HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

Σχετικά έγγραφα
Pri međusobnom spajanju atoma nastaje energetski stabilniji sistem. To se postiže:

Geometrija molekula Lusiove formule su dvodimezione i ne daju nam nikakve informacije o geometriji molekula Srećom postoje razvijene eksperimentalne

Geometrija molekula Lusiove formule su dvodimezione i ne daju nam nikakve informacije o geometriji molekula Srećom postoje razvijene eksperimentalne

Kovalentna veza , CO 2. U molekulima H 2

U stvaranju hemijske veze među atomima učestvuju samo elektroni u najvišem energetskom nivou valentni elektroni

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

1s 2 2s 2 2p 2. C-atom. Hibridne atomske orbitale. sp 3 hibridizacija. sp 3. Elektronska konfiguracija ugljenika: aktivacija. ekscitovano stanje

HEMIJSKA VEZA ŠTA DRŽI STVARI (ATOME) ZAJEDNO?

dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju

Teorija molekulskoi orbitala linearna kombinacija atomskih orbitala(lcao)

STRUKTURA ATOMA. Dalton (1803) Tomson (1904) Raderford (1911) Bor (1913) Šredinger (1926)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

C C C C C C C C C C C C H C CH 2 H 3 C H. Br C CH 2. 1 konjugovane 2 izolovane 3 kumulovane C=C veze. C=C veze. C=C veze. 1,3-cikloheksadien

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

numeričkih deskriptivnih mera.

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

3. Υπολογίστε το μήκος κύματος de Broglie (σε μέτρα) ενός αντικειμένου μάζας 1,00kg που κινείται με ταχύτητα1 km/h.

TEORIJA KRISTALNOG POLJA TEORIJA LIGANDNOG POLJA. ili ELETRONSKA STRUKTURA KOORDINACIONIH JEDINJENJA

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

elektronskog para samo jednog od atoma u vezi

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

1. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer STRUKTURA MOLEKULA HEMIJSKA VEZA

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Računarska grafika. Rasterizacija linije

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Elementi spektralne teorije matrica

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Računarska grafika. Rasterizacija linije

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

TALASNO-MEHANI MEHANIČKI MODEL ATOMA

Γεωμετρία Μορίων Θεωρία VSEPR

Hemijska veza Kada su atomi povezani jedan sa drugim tada kažemo da izmeñu njih postoji hemijska veza Generalno postoji tri vrste hemijske veze:

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

Organska kemija i Biokemija. Predavanje 1

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

Fizikalni sustavi i njihovo modeliranje - 2. dio

I HEMIJSKI ZAKONI I STRUKTURA SUPSTANCI

Nastaju sjedinjavanjem prostih jedinjenja ili jona, zbog čega se nazivaju kompleksna (složena) jedinjenja. CuSO 4. (aq) + 4NH 3. (aq) [Cu(H 2.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Hemijska veza Kada su atomi povezani jedan sa drugim tada kažemo da izmeñu njih postoji hemijska veza Generalno postoji tri vrste hemijske veze:

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Zadaci iz trigonometrije za seminar

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

5. Karakteristične funkcije

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

JONSKA VEZA (metal-nemetal) KOVALENTNA VEZA (nemetal-nemetal) METALNA VEZA (metal-metal) jake H N. prelazne VODONIČNA VEZA H F

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Operacije s matricama

( , 2. kolokvij)

n (glavni ) 1, 2, 3,.. veličina orbitale i njena energija E= -R(1/n 2 )

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Moguća i virtuelna pomjeranja

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Μοριακά Πρότυπα (Μοντέλα)

IZVODI ZADACI (I deo)

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

18. listopada listopada / 13

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Prostorni spojeni sistemi

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Mašinsko učenje. Regresija.

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Priveznice W re r R e o R p o e p S e l S ing n s

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

KOORDINACIONA ili KOMPLEKSNA JEDINJENJA Druga polovina XIX i početak XX veka...

