Sila otpora oblika tijela u struji fluida

Σχετικά έγγραφα
- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Impuls i količina gibanja

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

konst. Električni otpor

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

Masa, Centar mase & Moment tromosti

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

( , 2. kolokvij)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

1.4 Tangenta i normala

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

OSNOVI AERODINAMIKE DRUMSKIH VOZILA

18. listopada listopada / 13

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

Repetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE):

9. Vježbe. između fluida i remena za slučaj Q = 0.

Gravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

7 Algebarske jednadžbe

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

HIDRODINAMIKA JEDNADŽBA KONTINUITETA I BERNOULLIJEVA JEDNADŽBA JEDNADŽBA KONTINUITETA. s1 =

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS UDŽBENICI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

( ) p a. poklopac. Rješenje:

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

KLASIFIKACIJA STRUJANJA FLUIDA

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

2.7 Primjene odredenih integrala

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

šupanijsko natjecanje iz zike 2017/2018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova)

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Oscilacije vodnih masa u sustavu s vodnom komorom

numeričkih deskriptivnih mera.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,

Vodni udar u tlačnom cjevovodu

Stacionarno tečenje u sustavu pod tlakom

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

IZVODI ZADACI (I deo)

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

Elementi spektralne teorije matrica

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

A 2 A 1 Q=? p a. Rješenje:

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Prostorni spojeni sistemi

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

Laminarno i turbulentno strujanje tekućina

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

5. Karakteristične funkcije

PRELAZ TOPLOTE - KONVEKCIJA

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

1 Promjena baze vektora

Mašinsko učenje. Regresija.

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Transcript:

Praktikum iz hidraulike Str. 15-1 XV vježba Sila otpora oblika tijela u struji fluida Tijelo koje se nađe u struji fluida je izloženo djelovanju sila koje su posljedica neravnomjernog rasporeda tlakova kao i posmičnih naprezanja nastalih uslijed viskoznosti fluida i hrapavosti tijela. Uglavnom se spominju hidrodinamičke sile ako se tijelo nalazi u struji vode ili aerodinamičke sile ako se tijelo nalazi u struji zraka. U okviru ove vježbe će se ispitivati djelovanje vjetra na tijelo pa će se govoriti o aerodinamičnoj sili. Za potrebe određivanja aerodinamičke sile je osim brzine i gustoće fluida potrebno poznavati površinu tijela okomito na vektor brzine fluida i koeficijente otpora oblika i trenja. U ovoj vježbi se na osnovu mjerenja u vjetrovnom tunelu određuje koeficijent otpora oblika. Koeficijent otpora oblika za tijelo oblika kugle će biti određen eksperimentalno. Obzirom da koeficijent otpora ovisi o Reynoldsovom broju, mjerenjima će biti obuhvaćene tri kugle različitih dimenzija a svaka će biti ispitana za dvije različite brzine strujanja zraka. Optjecanje fluida oko tijela Strujna slika ovisi o brzini fluida odnosno o Reynoldsovom broju. Na slici 15.1 je prikazano optjecanje fluida oko valjka za različite brzine optjecanja, odnosno za različite Reynoldsove brojeve. Reynoldsov broj je definiran jednadžbom: pri čemu je: v - brzina strujanja fluida oko nepomične prepreke L - karakteristična dimenzija υ - kinematički koeficijent viskoznosti v L Re = (15.1) υ Kod malih brzina je strujanje laminarno te nema pojave vrtloga za zavjetrinske strane tijela, strujna slika ispred i iza valjka je gotovo simetrična (Slika 15.1). Povećavanjem brzine optjecanja uočava se narušavanje simetričnosti strujne slike ispred i iza valjka (Slika 15.). Daljnjim povećanjem brzine optjecanja uočava se odvajanje graničnog sloja u tzv. točkama odvajanja i pojavljuju se vrtlozi iza valjka (Slika 15.3). Kod razmjerno velikih brzina vrtlozi u odvojenom graničnom sloju gube simetriju, a kinematička slika iza valjka postaje poremećena u jako dugom području (Slika 15.4). Sa povećanjem brzine optjecanja odnosno Reynoldsovog broja strujna slika se i dalje mijenja što će za posljedicu imati različit raspored tlakova po oplošju tijela a time i vrijednosti koeficijenta otpora oblika. Drugim riječima rečeno, koeficijent otpora oblika će biti u funkciji Reynoldsovog broja, osim za potpuno razvijenu turbulenciju u strujanjima iznad kritičnog Reynoldsovog broja.

