Komutacija paketa. Komutacija paketa

Σχετικά έγγραφα
Metoda najmanjih kvadrata

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Aritmetički i geometrijski niz

10.1. Bit Error Rate Test

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA

AKSIOMATIKA TEORIJE VEROVATNOĆE

Osnove. Uloga algoritama u računarstvu. Algoritmi. Algoritmi kao tehnika

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Granične vrednosti realnih nizova

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

IZVODI ZADACI (I deo)

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Operacije s matricama

Elementi spektralne teorije matrica

Moguća i virtuelna pomjeranja

Ekonometrija 5. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Reverzibilni procesi

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

1.1. Pregled najvažnijih izraza i pojmova

Kaskadna kompenzacija SAU

UNIVERZITET U NIŠU FAKULTET ZAŠTITE NA RADU U NIŠU TEHNIČKA MEHANIKA - PREZENTACIJA PREDAVANJA PREDAVANJE

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Računarska grafika. Rasterizacija linije

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Ekonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

5 Ispitivanje funkcija

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

REGRESIJSKA ANALIZA. U razvoju regresijske analize najznačajniju ulogu su imali: Carl Friedrich Gauss ( ) Francis Galton (

Glava 4 ANALIZA I OBRADA SIGNALA U VREMENSKOM DOMENU

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

METODA SEČICE I REGULA FALSI

18. listopada listopada / 13

Parcijalne molarne veličine

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

Ulazni tok X se raspodeljuje sa određenim verovatnoćama p1, p2 i p3, na tokove X1, X2, i X3. s 1. s 2. s 3

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Teorijske osnove informatike 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

GASNO STANJE MATERIJE

numeričkih deskriptivnih mera.

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Linearna korelacija. Vrijedi: (1) 1 r 1

VJEROVATNOĆA-POJAM. Definicija vjerovatnoće Σ = f x f. f f. f x f. f f ... = Σ = Σ. i...

7 Algebarske jednadžbe

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

5. Karakteristične funkcije

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

1. Uvod u multivarijatnu statistiku. Prof.dr.sc. N. Bogunović Prof.dr.sc. B. Dalbelo Bašić

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

1.1. Napisati relaciju kojom je moguće odrediti ukupan broj elektrona na nekoj orbiti: n

Dimenzioniranje SN/NN kabela i transformatora

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

nepoznati parametar θ jednak broju θ 0, u oznaci H 0 (θ =θ 0 ), je primer proste hipoteze. Ako hipoteza nije prosta, onda je složena.

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Izrada Domaće zadaće 4

radni nerecenzirani materijal za predavanja

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

Magneti opis i namena Opis: Napon: Snaga: Cena:

Transcript:

Komutacja aketa Baferovaje u komutatorma aketa Da b se redukovala degradacja erformas komutacoog uređaja rouzrokovaa term soljašjm blokrajem, mogu se obezbjedt bafer a: ulazm ortovma /ulazo baferovaje/, zlazm ortovma /zlazo baferovaje/, uutar komutatora /cetralo baferovaje/, tero uutar komutacoh elemeata /tero baferovaje/ kombacja rethodh ostuaka baferovaja Komutator aketa 2- Komutacja aketa Baferovaje u komutatorma aketa Baferovaje Soljašje Uutrašje Kombovao a ulazu a zlazu U ovratoj etlj Vše lokacja stovremeo Zajedčko za sve zlaze ulaze Uutar komutacoh elemeata Zajedčko za sve zlaze Komutator aketa 2-2

Komutacja aketa Baferovaje u komutatorma aketa Soljašje baferovaje se realzuje sa baferma va komutacoog uređaja locram a: ulazma, zlazma, ovratoj etlj, vše avedeh lokacja stovremeo (ulaz/zlaz, ulaz/ovrata etlja...). Uutrašje baferovaje se obavlja uutar komutacoog uređaja može bt realzovao u oblku: zajedčkog bafera za sve ulaze zlaze, baferovaja uutar komutacoog elemeta (ulaz, zlaz, ulaz/ zlaz...), zajedčkog bafera za sve zlaze. Komutator aketa 2-3 Komutacja aketa Baferovaje u komutatorma aketa Kombovao baferovaje se ostvaruje stovremem ostavljajem bafera uutar komutacoh elemeata va komutacoog uređaja. Komutator aketa 2-4 2

