( ) ( ) ( ) ( ) x y

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "( ) ( ) ( ) ( ) x y"

Transcript

1 Zadatak 4 (Vlado, srednja škola) Poprečni presjek rakete je u obliku elipse kojoj je velika os 4.8 m, a mala 4. m. U nju treba staviti meteorološki satelit koji je u presjeku pravokutnog oblika. Koliko najviše satelit može biti širok ako mu je duljina 4.4 m? Rješenje 4 Elipsa je skup svih točaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti od dviju fiksnih točaka (žarišta) te ravnine konstantna veličina i iznosi a. Velika poluos je a, a mala poluos b. Elipsa kojoj se središte podudara s ishodištem koordinatnog sustava, smjer glavne osi s osi, a smjer sporedne osi s osi ima jednadžbu b + a = a b i li + =. a b Paralelogrami su četverokuti kojima su po dvije nasuprotne stranice usporedne (paralelne). Pravokutnik je paralelogram koji ima barem jedan pravi kut (pravi kut ima 9º). Zadane su velika i mala os elipse pa njezina jednadžba glasi: a = /:.4 a = a = + = b = 4. b = 4. /: b =. a b + = + = ,5 D,5 A,5 B ,5 - -,5 Vrhovi ili tjemena elipse imaju koordinate: - -,5 ( ) ( ) ( ) ( ) A.4,, B.4,, C,., D,.. C,5 D,5 T T A,5 B ,5 T 3 T 4 - -,5 - -,5 Budući da u elipsu treba ucrtati pravokutnik duljine stranice 4.4, sa slike vidi se da će njegovi vrhovi, C

2 koji leže na elipsi, imati koordinate: T.,, T.,, T 3.,, T 4.,, >. Ucrtanom pravokutniku T T T 3 T 4 su os i os osi simetrije. Da bismo izračunali ordinatu, uvrstit ćemo koordinate, na primjer, točke T (., ) u jednadžbu elipse. (, ) = (., ) T T = + = = + = = / 4.4 = 4.4 = 4.4 / = ± 4.4 = ± Širina satelita najviše može biti: T 3 T = T 4 T = =.8393 = m. Vježba 4 Poprečni presjek rakete je u obliku elipse kojoj je velika os 48 dm, a mala 4 dm. U nju treba staviti meteorološki satelit koji je u presjeku pravokutnog oblika. Koliko najviše satelit može biti širok ako mu je duljina 44 dm? Rezultat: 6.8 dm. Zadatak 4 (Iva, srednja škola) Kako glasi jednadžba kružnice kojoj su zadane koordinate krajnjih točaka promjera A( 3, ) i B(, 4)? A =, B = C =, D = Rješenje 4 a + b = a + a b + b, a b = a a b + b, a = a. ( ) Ako je S(p, q) središte kružnice, a r polumjer, tada središnja jednadžba kružnice glasi: ( p) + ( q) = r. Opća jednadžba kružnice: + p q + c =, r = p + q c. Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta). Promjer je dužina koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici. Dužina koja spaja dvije točke kružnice zove se tetiva. Najveća tetiva prolazi središtem kružnice i zove se promjer (dijametar). Koordinate polovišta P dužine AB, A(, ), B(, ) su + + =. (, ) P, P Udaljenost točaka A( ) B( ), i, :

3 AB = ( ) + ( ). A P B A r S r B Budući da je dužina AB promjer kružnice, polovište P dužine ujedno je središte S kružnice. Računamo koordinate polovišta. A(, ) = A( 3, ) B (, ) = B(, 4 ) P(, ) = P, P(, ) = P, (, ) +, + P = P S ( p, q) = P (, ) ( ) ( ) P, = P, 3 S p, q = S, 3. Duljinu polumjera kružnice možemo izračunati na dva načina..inačica Duljina polumjera je: Neka je Tada vrijedi: r = AS ili r = SB ili r = AB. r = A(, ) = A( 3, ) S (, ) = S (, 3) r = ( ( 3) ) + ( 3 ) r = AS = ( ) + ( ).inačica r = r = + r = 4 + r = 5. U središnju jednadžbu kružnice uvrstimo koordinate točke A i središta S ili koordinate točke B i središta S. A(, ) = A( 3, ) 3 AS. ( ( )) ( ) S p, q = S, = r = r ( p) + ( q) = r

4 Jednadžba kružnice glasi: Odgovor je pod B. + = r 4 + = r r = 5. S p, q = S, 3, r = 5 ( ( ) ) ( 3) ( 5 + = ) ( p) + ( q) = r = = = =. Vježba 4 Kako glasi jednadžba kružnice kojoj su zadane koordinate krajnjih točaka promjera A(4, 6) i B(8, )? A =, B = C =, D = Rezultat: A. Zadatak 43 (Marija, gimnazija) Odredi jednadžbu elipse koja prolazi točkom T( 3, 7) te je zadan numerički ekscentricitet 3 ε =. 4 Rješenje 43 a n n a a n n n a d a c a c, ( ),, b = n a = a n = =, =. b b c b c b d b d d Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem različitim od nule i jedinice a n a =, n, n. b n b Elipsa je skup svih točaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti od dviju fiksnih točaka (žarišta) te ravnine konstantna veličina i iznosi a. Velika poluos je a, a mala poluos b. Elipsa kojoj se središte podudara s ishodištem koordinatnog sustava, smjer glavne osi s osi, a smjer sporedne osi s osi ima jednadžbu b + a = a b i li + =. a b Linearni ekscentricitet elipse: e = a b e = a b. Numerički ekscentricitet elipse: e a b ε = ε =. a a Budući da točka T pripada elipsi, uvrstit ćemo njezine koordinate u jednadžbu elipse. 4

5 (, ) = T ( 3, 7) T ( 3 ) = + =. + = a b a b a b Numerički ekscentricitet elipse je zadan pa vrijedi: a b ε = metoda a b 3 a b a 3 / = = 3 komparacije a 4 a 4 ε = 4 a b a b 3 9 a b 9 a b 9 = = = = / 6 a a a a a 6 ( ) 6 a b = 9 a 6 a 6 b = 9 a 6 a 9 a = 6 b 6 7 a = 6 b 7 a = 6 b /: 7 a = b. 7 Iz sustava jednadžbi izračunamo a i b = 9 a b metoda = + = + = 6 supstitucij 6 6 e b b b b 6 b b a = b = / 6 b = 6 b 847 = 6 b 6 b = b b Računamo a b = 847 /: 6 b =. 6 6 a = b 7 metoda a a a. 847 = = = supstitucije b = 6 Jednadžba elipse glasi: a =, b = = + = b + a = a b = / = Vježba 43 Odredi jednadžbu elipse koja prolazi točkom T(3, 7) te je zadan numerički ekscentricitet 3 ε =. 4 5

6 Rezultat: = 847. Zadatak 44 (Marija, gimnazija) asimptote. Odredi jednadžbu hiperbole ako su njezini fokusi F ( 5, ) i F (5, ), a pravci Rješenje 44 n n n ( a b) = a b. = ± Hiperbola kojoj središte leži u ishodištu koordinatnog sustava, a realna os na osi apscisa ima jednadžbu b a = a b ili = ( kanonska jednadžba hiperbole ). a b Linearni ekscentricitet hiperbole: Koordinate fokusa F i F hiperbole su: e = a + b e = a + b. ( ), (, ) F e, F e. Pravci koji sadrže dijagonale središnjeg pravokutnika s dimenzijama a i b zovu se asimptote i njihove jednadžbe glase: b b =, =. a a Budući da su zadani fokusi hiperbole vrijedi: (, ) = ( 5, ) F e F 5 a b 5 a b a b 5. = + = + + = e = a + b Asimptote hiperbole su pravci pa je = ± b = ± a b b = = / a b = a a = b. a a = ± Iz sustava jednadžbi izračunamo a i b. a + b = 5 metoda ( b) + b = 5 4 b + b = 5 5 b = 5 a = b supstitucije Računamo a. 5 b = 5 /: 5 b = 45. a + b = 5 metoda a 45 5 a 5 45 a 8. + = = = b = 45 supstitucije 6