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

TAČKA i PRAVA. , onda rastojanje između njih računamo po formuli C(1,5) d(b,c) d(a,b)

10. STABILNOST KOSINA

Και ο άνθρακας και το οξυγόνο έχουν σημαντικές τιμές ηλεκτροσυγγένειας. Να εξηγήσετε γιατί το άζωτο έχει σχεδόν μηδενική ηλεκτροσυγγένεια.

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

και να υπολογίσετε την ενωτική ενέργεια του κρυσταλλικού πλέγματος του. ίνονται: Ενθαλπία σχηματισμού SrCl 2

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Teorijske osnove informatike 1

Transcript:

TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje nova talasna funkcija ψ. - U atomskim orbitalama koje se preklapaju nalaze se elektroni suprotnog spina. - Što je veće preklapanje orbitala, veza je jača.

σ-veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala duž ose koja prolazi kroz dva jezgra atoma. H 2 s + s σ s F 2 p + p σ p HF s + p σ sp

π-veza nastaje bočnim preklapanjem atomskih orbitala. Ova veza nastaje tek pošto nastane σ-veza. Region preklapanja je iznad i ispod međunuklearne ose. p + p π p Nastaje preklapanjem: p-orbitale i p-orbitale p-orbitale i d-orbitale d-orbitale i d-orbitale

izolovani atom Be 1s 2s 2p ( ) ( ) ( )( )( ) izolovani atom B ( ) ( ) ( )( )( ) izolovani atom C ( ) ( ) ( )( )( ) Poznata jedinjenja: BeF 2, BF 3, CH 4 Nespareni elektroni HIBRIDIZACIJA Kombinovanjem atomskih orbitala u trenutku nastajanja molekula nastaje jednak broj hibridnih, degenerisanih orbitala.

Nastajanje sp-hibridnih orbitala (sp-hibridizacija) Pojednostavljen izgled sp-orbitala hibridizacija Efikasnije se preklapaju pri formiranju kovalentne veze u odnosu na s ili p-orbitale. Bolje preklapanje jača kovalentna veza. Pored s- i p-orbitala u hibridizaciji mogu učestvovati i d-orbitale nižeg ili istog kvantnog nivoa. BROJ HIBRIDNIH ORBITALA = BROJ σ-veza + BROJ SLOBODNIH EL. PAROVA

Primer molekula sa sp-hibridnim orbitalama BeCl 2 : Cl Be Cl : : : : : pobuđivanje e i hibridizacija 4Be: [He]2s 2 2p y prazna 2p z prazna Dve atomske Dve hibridne sp jedan e sp jedan e preklapanje orbitala

Primer molekula sa sp 2 -hibridnim orbitalama BF 3 : F F : B : : : F: : : : pobuđivanje e i hibridizacija Hibridizovani atom B 5B: [He]2s 2 2p 1 Tri atomske Tri hibridne preklapanje orbitala

Primer molekula sa sp 3 -hibridnim orbitalama CH 4 6C: [He]2s 2 2p 2 pobuđivanje e i hibridizacija Hibridizovani atom Ç Četiri atomske Četiri hibridne preklapanje orbitala ugao H C H: 109,5 o

Primeri molekula sa slobodnim e parom u sp 3 -hibridnim orbitalama NH 3 7N: [He]2s 2 2p 3 pobuđivanje e i hibridizacija Hibridizovani atom N Izolovani atom N ugao H N H: 107 o H 2 O 8O: [He]2s 2 2p 4 Izolovani atom O pobuđivanje e i hibridizacija Hibridizovani atom O ugao H O H: 105 o Kod H 2 S ugao H S H iznosi 93 o nema hibridizacije!