Praktikum iz hidraulike Str. 15- Slika 15.1 Re = 0.038, glicerin, v = 0.15 cm/s Slika 15. Re = 1.1, glicerin-voda, v = 0.cm/s promjer valjka 1 cm promjer valjka 1 cm Slika 15.3 Re = 6, voda, v = 0.5 cm/s promjer valjka 1 cm Slika 15.4 Re = 55, voda, v = 0.55 cm/s promjer valjka 1 cm Slika 15.5 Slika strujanja fluida oko valjka (Jović, 006)

Praktikum iz hidraulike Str. 15-3 Prilikom optjecanja fluida oko valjka dolazi do neravnomjerne raspodjele hidrodinamičkih tlakova po njegovom plaštu. Na gornjem dijelu slike 15.5 prikazane su strujnice i raspodjela tlaka po plaštu valjka za optjecanje u idealnoj tekućini, a na donjoj polovici slike shematski je prikazano optjecanje u realnoj tekućini na kojoj je prikazano odvajanje graničnog sloja, strujna slika i raspodjela tlaka po valjku. Duž svake strujnice mora biti zadovoljena Bernoullieva jednadžba: 1 ρ v + p = const... (15.) Prilikom opstrujavanja fluida oko kugle brzine duž strujnice u neposrednoj blizini tijela dolazi do promjena brzina a time i tlakova. U bilo kojoj točki na plaštu valjka se tlak može izraziti u bezdimenzionalnom obliku: f p p p p =... (15.3) 1 ρvo pri čemu je: f p bezdimenzionalna tlačna funkcija (relativni tlak) p tlak u promatranoj točki na plaštu tijela p p tlak neporemećenog strujanja tj. ambijentalni tlak v o brzina neporemećenog strujanja tj. dolazna brzina Integracijom tlaka preko površine tijela dobije se ukupna sila koja se može razdijeliti na komponentu u smjeru toka i okomito na njega. Obzirom da je promatrano tijelo (kugla) osnosimetrično, komponente okomito na smjer strujanja se poništavaju pa je rezultanta jednaka nuli. Sila otpora oblika F D se može definirati: D = ( p F p ) da Koeficijent otpora oblika se može izraziti pomoću jednadžbe: A p C D FD = (15.4) v ρ A pri čemu je: C D - koeficijent otpora oblika [1] ρ - specifična gustoća fluida [kg/m 3 ] A - površina tijela okomito na smjer strujanja [m ] (Za kuglu je r π ). Orijentacione vrijednosti koeficijenta otpora oblika za neke poprečne presjeke u području potpuno razvijene turbulencije su prikazane na slici 15.6.

Praktikum iz hidraulike Str. 15-4 Slika 15.6: Dvodomenzionalne vrijednosti C D -a za poprečne presjeke sa stabilnim točkama odvajanja [Smith and Bertin](pod pojmom dvodimenzionalne vrijednosti se podrazumijeva da je profil beskonačno dugačak) Osim o obliku poprečnog presjeka koeficijent otpora oblika ovisi i o Reynoldsovom broju (slika 15.7) Slika 15.7: Ovisnost koeficijenta otpora oblika o Reynoldsovom broju za disk i kuglu 3D modeli Tijek mjerenja U okviru ove vježbe će se koeficijent otpora oblika kugle određivati mjerenjem u vjetrovnom tunelu. Tijelo oblika kugle je obješeno na strop vjetrovnog tunela s mogućnošću mjerenja nagiba obješene kugle. Na slici 15.8 shematski je prikazana obješena kugla oko koje opstrujava zrak brzinom v. Prilikom opstrujavanja zraka, pojavljuje se sila na tijelo koja uzrokuje otklon niti (na kojoj je tijelo obješeno) od vertikale. Zbog simetrije tijela usvojit će se da ne postoje aerodinamičke sile okomito na smjer djelovanja vjetra. Sile trenja će se zanemariti. Uz silu otpora oblika na tijelo djeluje i sila napetosti niti (F N ), te gravitacija (G).

