA TEOREMA

SLOŽENO KRETANJE TAČKE

SLOŽENO KRETANJE TAČKE

SLOŽENO KRETANJE TAČKE DEFINISANJE SLOŽENOG KRETANJA TAČKE Ketanje tačke M u odnosuna nepoketni sistemefeencije Oxyz naziva se apsolutno ketanje tačke ili složeno ketanje tačke. Ketanje tačke M u odnosuna poketni sistemefeencije (poketno telo) Aξης naziva se elativno ketanje tačke. Ketanje poketnogsistema efeencije Aξης u odnosuna nepoketni sistem efeencije Oxyz naziva se penosno ketanje.

Ketanje tačke M: ρ=ρ ( t ) =ξ(t) λ+η (t) µ+ζ(t) υ ξ=ξ( t) Zakoni elativnog η=η() t ketanjatačkem ζ=ζ() t k k: elativna putanja, n n: penosna putanja, p p: apsolutna putanja. B 1 nepoketnotelo, B 2 poketnotelo (nosač)

Tačka M se keće po telu po nekoj liniji k-ki to ketanje tačke se zove elativno ketanje tačke u odnosu na telo B 2 (koodinatni sistem ξηζ) Ketanje tela B 2 u odnosu na B 1 (ξηζ u odnosu xyz ) zove se penosno ketanje. Ketanje koje tačka vši u odnosu na nepoketno telo B 1 zove se apsolutno ketanje i ono nastaje kao ezultat slaganja penosnog i elativnog ketanja.

Zakoni apsolutnog ketanja tačke: = t = x(t)i + y(t)j+ z(t)k ( ) x y z = x t = y t = z t ( ) () ()

Bzina tačke pi složenom ketanju Bzina: elativna, penosna, apsolutna. Relativna bzina ρ=ρ t =ξ(t) λ+η (t) µ+ζ(t) υ ( ) dρ dξ dλ = λ+ξ dt dt dt 0 dη dµ + µ+η dt dt dρ =ξλ+ηµ+ζν=ρ = v dt 0 dζ dν + ν+ζ dt dt 0 λ= const, µ= const, ν= const Ovde se difeencianje po vemenu vši pod petpostavkom da nema penosnog ketanja.

Penosna bzina Definišese kao bzinatačkeu slučaju dase elativno ketanje zaustavi. d d v = = = = v p p ξ= const M dt N p dt η= const ζ= const Koišćenjem izaza za bzinu pi opštem ketanju penosna bzina se može izaziti pomoću bzine pola i bzine tačke u odnosu na pol: gde je = A +ρ d d dρ v = = + = v +ρ = v +ω ρ A p A p A p dt dt dt p ω p ugaona bzina obtanje tela B 2, odnosno koodinatnog sistema Aξηζ.

Apsolutna bzina Apsolutna bzina je bzina poketne tačke M u odnosu na koodinatni sistem Oxyz: def d v = = = xi + yj + zk dt Iznavedenih definicijasledi: vp = 0 v= v v = 0 v= v p

Apsolutna bzina je bzina poketne tačke M u odnosu na koodinatni sistem Oxyz: = A +ρ d da dρ = + dt dt dt v =ρ v v = v + v p = v +ω ρ p A p Teoema o slaganju bzina: pi složenom ketanju tačke, apsolutnabzinajednakajevektoskom zbiu penosnei elativne bzine.

Ubzanje tačke pi složenom ketanju. Koiolisova teoema Relativno ubzanje je ubzanje tačke u odnosu na poketni koodinatni sistem: a = ρ =ξλ+ηµ+ζν. ( ) Relativno ubzanje kaakteiše pomenu elativne bzine u datom tenutku vemena pi nepomenjenom položaju tela B 2. Penosno ubzanje je ubzanje koje bi tačka imala u odnosu na Oxyz kada bi se elativno ketanje zaustavilo. To je u stvai ubzanje one tačke M N tela nosača sa kojom se poketna tačka M u datom tenutku poklapa: a = a =. P M N ( ) Ovo ubzanje kaakteiše pomenu penosne bzine tačke M pi zaustavljenom elativnom ketanju. Ono može da se izazi kao zbi ubzanja pola A i ubzanja tačke M N pi obtanju tela B 2 oko pola A: a a a N p ( ) P = M = A +ε p ρ+ω p ω p ρ.