Komutacja aketa Komutator sa zajedčkom memorjom Memorja sadrž logčkh redova čekaja, r čemu svak odgovara jedom zlazu Iskoršćeje memorje je maksmalo Memorja mora jedovremeo (tokom trajaja vremeskog slota) odradt usa zčtavaja Korst se za komutatore sa malm brojem ulaza zlaza Komutator aketa 2-5 Komutacja aketa Izlazo baferovaje aket se sa ulaza odmah rosleđuju a želje zlaz bafer se ostavljaju a zlazma ajbolja kotrola saglaso QoS zahtjevma % rousost r uformom dolazom saobraćaju ajmaje sredje kašjeje mogućost alokacje rousog osega ojedm tokovma Komutator aketa 2-6 3

Komutacja aketa Ulazo baferovaje a svakom ulazu o jeda FIFO bafer Aktuela osledjh goda jer zlazo baferovaje oemogućava realzacju komutatora sa velkm brojem ulaza/zlaza HOL blokraje Za beskoačo rousost je svega.586 Komutator aketa 2-7 Komutacja aketa Multle komutator aketa sa baferma a ulazu gubtak redosljeda aketa koj radaju stom toku. za velk broj ulazh/zlazh ortova, otreba je struktura sa b uta većm brojem ulaza/zlaza. ako je aučo gledao teresata, ovaj rstu ema ek raktča začaj. Komutator aketa 2-8 4

Komutacja aketa Wdow based komutator aketa sa baferma a ulazu rostorog komutatora Ostal aket z reda čekaja, kada jhova HOL ćelja zgub admetaje, se admeću za zlaz resurs. w aketa, kolko zos velča rozora, se admeće za zlaz resurs vsoka osjetljvost a dolaz saobraćaj, tako da se za bursty saobraćaj e ostžu začajo bolje erformase ego kog FIFO dscle Komutator aketa 2-9 Komutacja aketa VOQ komutator aketa aket koj dolaz a ulaz, a amjeje je za zlaz j, ostavlja u bafer VOQj % rousost, ukolko je algortam za odlučvaje o rosljeđvaju ćelja stabla Razmatraju se kašjeje/rousost komleksost algortma Algortam za odlučvaje o rosljeđvaju ćelja je ravlo o kojem se određuje matrca uarvaja, a osovu koje ojede ćelje dobjaju odobreje (grat) da budu rosljeđee sa ulaza a želje zlaz. Algortam za odlučvaje je sofstcra (bartt grafov) Komutator aketa 2-5

Komutacja aketa VOQ Krosbar Maxmum weght matchg (MWM) algortm maju veoma dobre erformase za šrok sektar saobraćajh uslova al velku komleksost mlemetacje O( 3 log) što h č ajkomlkovajm za rmjeu u raks Ako se tome dodaju zahtjev za multkastom QoS uslugama oda je ta komleksost još veća. MWM metoda se sastoj u uarvaju ulaza zlaza tako da uku težsk faktor svh koekcja bude maksmala. Taj težsk faktor može bt okuraost reda l vrjeme čekaja eke ćelje. Algortm koj sadaju u ovu gruu su LQF (Logest Queue Frst), OCF (Oldest Cell Frst) LPF (Logest Port Frst). Mogo jedostavj za mlemetacju su teratv oblc ovh algortama LQF, OCF LPF zbog maje komleksost. Komutator aketa 2- Maxmum Weght Matchg (MWM) A () A () A () L () S*() D () A () A () D () A () L () L () * T S L S S( ) ( ) argmax( ( ) ( )) Maxmum Weght Match L () Graf Zahtjeva Bartte Match Komutator aketa 2-2 6

Komutacja aketa VOQ Krosbar Maxmum sze matchg (MSM) algortm alaze maksmal broj koekcja ulaz-zlaz tako da rousost bude maksmala secjal slučaj MWM algortma za slučaj kada svaka koekcja ulaz-zlaz ma jedč težsk faktor Daju dobre erformase kada je u taju rousost al vrlo soro kovergraju su mu a ojavu zaostavljeja ulaz-zlaz koekcja čak za roste saobraćaje uslove Kada je u taju komleksost mlemetacje ovh algortama oa je maja u odosu a MWM algortme al je dalje velka. ajmaja ostguta komleksost MSM algortma zos O( 2.5 ). Uravo zbog toga u raks rmjeu alaze aroksmatv MSM algortm. U ovu gruu algortama koj alaze raktču rmjeu sadaju: SLIP, DRR, EDRR u-form. Komutator aketa 2-3 Komutacja aketa Klasfkacja VOQ Krosbar Komutator aketa 2-4 7