Praktikum iz hidraulike Str. 15-5 Slika 15.8 Shematski prikaz obješene kugle u vjetrovnom tunelu F N sila napetosti niti (sila kojom uže djeluje na kuglu) G sila teža u središtu kugle F d sila kojom vjetar djeluje na kuglu α kut otklona kugle U nastavku rada se uvodi indeks d za konkretne vrijednosti u okviru laboratorijske vježbe (C d je koeficijent otpora oblika dobiven na modelu) i D za vrijednosti koje su objavljene u literaturi (C D je koeficijent otpora oblika objavljen u literaturi). Sila otpora oblika jednaka je: pri čemu je: v Fd = Cd A ρ (15.5) F d - sila otpora na modelu [N] C d - koeficijent otpora [1] ρ - specifična gustoća fluida [kg/m 3 ] A - površina tijela [m ] v - konstantna brzina fluida [m/s], u ovom eksperimentu kreće se od 0,1 do 15 m/s Rastavljajući komponente sila na x i y komponente dobiva se izraz za koeficijent otpora oblika:: Fx = 0 FN sin α Fd = 0 (15.6) m g Fy = 0 FN cosα m g = 0 FN = (15.7) cosα

Praktikum iz hidraulike Str. 15-6 F d m g sinα = = m g tgα (15.8) cosα Cd A ρ v tgα = m g (15.9) C d tgα m g = A ρ v (15.10) Temperatura zraka u vjetrovnom tunelu se mijenja ovisno o vanjskoj temperaturi kao i o uvjetima rada u tunelu (tijekom rada se zrak u tunelu zagrijava do ravnotežnog stanja). S promjenom temperature se mijenjaju i karakteristike zraka (Tablica 15.1). Tablica 15.1 Promjena nekih svojstava zraka s temperaturom kod atmosferskog tlaka Na osnovu očitane vrijednosti kinematskog koeficijenta viskoznosti, poznatog promjera i usvojene brzine vjetra se može pomoću jednadžbe 15.1 izračunati Reynoldsov broj. Za izračunati Reynoldsov broj se iz tablice na slici 15.7 može očitati koeficijent otpora oblika. Radna sekcija Slika 15.9 Tlocrt vjetrovnog tunela Građevinskog fakulteta u Zagrebu Da bi se koeficijent otpora odredio na osnovu mjerenja u vjetrovnom tunelu (Slika 15.9) potrebno je objesiti ispitivanu kuglu (na raspolaganju su tri različite kugle) na za to predviđeni mehanizam, zatvoriti vrata tunela i pustiti tunel u pogon te namjestiti željenu brzinu vjetra (treba

Praktikum iz hidraulike Str. 15-7 mjeriti pri dvije brzine cca. 6 m/s i 1 m/s). Nakon uspostavljanja stacionarnog strujanja, očita se kut otklona kugli. Postupak se ponavlja za različite brzine strujanja zraka. Vaganjem i mjerenjem promjera pomoću pomične mjerke dobit će se svi parametri s kojima se može izračunati koeficijent otpora oblika (jednadžba 15.10). Tijelo 1 Tijelo Tijelo 3 Slika 15.10 Kugle na koje se mjeri koeficijent otpora oblika Za lakšu obradu rezultata se može koristiti tablica 15.. Tablica 15. Tablica za unos očitanih vrijednosti

Praktikum iz hidraulike Str. 15-8 GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Diplomski studij Ak.god. Predmet: H I D R A U L I K A Student : Mat.broj : Zadatak 15: Sila otpora oblika tijela u struji fluida Kutomjer Nit užeta Zadani su parametri ispitivanih tijela Tijelo br. Promjer (mm) Masa (kg) 1 38 0.575 Kugla 93 0.056 3 66 0.06 Izračunajte koeficijente otpora oblika za dvije različite brzine strujanja i usporedite s podacima objavljenim u literaturi. Zadano: Pregledao: Rok predaje: