Prema tome, kao sredstva koja uvrštavamo u portfolio pojavljuju se sredstvo 3, sa najvećim iznosom Sharpe-ovog indeksa, i sredstvo 2.

Σχετικά έγγραφα
Capital Asset Pricing Models CAPM. Finansijska ekonometrija

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

pismeni br.4 4.2: Izračunati yds, gdje je K luk parabole y 2 = 2 px od ishodišta to točke

IZVODI ZADACI (I deo)

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Reverzibilni procesi

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Obrada signala

Ekonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

18. listopada listopada / 13

Moguća i virtuelna pomjeranja

Računarska grafika. Rasterizacija linije

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

Elementi spektralne teorije matrica

5. Karakteristične funkcije

numeričkih deskriptivnih mera.

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Operacije s matricama

Metoda najmanjih kvadrata

PRIMER 10. n = 3000 τ = 16/52 = 0,30769 P 0 = 27000/3000 = 9 EUR po akciji S t = 140 K = 130 σ = 0,37 r = 0,068 t = 0,30769/5 = 0,061538

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Uvod u neparametarske testove

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Model vrednovanja kapitala (Capital Asset Pricing Model - CAPM) Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Računarska grafika. Rasterizacija linije

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

МЕХАНИКА НА ФЛУИДИ (AFI, TI, EE)

1.4 Tangenta i normala

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

IZVODI ZADACI (I deo)

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Sistem sučeljnih sila

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

10.1. Bit Error Rate Test

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Numerično reševanje. diferencialnih enačb II

Periodičke izmjenične veličine

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

A N A L I S I S K U A L I T A S A I R D I K A L I M A N T A N S E L A T A N S E B A G A I B A H A N C A M P U R A N B E T O N

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Trigonometrijske nejednačine

Elementi energetske elektronike

Transcript:

Prmer 7. 1) Da su podac za r sredsva u peroda osmarana, R 1,518 R 3, 031 R3 3, 9533 r 1 1, 0383 r 0, 837 r 3 1, 48 r 1 r 0,1919 r 1 r 3 0, 698 r r 3 0, 1801 na osnovu dah sumranh vrednos odred očekvanu vrednos prnosa, varansu devacu svakog poednačnog sredsva kao korelace među nma.,518 3,031 3,9533 E ( R 1 ) 0,1801 E( R ) 0, 165 E ( R 3 ) 0, 84 1,0383 0,837 1,48 σ1 0,074 σ 0,0588 σ 3 0,10 σ 0,73 σ 0,46 σ 0,3194 ρ ρ ρ 1 0,1919 1 1,0383 0,837 0,698 1,0383 1,48 13 0,1801 0,837 1,48 3 0,075 0,517 0,166 3 ) Izračunae očekvanu vrednos sope prnosa sandardnu devacu za porfolo ko čne dva sredsva sa navšm vrednosma Sharpe-ovog ndeksa, ako da učešće sredsva sa navšm ndeksom u prvo varan bude 0,7 a u drugo 0,4. Preosalo učešće se odnos na drugo sredsvo po velčn Sharpe-ovog ndeksa. Grafčk predsave sve r lne alokace kapala (CAL) odrede ržšnu lnu (CML) ako e R f 0,10. Na daom grafkonu predsave ačke (σ p, E(R p )) prehodno određenh varan porfola obasne da l se rad o angenconalnom porfolu? 0,1801 0,1 0,165 0,1 0,84 0,1 S 1 0,94 S 0, 4804 S 3 0, 571 0,73 0,46 0,3194 Prema ome, kao sredsva koa uvršavamo u porfolo poavluu se sredsvo 3, sa navećm znosom Sharpe-ovog ndeksa, sredsvo. 1. varana w 3 0,7 w 0,3 E(R p ) 0,7 0,84 + 0,3 0,165 0,66 σ p 0,7 0,10 + 0,7 0,3 0,3194 0,46 (-0,166) + 0,3 0,0588 0,0499 σ p 0,33. varana w 3 0,4 w 0,6 E(R p ) 0,4 0,84 + 0,6 0,165 0,49 σ p 0,4 0,10 + 0,4 0,6 0,3194 0,46 (-0,166) + 0,6 0,0588 0,0313 σ p 0,1769

0.3 0.5 P P1 CAL3 CAL 0. CAL1 0.15 0.1 0.05 0 0 0.05 0.1 0.15 0. 0.5 0.3 0.35 Naveć nagb ma lna alokace kapala 3 (CAL3) pa za ovu lnu možemo reć da predsavla ržšnu lnu kapala (CML). Obe varane porfola se nalaze znad CML pa možemo reć da pokazuu bole karakerske od angenconalnh porfola, er za s rzk osvaruu već znos očekvanog prnosa. Svaka ačka porfola koa dodrue lnu CML nazva se angenconaln porfolo. Ukolko se dae ačke nađu spod lne CML možemo reć da se ne rad o angenconalnm porfolma. 3) Korseć se podacma o ržšnm sopama prnosa, R 3,1688 RM 0, 9455 R1 R 0, 7709 R R 0, 9646 R 3 R 1, 1009 odrede ednačnu karakersčne lne drugog sredsava (SCL )! Da l dolaz do ponšavana l svarana sredsava za nvesora? Da l sredsvo pra ržšna kreana u kom procenu? α 3,1688 3,1688 0,9455 α 0,0596 1,01 1 3,031 0,9646 Prema ome, paramear α pokazue da dolaz do ponšavana vrednos sredsava nvesora u znosu od 15,96% (0,1 + 0,0596) pod uslovom da ne dođe do promena na ržšu. S druge srane, paramear β pokazue da dao sredsvo pra ržšna kreana u procenu 1,01%, odnosno vrednos daog sredsva vše varrau od ržšnog proseka za,01%. 4) Predsave grafčk ržšnu lnu sredsava (SML) prkaže ačke (, E( )) β za R sredsva z prehodnog prmera, ako su 1 β 0, 876 3 β 0, 903? Da l su daa sredsva precenena l pocenena? Odrede grafčk računsk poželnu sopu prnosa E ( R ~ ) za daa sredsva!

Ša će se des sa svarnm očekvanm vrednosma prnosa u narednm perodma? β E(R M )- R f E ( R ) E(R ) 0 0.163 0.1 1 0.163 0.63 0.876 0.163 0.107 0.1801 1.01 0.163 0.541 0.165 0.903 0.163 0.1 0.84 0.3 0.5 R3 SML ocekvan prnos 0. 0.15 0.1 R1 R 0.05 0 0 0. 0.4 0.6 0.8 1 1. 1.4 rzsn rzk Za sredsvo 3 možemo reć da e preceneno, dok su preosala dva sredsva pocenena. U narednm perodma kod precenenh sredsava može se očekva poras ražne, šo uslovlava povećane nabavne cene ovh sredsava. Povećanem cene neo prhod ko se osvarue po osnovu ovh sredsava će se sman uslov pad očekvanh prnosa u narednm perodma pod uslovom da nema promene ržšnog rzka. S druge srane, pocenenm sredsvma će se mane rgova o će uslov smanene nabavne cene ovh sredsava. Prema ome, neo efek po osnovu nabavke ovh sredsava će se poveća uslov poras očekvanh prnosa u narednm perodma. Sve ovo se mora uze u obzr ako se ma u vdu dugoročno ulagane u određena sredsva na ržšu. 5) a) Na osnovu podaaka z ačke 1) odrede učešća u porfolu ko čne sredsvo 3 ako da dobemo mnmaln rzk dae kombnace ova dva sredsva. 0,10 ( 0,166) 0,46 0,3194 w 0,6157 σ (0,0588 + 0,10 ( 0,166) 0,46 0,3194) ρσ σ w w 1 0,6157 0,3843 ( σ + σ ρ σ σ ) 3 E ( ) 0,6157 0,165 + 0,3843 0,84 0,418 R p

p p σ 0,6157 0,0588 + 0,6157 0,3843 0,46 0,3194 ( 0,166) + 0,3843 0,10 0,0313 σ 0,1769 b) Da l se puem ovog porfola mogu pobolša performanse ulagana, poredeć h sa dobenm rezulama za Sharpe-ov ndeks kod ndvdualnh sredsava? 0,418 0,1 S p 0,8016 0,1769 Poređenem dobenog Sharpe-ovog ndeksa za dau porfolo kombnacu sa dobenm vrednosma ovog ndeksa za sva r ndvdualna sredsva možemo reć da se rad o većo vrednos od prehodno zračunah ndeksa. Prema ome, možemo zakluč da dolaz do pobolšana performans ulagana ako se nvesor odluč za ovu kombnacu sredsava pre nego l za ulagana u poednačna sredsva. 6) Za doben porfolo z prehodne ačke odrede karakersčnu lnu sredsava SCL(p) ako su poznae sledeće nformace R 3, 3856 R 1, 017 proumače dobena rešena 1 p p R M α 3,1688 3,3856 3,1688 0,9455 1,017 α 1 0,016 0,0068 3,1957 3,5097 1,0983 Možemo zakluč da dolaz do ponšavana vrednos sredsava za nvesora 10,68% (R f α) pod uslovom da nema promena na ržšu. Izabran porfolo pra ržšna kreana u som smeru u znosu od 109,83%, odnosno možemo reć da e da porfolo za 9,83% vše volalan od ržšnog proseka. 7) Odred da l e zabran porfolo pravlno vrednovan? β E(R M )- R f E ( R ) E(R ) 0 0.163 0.1 1 0.163 0.63 0.876 0.163 0.107 0.1801 1.01 0.163 0.541 0.165 0.903 0.163 0.1 0.84 1.0983 0.163 0.387 0.418 Na osnovu CAPM formule dobl smo poželnu vrednos za dau porfolo kombnacu koa znos 0,387. Prema ome, možemo reć da se rad o precenenom ulaganu, er očekvana sopa prnosa prelaz poželnu sopu prnosa. 8) a)odrede vezu međuzavsnos (regreson model) daog porfola sope nflace ako su vam pozna sledeć podac, R p Sopa R p R p X X

nflace X 1 0.61573 9.1 0.3864 5.6687 83.1744 0.33399 9.38 0.0545.1893 87.9844 3-0.0839 10.7 0.0070-0.8616 105.479 4 0.100616 11.8 0.0101 1.1349 17.384 5 0.387045 9.17 0.98 3.549 84.0889 6 0.84 8.4 0.05 1.88 67.8976 7 0.349106 7.91 0.119.76 6.5681 8 0.17336 9.54 0.0300 1.6535 91.0116 9 0.34116 7.63 0.1164.6031 58.169 10 0.41773 7.4 0.1745 3.043 5.4176 11 0.155065 7.11 0.040 1.105 50.551 1 0.3488 6.8 0.113.3753 46.5 13 0.04589 7.58 0.0006 0.1864 57.4564 0.089168 6.47 0.0080 0.5769 41.8609 Σ 3.3856 117.76 1.567 7.846 1016.456 R p a + b X a b 1 n X Rp X X Rp X a 117,76 3,3856 b 117,76 1016,456 7,846 a 1 16,5573 0,4479 b 36,9188 8,84 0,044 1 Ocenena vrednos paramera a pokazue hpoečku vrednos sope prnosa porfola u slučau da e sopa nflace ednaka nul. Paramear b pokazue sopu promene sope prnosa porfola pr ednoprocenno promen sope nflace. Prema ome, možemo reć da ako se sopa nflace promen za edan procena sopa prnosa porfola će se promen za 0,044 odnosno,44% u supronom smeru. b) Tesrae sasčku značanos dobenh parameara? e Y a Y + b Y X e ( ) 1,567 (0,4479 3,3856 0,044 7,846) 0,4197 e 0,4197 σ σ 0, 03497 n k S a σ

1016,456 S1 0,03497 0,0979 36,9188 S 0,319 1 S S 0,03497 0,00135 36,9188 0,0367 0,4479 0,044 1 1,43 0, 6648 0,319 0,0367 Za rzk greške 5% bro sepen slobode 1, ablčna vrednos znos (5%,1),179 Obe dobene vrednos su mane od ablčne vrednos, pa možemo zakluč da se prhvaa nula hpoeza o neznačanos ocenenh parameara. Prema ome, ovu ocenu reba uze uz dozu rezerve er oba paramera mau vsoka odsupana od prosečnh vrednos.