Primeri molekula sa sp 3 d- i sp 3 d 2 -hibridnim orbitalama Centralni atom pripada trećoj ili višim periodama PCl 5 15P: [Ne]3s 2 3p 3 3d 0 Izolovani atom P pobuđivanje e i hibridizacija pet pet sp sp 3 d 3 d-ortbitala Hibridizovani atom PP Jedna od pet sp 3 d-orbitala Jedna p-orbitala hlora

Primeri molekula sa sp 3 d- i sp 3 d 2 -hibridnim orbitalama SF 6 16S: [Ne]3s 2 3p 4 3d 0 pobuđivanje e i hibridizacija šest sp 3 d 2 -ortbitala Hibridizovani atom S Izolovani atom S Jedna od šest sp 3 d 2 -orbitala Jedna p-orbitala fluora

Primeri molekula sa sp 3 d- i sp 3 d 2 -hibridnim orbitalama SF 4 16S: [Ne]3s 2 3p 4 3d 0 Oblik klackalice F F S F F sp 3 d-hibridizacija Četiri σ-veze i jedan slobodan e par. Slobodan elektronski par se smešta u ekvatorijalnu ravan.

VAŽNIJI PRIMERI HIBRIDIZACIJE Hibridne orbitale Broj orbitala (e parova) Atomske orbitale Usmerenost e parova u prostoru Primeri sp 2 s, p Linearna BeF 2, CO 2, NO 2 sp 2 3 s, dve p Trougaono planarna BF 3, SO 2 sp 3 4 s, tri p Tetraedarska CH 4, NH 3, H 2 O sp 3 d 5 s, tri p, d Trougaono bipiramidalna PCl 5, SF 4, ClF 3 sp 3 d 2 6 s, tri p, dve d Oktaedarska SF 6, ClF 5, XeF 4

PROSTORNI RASPORED ELEKTRONSKIH PAROVA I GRAĐA MOLEKULA sp 3 d Raspored elektronskih parova - TROUGAONA BIPIRAMIDA Oblik klackalice Oblik slova T Linearan PF 5 SF 4 ClF 3 XeF 2 sp 3 d 2 Raspored elektronskih parova - OKTAEDAR Kvadratna piramida Kvadratno-planarni SF 6 BrF 5 XeF 4

Primer: Na osnovu Teorije valentne veze objasniti strukturu i građu molekula PCl 3. 1. Skicirati Luisovu strukturnu formulu (videti Hem. veza 1). : Cl: : : P : Cl: : : : Cl: 2. Odrediti broj σ-veza i slobodnih e parova centralnog atoma tip hibridizacije. Tri σ-veze + 1 e par sp 3 hibridizacija 3. Skicirati prostorni raspored elektronskih parova kao i građu molekula (navesti nazive). P Tetraedar Trougaona piramida

Primer: Na osnovu Teorije valentne veze objasniti strukturu i građu molekula IF 5. 1. Skicirati Luisovu strukturnu formulu (videti Hem. veza 1). 2. Odrediti broj σ-veza i slobodnih e parova centralnog atoma tip hibridizacije. Pet σ-veza + 1 e par sp 3 d 2 hibridizacija 3. Skicirati prostorni raspored elektronskih parova kao i građu molekula (navesti nazive). I Oktaedar Kvadratna piramida

VIŠESTRUKE VEZE U višestrukoj vezi jedna veza je σ-veza, a ostale su π-veze. π-veze nastaju preklapanjem nehibridizovanih orbitala. eten etin H H C C sp 2 -hibridizacija H H H C C H sp-hibridizacija U hibridne orbitale se smeštaju: - zajednički elektronski par samo jedne komponente višestruke veze - zajednički elektronski parovi iz jednostrukih veza - slobodni elektroski parovi

Eten H H C C H H sp 2 -hibridizacija π-veza Nastajanje σ-veza od hibridnih sp 2 -orbitala Nastajanje π-veze od nehibridizovane p-orbitala

Etin H C C H sp-hibridizacija π-veza Nastajanje σ-veza od hibridnih sp-orbitala Nastajanje π-veza od nehibridizovanih p-orbitala π-veza

REZONANCA Specijalni slučaj π-veza Red C C veze je 1,5. ili sp 2 -hibridizacija C atoma Delokalizovani elektroni σ-veze π-veze Preostale p-orbitale sa po jednim elektronom preklapanjem čine π-vezu(e).