Apsolutno ubzanje tačke M je ubzanje u odnosu na koodinatni sistem Oxyz i ono kaakteiše pomenu vektoa bzine: def dv a = = v, a = xi + yj+ zk dt Kako je: v = v + v p v =ρ v = v +ω ρ p A p dv dv d dv dρ dρ dt dt dt dt dt dt p ( ) A p = + = va +ρ p +ρ = + + a

ρ =ξλ+ηµ+ζν, dρ =ξλ+ηµ+ζν+ξλ+ηµ+ζν, dt dρ =ξλ+ηµ+ζν+ξω p λ+ηω µ+ζω p ν, dt dρ =ξλ+ηµ+ζν+ω p ( ξλ+ηµ+ζν ), dt dρ = a +ω p v, dt dρ p d dρ dρ = ( ω p ρ ) =ω p ρ+ω p, =ρ=ρ +ρ p = v +ω p ρ, dt dt dt dt dρ p =ω p ρ+ω p ( v +ω p ρ ) =ε p ρ+ω p v +ω p ( ω p ρ ). dt Pvi i teći sabiak u ovoj jednačini čine ubzanje tačke M N tela B 2 u odnosu na tačku A. dρ p A = a M N +ω p v. dt

Zamenom ovih izaza sledi: a = a + a + a + 2ω v, A A MN p a = a +ε ρ+ω ω ρ + a + 2ω v, ( ) A p p p p a = a + a + a p c a = 2ω v c p Koiolisovo ubzanje Koiolisova teoema: pi složenom ketanju tačke apsolutno ubzanje jednako je vektoskom zbiu penosnog, elativnog i Koiolisovog ubzanja.

Psten M klizi konstantnom elativnom bzinom v =v, po obuču polupečnika R koji se kotlja bez klizanja po pavolinijskom hoizontalnom putu. Za položaj pikazan na slici odediti apsolutnu bzinu i apsolutno ubzanje pstena, ako su u datom tenutku bzina i ubzanje centa obuča v C =2v, a C =v 2 /R sa smeovima datim na slici. Penosno ketanje je avno ketanje obuča Relativno ketanje je kužno ketanje pstena po obuču. Kod kotljanja bez klizanja tenutni pol bzina je na mestu dodia sa nepoketnom podlogom, bzina centa obuča je poznatog hoizontalnog pavca i poznatog intenziteta, pa je: vc 2v 2v vc = CP ωp, ωp = =, ωp = k. (1) CP R R Pošto elacija (1) važi u svakom tenutku, difeencianjem po vemenu se dobija ugaono ubzanje obuča: dω 2 p 1 dvc ac v =, εp = =. (2) 2 dt R dt R R Penosna bzina pstena: vp = PMωp = 4, v vp = 4vi. (3) Relativna bzina je konstantnog intenziteta i u datom položaju pstena je: v = v i, (4)

Apsolutna bzina pstena: va = vp + v = 4vi+ vi= 5vi. (5) Penosno ubzanje tačke obuča sa kojom se u datom tenutku poklapa psten je: a a a a = + C + C, (6) p C MT MN a = a + a, (9) T N gde je: 2 2 2 2 2 v C v v C 2 2v 4v C = MT = εp = = 2 MN = ωp = = a, a CM R, a CM R. (7) R R R R R 2 2 C C 2v 4v ap = ( ac amt)i amn j= i j. (8) R R Relativno ubzanje može da se dobije tako što se penosno ketanje zaustavi i posmata ketanje pstena, koje je kužno: 2 2 dv v v at = = 0, ( v = v = const), an = =. (10) dt R R Vekto elativnog ubzanja tačke M je: 2 v a = j. (11) R

Koiolisovo ubzanje je jednako dvostukom vektoskom poizvodu penosne ugaone bzine obuča i elativne bzine pstena: a i j k 2 2v 4v = 2( ω v ) = 20 0 = j. (12) R R v 0 0 c p Apsolutno ubzanje pstena: 2 2 2v 9v aa = ap + a + ac = i j. (13) R R