Komutacja aketa Paralel komutator aketa sa VOQ baferma a ulazu baferma a zlazu Paralel komutator se sastoj od K aralelh komutacoh struktura, r čemu svaka struktura ma svoje ulaze bafere, dok zlaze bafere djel sa ostalm strukturama. Treba roać K ćelja koje sa svakog ulaza odlaze tokom slota tako da rousost bude ajveća Za jedako beskoačo aralel komutator sa K2 araleh struktura ostže % rousost, oaša se kao komutator sa zlazm baferovajem. Sa K3 može ooašat blo koju QoS dsclu. Komutator aketa 2-5 Komutacja aketa Seedu komutator sa ulazm baferovajme Uutrašj kaactet komutacoe matrce se može ovećat jem ubrzavajem tako da se tokom jedog vremeskog slota S aketa može komutrat sa ekog ulaza a određe zlaz. Komutacoa struktura se osuje seedu faktorom S (<S<). Za S4, okazuje se rousost dostže 99% za uform saobraćaj. klasa komutatora sa kombovam ulazm zlazm baferovajem, tzv. CIOQ (Combed Iut Outut Queueg) komutatora klasa komutatora sa kombovam vrtuelm zlazm zlazm baferovajem se oaša kao komutator sa zlazm baferovajem brze, čak za S2. Komutator aketa 2-6 8

Komutacja aketa Baferovaje u ukrsm tačkama bafer se ostavljaju u ukrse tačke, čja je raktča realzacja u CMOS tehologj moguća ukolko su uutrašj bafer malog kaacteta, reda ekolko aketa Algortm odlučvaja su jedostavj ego u VoQ slučaju al se moraju zršavat a ulazma a zlazma ema HOL blokraja 2 bafera!!! Komutator aketa 2-7 Komutacja aketa CICQ (Combed Iut Crossot Queueg) bafer se ostavljaju u ukrse tačke, čja je raktča realzacja u CMOS tehologj moguća ukolko su uutrašj bafer malog kaacteta, reda ekolko aketa VOQ bafer a ulazu Roud rob, oldest cell frst, logest ueue frst,... Komutator aketa 2-8 9

Komutacja aketa CICOQ U odosu a rethod slučaj bafer se ostavljaju a zlazma % rousost sa seeduom 2 Garatovaje rotoka sa seeduom 2 Sa seeduom 3, l sa seeduom 2, uz određeu modfkacju komutacoe strukture, može garatovat kašjeje Komutator aketa 2-9 Komutacja aketa Performase osovh komutatora Model saobraćaja Krosbar komutator sa odbacvajem Krosbar komutator sa baferma a zlazu Krosbar komutator sa baferma a ulazu Baya komutator Komutator aketa 2-2

Komutacja aketa Model saobraćaja Beroull uform dolaz saobraćaj O-OFF model bursty saobraćaj euform saobraćaj Komutator aketa 2-2 Komutacja aketa Model saobraćaja Beroull dolaz roces slučaj saobraćaj Paket dolaze u jedakm vremeskm slotovma Vjerovatoća dolaska aketa je jedaka u svakom slotu () e zavs od drugh slotova Ova vjerovatoća se zove ouđeo oterećeje ulaza (offer load) Ako je aket jedakovjerovato adresra rema svakom zlazu oda se rad o uformom sobraćaju Komutator aketa 2-22

Komutacja aketa Model saobraćaja O-OFF model bursty saobraćaj Svak ulaz relaz z aktvog O u asvo OFF staje saglaso geometrjskoj rasodjel. Kada se alaz u O staju aket tokom svakog slota dobja aket. Trajaje aktvog eroda se zove BURST. Ako je X trajaje aktvog, a Y asvog eroda oda važe relacje ( ) ( ), j ( ) ( ), P X PY j j E[ X ] ( ) j E[ Y ] j( ) j Dolazo otereceje + + Komutator aketa 2-23 Komutacja aketa Performase crossbar komutatora sa odbacvajem Izlaza kolzja, kod ove vrste komutatora se rješava zborom jede od ćelja u kolzj od strae ljskog (magstralog) kotrolera dok se ostale ćelje odbacuju. Izbor ćelje može bt razlčt (slučaja, roud-rob, zavso od rorteta komutacoh elemeata,...) Posmatrajmo uform saobraćaj. Uočmo rozvolja ulaz rozvolja zlaz j. Vjerovatoća da u jedom treutku dolaz ćelja adresrah za zlaz j je Komutator aketa 2-24 2

3 Komutator aketa 2-25 Komutacja aketa Performase crossbar komutatora sa odbacvajem Prousost komutatora je jedaka rousost zlaze magstrale. Polazeć od zakoa održaja rotoka uformost ulazog saobraćaja sljed: - oterećeje a ulazu osmatrae zlaze magstrale - rousost osmatraog zlaza L ul z ul P + ul z ul )! )!( (! + z Komutator aketa 2-26 Komutacja aketa Performase crossbar komutatora sa odbacvajem Vjerovatoća gubtka je: Kod ove toologje kašjeje varjasa kašjeja u reosu zbog komutraja su zaemarljve. Za komutator sa beskoačm brojem ulaza, dobja se P ul z ul L + e e P L +

Komutacja aketa Performase crossbar komutatora sa odbacvajem Prousost komutatora u fukcj ulazog oterećaja za razlčto, za uform dolaz saobraćaj..9.8.7.6.5.4.3.2.. Aaltka Smulacja beskoaco, aaltka 4 8 2...2.3.4.5.6.7.8.9. Komutator aketa 2-27 Komutacja aketa Performase crossbar komutatora sa odbacvajem Vjerovatoća gubtka ćelja u zavsost od ulazog oterećeja za razlčte vrjedost velče komutatora, za slučaj uformog dolazog saobraćaja. Pl.9.8.7.6.5.4.3 Aaltka Smulacja beskoaco, aaltka.2. 8 4 2....2.3.4.5.6.7.8.9. Komutator aketa 2-28 4

Komutacja aketa Performase crossbar komutatora sa odbacvajem Prousost komutatora u fukcj ulazog oterećaja za razlčto bs, u slučaju O-OFF dolazog saobraćaj.9.8.7.6 bs, uform bs2 bs8 4 2.5.4 >6.3.2...2.3.4.5.6.7.8.9 Komutator aketa 2-29 Komutacja aketa Performase crossbar komutatora sa odbacvajem Vjerovatoća gubtka ćelja P L u zavsost od ulazog oterećeja za razlčto b s, u slučaju O-OFF dolazog saobraćaja Pl bs, uform >6 bs2 bs8. 4 2...2.3.4.5.6.7.8.9 Komutator aketa 2-3 5

Komutacja aketa Performase komutatora sa baferma a zlazu Postavljajem bafera (FIFO, FIRO,...) šre b a zlaze komutacoog uređaja, mogu se dobt začajo bolje erformase od erformas komutatora sa odbacvajem ćelja u kolzj Ako je brza reosa odataka a ulazm/zlazm ljama V tada brza komutraja u ovom komutatoru mora bt LV gdje se L kreće zmeđu 2. Teorjsk se tolka brza može dobt ubrzavajem vertkalh magstrala a vo LV ubrzavajem ljskh kotrolera koj b u toku trajaja aketa moral da obrade rhvate do L zahtjeva za reosom o jedoj zlazoj magstral. To zač da je brza memorje u kojoj se realzuju bafer (L+)V, uz retostavku da je memorja dvoorta (stovremeo se vrš čtaje us). Ukolko u baferu ema dovoljo mjesta "suvše" ćelje, koje se braju a određe ač, se odbacuju. Sa staovšta raktče realzacje zahtjev za ubrzavajem vertkalh magstrala sa jede strae brzm memorjama redstavljaju roblem. Zbog toga je u teresu mmzrat velču L, tako da oa još uvjek sujava zahtjeva vo erformas. Aalza ovog komutatora, u slučaju uformog dolazog saobraćaja, koja sljed očje određvajem mmalo "otrebh" vrjedost za L. Uzmaje većh vrjedost, kako se avod u lteratur e doos slatv vo oboljšaja erformas. Komutator aketa 2-3 Komutacja aketa Performase komutatora sa baferma a zlazu Vjerovatoća dolaska k aketa a jeda zlaz je jedaka a k k, k < L k, k L k L gdje je k e k k! k k k Zbog uformost dolazog saobraćaja aalza samo jedog zlazog bafera je valda za razmatraje čtavog skua zlazh bafera. Prozvolja zlaz bafer se modeluje koačm dskretm Markovljevm lacem, r čemu se staje defše kao broj ćelja u zlazom baferu. Očgledo treba da bude b L. Djagram staja ovog modela je rkaza a slc. a L a L a L a L a L a 2 a a 3 3 a 3 a 3... a... a... a... a a... 2... b- b a a 2 a 2 a 2 a 2 -a a a a a Komutator aketa 2-32 6

7 Komutator aketa 2-33 Komutacja aketa Performase komutatora sa baferma a zlazu a osovu metoda za rješavaje Markovljevh laaca mogu se asat jedače a a... a L + + L a a ) a ( a k k k < + 2 b L a ) a ( a L k k k < 2 + b k k Komutator aketa 2-34 Komutacja aketa Performase komutatora sa baferma a zlazu Koršćejem rethodh jedača mogu se odredt erformase rousost komutatora je jedaka rousost zlazog bafera data je relacjom vjerovatoća gubtka ćelja je data jedačom kozervacje rotoka olazeć od ozate Ltlove formule sredje kašjeje ćelje zbog komutraja je dato formulom P L b T

Komutacja aketa Performase komutatora sa baferma a zlazu Brza komutraja L se bra tako da vjerovatoća gubtka ćelje u komutatoru e relaz defsa vo od -8 za vjerovatoću gubtka ćelja r ulazom oterećeju.95. k k P L (kl), < k k L+ k e PL ( kl), k! k L+ 2 4 8 6 32 64 28 256 52 L m 2 4 8 9 Komutator aketa 2-35 Komutacja aketa Performase komutatora sa baferma a zlazu Mmale vrjedost velče zlazog bafera za razlčte arove (,Lm) koje maju P L < -8 r ulazom oterećeju.95. T,Lm 2,2 4,4 8,8 6,9 32, 64, 28, 256, 52,, bm 77 4 33 46 48 55 6 65 7 73 Vrjedost za sredje čekaje r ulazom oterećeju.95 za mmale vrjedost velče bafera b brze L 2 4 8 6 32 64 28 256 52 T 6 8 2 2 2 2 2 2 Komutator aketa 2-36 8

Komutacja aketa Performase komutatora sa baferma a zlazu Prousost komutatora (8,L8) sa baferma a zlazma u fukcj velče bafera, vrjedost ulazog oerećeja sredje velče grue O-OFF saobraćaja.95.9.85.8 bs bs bs bs2 bs bs2 bs2.75.7.9.95 b Komutator aketa 2-37 Komutacja aketa Performase komutatora sa baferma a zlazu Vjerovatoća gubtka aketa u krosbaru (8,L8) sa baferma a zlazma u fukcj velče bafera za razlčte vrjedost b s.e+ Pl bs.e-2 bs bs2.e-4.e-6.9.95 Seres9 bs bs bs2 bs2.e-8 b Komutator aketa 2-38 9

Komutacja aketa Performase komutatora sa baferma a zlazu Sredje kašjeje u reosu usljed baferovaja krosbaru (8,L8) sa baferma a zlazma u fukcj velče bafera za razlčte vrjedost b s T.9.95 blo koje bs bs bs2 bs b Komutator aketa 2-39 Komutacja aketa Performase komutatora sa baferma a zlazu (još jeda rstu) Q 2 2 Q M / D / ( ) W 2 ( ) W M / D / Komutator aketa 2-4 2

Komutacja aketa Performase komutatora sa baferma a ulazu FIFO bafer Samo se HOL ćelje (aket fkse duže) takmče za zlaze Samo jeda od ćelja u kolzj dobja ravo da bude rosljeđea a zlaz Clj je zračuat maksmalu rousost uz retostavke a ulaz u svakom slotu dolaz ćelja. Ako k HOL ćelja čeka da bude rosljeđeo rema stom zlazu samo će jeda bt zabraa sa vjerovatoćom /k U sstemu ma HOL ćelja, koje se u ekom uočeom slotu m grušu u grua (svaku gruu če ćelje adresrae za st zlaz) B m je broj ćelja u gru koju če ćelje adresrae rema zlazu u slotu m B je broj ćelja u gru koju če ćelje adresrae rema zlazu u ravotežom staju A m je broj ćelja koje dolaze u gruu koju če ćelje adresrae rema zlazu u slotu m A je broj ćelja koje dolaze u gruu koju če ćelje adresrae rema zlazu u ravotežom staju Komutator aketa 2-4 Komutacja aketa Performase komutatora sa baferma a ulazu Bm max(, Bm + Am ) Vjerovatoća dolaska ćelja a osmatra ulaz koja je adresraa a zlaz je jedaka / Vjerovatoća dolaska k ćelja u gruu HOL ćelja adresrah a zlaz, tokom slota m je F k ( ) ( ) m m k F k P Am k / /, k,,..., Fm Gdje F m- redstavlja broj ćelja koje su otšle z komutatora tokom slota m-, odoso broj bafera koj tokom slota m ma ove ćelje a HOL ozcjama F B F m m m Am Komutator aketa 2-42 2

Komutacja aketa Performase komutatora sa baferma a ulazu Kada tež, A m ma Poasoovu rasodjelu arametra m F m- /. U ravotežom staju A takođe ma Poasoovu rasodjelu arametra E(F)/ E(F) redstavlja sredj broj ćelja koje rolaze kroz komutator, a skoršćeje zlazh lja tj. ormalzovau rousost komutatora B m se može modelovat M/D/ redom čekaja, kod kojeg za tež sredj broj je jedak B U ravotežom staju 2 ( ) Kako je zbog smetrčost sredj broj 2 F B B ( ) F F B B jedak za sve zlaze Komutator aketa 2-43 Komutacja aketa Performase komutatora sa baferma a ulazu Izjedačavajem sredjeg bora aketa u gru dobjeh udvje rethode relacje dobja se maksmala rousost od 2 2,586 Kada je malo koačo, maksmala rousost komutatora se može dobt koršćejem Markovljevh laaca. umerčk rezultat su dat u tabel Maksmala rousost od,586 zač da kada je ulazo oterećeje maje od ove vrjedost oda je rousost %, a ako je veća zos,586. Komutator aketa 2-44 22

Komutacja aketa Performase komutatora sa baferma a ulazu Kašjeje se u ovom komutatoru za tež beskoačo modeluje Geom/G/ redom čekaja uz sledeće retostavke Dolaz roces a svakom ulazu je Beruljev roces, tj. vjerovatoća dolaska aketa u svakom vremeskom slotu je detča ezavsa od rethodog slota. Ćelje su uformo rasoređee zlazma. Vrjeme koje ćelja rovede u komutatoru se sastoj od vremea koje rovede u baferu trajaja jedog slota za rosleđvaje kroz komutator Kada tež beskoačo broj HOL ćelja koje se adresrae a određe zlaz maju Poasoovu rasodjelu arametra. Prema tome rasodjela kašjeja modela Geom/G/ je jedaka rasodjel kašjeja modela M/D/. Koršćejem stadardh rezultata za Geom/G/ dobja se da je sredje kašjeje koje uos komutator sa baferma a ulazu: ( ) S S W + S ( S) Gdje je S slučaja rasodjela koja ma vrjeme oslužvaja koje se dobja z M/D/ modela Komutator aketa 2-45 Komutacja aketa Performase komutatora sa baferma a ulazu Sredje kašjeej koje uos komutator sa baferma a ulazu za tež beskoačo je rkazao a slc Komutator aketa 2-46 23

Performase komutatora sa všestrukm baferma a ulazu Komutacja aketa Jedokaskad krosbar komutaco uređaj sa všestrukm ulazm baferma a svakom ulaz ma m (2 m ) odvojeh FIFO bafera. Svak bafer je dodjelje jedoj gru zlaza koja sadrž /m zlazh ortova. Parametar m se još azva bfurkaco arametar. Aaltčk je okazao da ovaj rstu, kada je bfurkaco arametar dovoljo velk, obezbjeđuje % rousost za uform dolaz saobraćaj bez dodatog usložjavaja strukture komutatora (ubrzavaje l rošreje). Aalza rousost out jedokaskadog matrčog komutacoog uređaja sa všestrukm ulazm baferma se može srovest a slča ač kao što je u srovedea aalza za jedostruko baferovaje a ulazu sa slučajm zborom jede od ćelja koje su u kolzj. eka su: B ( t) broj HOL ćelja adresrah za zlaz, koje jesu u faz arbtracje tokom vremeskog slota t odabrae, A ( t) broj ćelja adresrah za zlaz, koje tokom vremeskog slota t dolaze a ulaz slobodog bafera, F (t) broj HOL ćelja adresrah za zlaz, koje su tokom vremeskog slota t odabrae m broj bafera a ulazu, M/m. Komutator aketa 2-47 Komutacja aketa Performase komutatora sa všestrukm baferma a ulazu Komutator x se može odjelt a m odkomutatora xm za slučaj uformog saobraćaja. Prethodo zač da se /m t do ukuog dolazog saobraćaja ezavso oslužuje xm komutacom uređajem. Prousost x komutacoog uređaja je jedaka rousost blo kojeg od xm odkomutacoh uređaja. Vrtuel bafer blokrah HOL ćelja adresrah za osmara zlaz se može damčk modelovat a sledeć ač: ( ) ( ) ( ) ( ) B t max B t + A t Komutator aketa 2-48 24

Komutacja aketa Performase komutatora sa všestrukm baferma a ulazu Pretostavljajuć da je vrlo velka vrjedost osmatra bafer možemo modelovat M/D/ redom čekaja a je sredj broj blokrah HOL ćelja Takođe, važ: E ( B) F M ( ) 2 2 + B ( t) U ravotež rethoda relacja se trasformše u: E( F) E( F) + ME( B) + E( B) M M 2 E( F) + E( B) m E( B) m m M 2 ( ) Komutator aketa 2-49 Komutacja aketa Performase komutatora sa všestrukm baferma a ulazu Rješavajem rethode relacje dobja se da je maksmala rousost 2 m + m + m.95.9 Maksmala rousost.85.8.75.7.65.6.55 5 5 2 25 3 35 m Komutator aketa 2-5 25

Komutacja aketa Performase komutatora sa všestrukm baferma a ulazu Sredje kašjeje (beskoača broj ) E( K ) ( m λ) ( m λ)( 2 λ) D λ mµ λ 2 2m 2( m + ) λ + λ m 2 Sredje vrjeme kasjeja 8 6 4 2 8 6 4 m m2 m4 m8 m6 m32 2.5..5.2.25.3.35.4.45.5.55.6.65.7.75.8.85.9.95 λ Komutator aketa 2-5 Komutacja aketa Performase komutatora sa všestrukm baferma a ulazu Vjerovatoća gubtaka (beskoača broj ulaza).e-.e-2 Vjerovatoca gubtka.e-3.e-4.e-5.e-6.e-7.e-8.e-9 m m2 m4 m8 m6 m32.e-.e-.e-2.3.35.4.45.5.55.6.65.7.75.8.85.9.95 λ Komutator aketa 2-52 26

Komutacja aketa Performase komutatora sa všestrukm baferma a ulazu Sredje kašjeje ćelja u komutatoru sa vrtuelm zlazm baferma (m) u fukcj ulazog oterećeja za 6.E+3 T.E+2.E+.E+.E-.2.3.4.5.6.7.8.9. CPFwTM LIPFwTM LOPFwTM Izlaz LPF LQF OCF Komutator aketa 2-53 Komutacja aketa Matrč Prostor komutaco uređaj Krosbar 2 razdvojeh utaja Bafer baja Baja Bačer baja Prošre baja Potua sstematzacja rostorh komutatora Sa jedstveom utajom U jedoj rav Bafer a ulazu Bafer u ukrsm tačkama Bafer a zlazu Bafer a ulazu zlazu Bafer a ulazu ukrsm tačkama Kockout Lee Itegrsa Bafer a ulazu Cetral bafer Bafer a zlazma u tr faze sa kružom rezervacjom sa serjskom rezervacjom cut-through alt. ros. Tadem III BMSR Paralele rav tadem ukrse tačke SATUR PIP PD Sa všestrukm utajama Produžee Sa recrkulacjom Clos BS St. Lous Tadem I, II Shuffleout I Rerutraje I,II Beeš Starlte Sa ovratom etljom Tadem III Sushe Shuffleout II Sa euralm kotrolerom 3- stee Kockout Komutator aketa Geeralzova 2-54 Kockout 27