7 Jednadžba hiperbole glasi: a = 8, b = 45 =. = 8 45 a b Vježba 44 Odredi jednadžbu hiperbole ako su njezini fokusi F ( 5, ) i F (5, ), a pravci = ±.5 asimptote. Rezultat: = Zadatak 45 (Marija, gimnazija) Izračunaj duljinu tetive koju pravac 6 = odsijeca na paraboli =. Rješenje 45 n n a c a d b c a c a d + b c a a n =, =, + =, n = b d b d b d b d b n b, n n a b = n a b. ( a b) = a a b + b. Parabola je skup svih točaka ravnine koje su jednako udaljene od jednog čvrstog pravca d (ravnalice ili direktrise) i jedne čvrste točke F (žarišta ili fokusa) u toj ravnini koja ne leži na tom pravcu. Parabola kojoj tjeme leži u ishodištu, a žarište na pozitivnom dijelu osi apscise ima jednadžbu Udaljenost točaka A( ) B( ), i, : = p. AB = + Odredimo presjek pravca i parabole tako da riješimo sustav jednadžbi..inačica. ( ) 6 = = + 6 = + 6 / = 6 = = = = metoda ( 6) = = = supstitucije = = / : = a =, b = 3, c = = ( 3) ± ( 3) 4 8 = b ± b 4 a c, a =, b = 3, c = 8, = a = ± ± ± 4, = 4, = 4, = = 4 7

8 8 9 = 4 =. 8 = = 4 Računamo ordinatu da bismo odredili točke presjeka. 9 = 9 9 = 6 = 6 = 9 6 = 3 = 6 9 A(, ) = A, 3. = = 6 = 4 6 = B(, ) = B(, ). = 6 Duljina tetive je duljina dužine AB. 9 A(, ) = A, (, ) (, ) ( 3) B = B AB AB ( 5 = + = + ) AB = ( ) + ( ) AB = + 5 AB = + 5 AB = + 5 AB = djelomično AB korjenovanje 4 AB 4 AB 4 AB = = = = u brojniku.inačica AB = AB =. 6 = metoda 6 = = supstitucije a =, b =, c = 6 6 = ( ) ± ( ) 4 ( 6) = b ± b 4 a c, a =, b =, c = 6, = a = ± + ± ±, =, =, = 5 = 6 = = 3. 4 = = Računamo apscisu da bismo odredili točke presjeka. 8

9 = = 9 = = 9 = 9 /: = = 9 A(, ) = A, 3. = ( ) = 4 = = 4 = 4 /: = Duljina tetive je duljina dužine AB. 9 (, ), 3 = B, = B,. A = A 9 9,, ( 3) B = B AB AB ( 5 = + = + ) AB = ( ) + ( ) AB = + 5 AB = + 5 AB = + 5 AB = djelomično AB korjenovanje 4 AB 4 AB 4 AB = = = = u brojniku AB = AB =. Vježba 45 Izračunaj duljinu tetive koju pravac + 6 = odsijeca na paraboli =. Rezultat: 5 5. Zadatak 46 (Rob, gimnazija) Kružnica a = ima polumjer r =, ako je a jednako Rješenje 46 A. B. 4 C. 6 D. 8 a + b = a + a b + b, a b = a a b + b. Ako je S(p, q) središte kružnice, a r polumjer, tada središnja jednadžba kružnice glasi: p + q = r. Opća jednadžba kružnice: + p q + c =, r = p + q c r = p + q c. Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta)..inačica Napisat ćemo središnju jednadžbu kružnice uporabom matode nadopunjavanja na potpuni kvadrat. 9

10 a = a = a = a = Računamo a. ( ) ( ) a = + + = + 4 a + + = 5 a. p + q = r uvjet r 5 a 5 a 5 a a 5 a 4. = = = = = + + = 5 a r = Odgovor je pod B..inačica Iz opće jednadžbe kružnice očitamo p, q i c. ( ) ( ) p = p = /: p = + p q + c = q = 4 q = 4 /: q = a = c = a c = a c = a Sada je: p =, q =, c = a r = = ( ) + a = + 4 a = + 4 a a= 4. r = p + q c Odgovor je pod B. Vježba 46 Kružnica a = ima polumjer r =, ako je a jednako A. B. 3 C. D. 4 Rezultat: A. Zadatak 47 (Marija, gimnazija) Pravac = tangenta je hiperbole b a = a b, a pravac + = jedna je njezina asimptota. Nañi jednadžbu hiperbole. Rješenje 47 Hiperbola kojoj središte leži u ishodištu koordinatnog sustava, a realna os na osi apscisa ima jednadžbu b a = a b ili = ( kanonska jednadžba hiperbole ). a b Pravci koji sadrže dijagonale središnjeg pravokutnika s dimenzijama a i b zovu se asimptote i njihove jednadžbe glase: b b =, =. a a Pravac = k + l dira hiperbolu b a = a b onda i samo onda kad vrijedi: a k b = l.

11 Jednadžba pravca oblika = k + l naziva se eksplicitni oblik jednadžbe pravca ili kraće, eksplicitna jednadžba pravca. Broj k naziva se koeficijent smjera pravca. Broj l nazivamo odsječak pravca na osi. Jednadžba pravca oblika A + B + C = naziva se implicitni oblik jednadžbe pravca ili kraće, opći oblik jednadžbe pravca. Jednadžbu pravca = transformiramo u eksplicitni oblik kako bismo odredili koeficijent smjera k i odsječak na osi l = 6 = = /: ( 6) = k = = = l = 3 Budući da je pravac + = jedna asimptota hiperbole, slijedi: Tada je: + = = = /: ( ) =. b = a b b / / = = a a = b a = b a = 4 b. a a = Iz svojstva dodira pravca i hiperbole izračunamo b. 5 4 a = 4 b, k =, l = b b = 4 b b = a k b = l b 6 5 b 6 4 b b = b = b = / 9 5 b 9 b = b = 6 6 b = 6 /: 6 b =. Računamo a. a = 4 b a = 4 a = 4. b = Jednadžba hiperbole glasi: a = 4, b = 4 = 4 4 = 4. b a = a b Vježba 47 Pravac = tangenta je hiperbole b a = a b, a pravac.5 + = jedna je njezina asimptota. Nañi jednadžbu hiperbole. Rezultat: 4 = 4.

12 Zadatak 48 (Ante, srednja škola) Putanja Zemlje oko Sunca je elipsa sa Suncem u jednome fokusu (žarištu). Udaljenost Zemlje od Sunca u perihelu (točki u kojoj je Zemlja najbliža Suncu) približno iznosi 47 milijuna kilometara, a udaljenost u afelu (točki u kojoj je Zemlja najudaljenija od Sunca) iznosi 5 milijuna kilometara. Koji je numerički ekscentricitet ε Zemljine putanje? Rješenje 48 m = 47 km =.47 8 km, n = 5 km =.5 8 km, Elipsa je skup svih točaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti od dviju fiksnih točaka (žarišta) te ravnine konstantna veličina i iznosi a. Velika poluos je a, a mala poluos b. Elipsa kojoj se središte podudara s ishodištem koordinatnog sustava, smjer glavne osi s osi, a smjer sporedne osi s osi ima jednadžbu b + a = a b i li + =. a b Oblik elipse definira se njezinim ekscentricitetom e. Linearni ekscentricitet elipse je udaljenost od fokusa elipse do ishodišta koordinatnog sustava. Polovica udaljenosti izmeñu žarišta je broj e koji nazivamo linearni ekscentricitet. Numerički ekscentricitet elipse: e ε =. a Zakon distribucije množenja prema zbrajanju. a b + c = a b + a c, a b + a c = a b + c. Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem različitim od nule i jedinice a n a =, n, n. b n b Proširiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka pomnožiti istim brojem različitim od nule i jedinice a a n =, n, n. b b n a n a c a d b c a d n,, b = = =. b d b d c b c d F F e e a a Računamo veliku poluos a elipse. Sa slike vidi se (donja slika): m + n = a a = m + n m + n a = m + n / a =.

13 Računamo linearni ekscentricitet elipse. Sa slike vidi se (donja slika): m + n m + n m m + n m n m m + e = a e = a m e = m e = e = e =. Numerički ekscentricitet ε Zemljine putanje je: n m n m n m ε e n m a ε m n ε m n ε m n ε = = = = = m + n km.47 km (.5.47) km ε = ε = km +.5 km km ( ) ( ) ( ) km ε =. 8 ε = ε = ε = km ε = + 99 n F m e a Vježba 48 Putanja planeta oko zvijezde je elipsa sa zvijezdom u jednome fokusu (žarištu). Udaljenost planeta od zvijezde u perihelu (točki u kojoj je planet najbliži zvijezdi) približno iznosi 94 milijuna kilometara, a udaljenost u afelu (točki u kojoj je planet najudaljeniji od zvijezde) iznosi 34 milijuna kilometara. Koji je numerički ekscentricitet ε putanje planeta? a Rezultat: Zadatak 49 (Ivana, gimnazija) Odredi jednadžbe tangenata povučenih iz točke P(6, 3) na kružnicu =. Rješenje 49 ( ) b a b n a c a d b c a b = a a b + b, a =, n =, =. c c b d b d Ako je S(p, q) središte kružnice, a r polumjer, tada središnja jednadžba kružnice glasi: p + q = r Opća jednadžba kružnice:. + p q + c =, r = p + q c. Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta). Jednadžba pravca oblika 3

14 = k + l naziva se eksplicitni oblik jednadžbe pravca ili kraće, eksplicitna jednadžba pravca. Broj k naziva se koeficijent smjera pravca. Broj l nazivamo odsječak pravca na osi. Jednadžba pravca oblika A + B + C = naziva se implicitni oblik jednadžbe pravca ili kraće, opći oblik jednadžbe pravca. Tangenta (dodirnica) je pravac koji dodiruje krivulju u jednoj točki. Kružnica p + q = r i pravac dodiruju se ako i samo ako vrijedi:. = k + l ( ) ( ) r + k = k p q + l Zakon distribucije množenja prema zbrajanju. a ( b + c) = a b + a c, a b + a c = a ( b + c). Da bi umnožak bio jednak nuli, dovoljno je da jedan faktor bude jednak nuli. 4. a b = a = ili b = il i a = b =. Iz opće jednadžbe kružnice odredimo p, q i r. p = p = /: ( ) + p q + c = q = 4 q = 4 /: ( ) = c = 5 c = 5 p = 6 q = r = p + q c r = 6 + ( ) 5 r = r = 5. c = 5 Budući da točka P(6, 3) pripada pravcu (tangenti) = k + l, njezine koordinate uvrstit ćemo u jednadžbu pravca. P (, ) = P ( 6, 3) 3 = 6 k + l 6 k + l = 3. = k + l Pomoću uvjeta dodira pravca i kružnice dobije se jednadžba oblika: p = 6, q =, r = 5 5 ( ) ( + k ) = ( 6 k ( ) + l) 5 ( + k ) = ( 6 k + + l). r + k = ( k p q + l) Iz sustava jednadžbi 6 k + l = 3 5 ( + k ) = ( 6 k + + l) izračunamo k koeficijent smjera i l odsječak na osi. 6 k + l = 3 l = 3 6 k metoda 5 + = = supstitucije ( k ) ( k l) ( k ) ( k l) 5 ( k ) ( 6 k 3 6 k ) 5 ( k ) ( 5 k ) + = =

15 5 + 5 k = 5 k + k k 5 + k k = k 5 + k k = 5 k + k k = 75 k + k = 75 k + k = / : 5 3 k 4 k = k 3 k 4 = 5 ( ) ( ) k = k = k = k = 4. 3 k 4 = 3 k = 4 3 k = 4 /: 3 k = 3 Dobili smo dva koeficijenta smjera. Sada računamo pripadne odsječke na osi. l = 3 6 k l = 3 6 l = 3 l = 3. k = Prva tangenta ima jednadžbu: k =, l = 3 = + 3 = + 3 = 3 3 =. = k + l l = 3 6 k l = 3 6 l = 3 l = l = l =. k = Druga tangenta ima jednadžbu: 4 55 k =, l = = = / 3 3 = = = k + l Vježba 49 Odredi jednadžbe tangenata povučenih iz točke P(5, 4) na kružnicu =. Rezultat: 4 + =, =. Zadatak 5 (Martina, TUPŠ) Kolika je ploština kružnog vijenca odreñenog kružnicama =? Rješenje 5 Zakon distribucije množenja prema zbrajanju ( a ) = a. a b + c = a b + a c, a b + a c = a b + c. Opća jednadžba kružnice: + p q + c =, r = p + q c = i Krug je skup svih točaka ravnine kojima je udaljenost od zadane točke S manja ili jednaka zadanom broju r > (polumjeru kruga). Ploština kruga polumjera r iznosi: P = r π. Ako su u ravnini zadana dva koncentrična kruga (imaju zajedničko središte), manji krug polumjera r i veći polumjera R, tada se skup svih točaka ravnine koje pripadaju većem krugu, a ne pripadaju

16 unutrašnjosti manjeg kruga zove kružni vijenac. Ploština kružnog vijenca izračunava se po formuli gdje je R > r. ( ) P = R r π, R S r Najprije izračunamo duljine polumjera oba kruga r i r. Polumjer r ( ) ( ) p = 6 p = 6 /: p = 3 + p q + c = q = 8 q = 8 /: q = = c = c = c = polumjer kruga r = ( 3) + ( 4) ( ) r = r = 7. r = p + q c Polumjer r p = 6 p = 6 /: ( ) p = 3 + p q + c = q = 8 q = 8 /: ( ) q = = c = c = c = polumjer kruga r = ( 3) + ( 4) ( ) r = r = 5. r = p + q c Ploština kružnog vijenca jednaka je razlici ploština krugova polumjera r i r. r = 7, r = 5 P = ( 5) ( 7 ) π P = ( 5 7) π P = 98 π. P = ( r r ) π Vježba 5 Kolika je ploština kružnog vijenca odreñenog kružnicama + =? Rezultat: P = 3 π. + + = i 6

17 Zadatak 5 (Ante, srednja škola) Kolika je duljina tetive koju na krivulji 3 = 3 odsijeca pravac + 5 =? Rješenje 5 A. 6 jed. dužina B. 7 jed. dužina C. 8 jed. dužina D. 9 jed. dužina ( ) a b = a b, a b = a a b + b, a = a, a. Zakon distribucije množenja prema zbrajanju Udaljenost točaka A( ) B( ) a b + c = a b + a c, a b + a c = a b + c., i, : AB = + Sjecište krivulje i pravca odredimo tako da riješimo sustav jednadžbi. 3 = 3 3 = 3 metoda 3 ( 5 ) = = = 5 supstitucije ( ) = = = + 8 = + 8 = /: = a =, b = 5, c = = 5 ± 5 4 ( 4) b ± b 4 a c, = a =, b = 5, c = 4, = a = ± + ± ±, =, =, = 5 9 = 4 = =. 4 = 7 = Računamo ordinatu. = 5 = 5 = 3. = Računamo ordinatu. = 5 = 5 ( 7) = =. = 7 Sjecišta krivulje i pravca su točke: A(, ) = A(, 3). B (, ) = B ( 7, ) Računamo udaljenost točaka A i B. 7.

18 A(, ) = A(, 3) B (, ) = B ( 7, ) AB = ( 7 ) + ( 3) AB = ( ) + ( ) ( ) AB = AB = 8+ 8 AB = 8 AB = 8 Odgovor je pod D. Vježba 5 Kolika je duljina tetive koju na krivulji AB = 9 AB = 9. + = 5 odsijeca pravac =? Rezultat: A. A. 5 jed. dužina B. 3 5 jed. dužina C. 4 5 jed. dužina D. 5 5 jed. dužina Zadatak 5 (Martina, TUPŠ) 3 Odredi kut elipse i pravca ako je: = 48 i =. Rješenje 5 a a b a + b n a c a d b c a c a c a d, n,,, b + = = = = =. n n n b d b d b d b d c b c d Zakon distribucije množenja prema zbrajanju a b + c = a b + a c, a b + a c = a b + c. Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem različitim od nule i jedinice a n a =, n, n. b n b Elipsa je skup svih točaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti od dviju fiksnih točaka (žarišta) te ravnine konstantna veličina i iznosi a. Velika poluos je a, a mala poluos b. Elipsa kojoj se središte podudara s ishodištem koordinatnog sustava, smjer glavne osi s osi, a smjer sporedne osi s osi ima jednadžbu b + a = a b i li + =. a b Jednadžba tangente Jednadžba tangente na elipsu + = u točki T(, ) te elipse glasi + =. a b a b Kut φ izmeñu dva pravca koji su odreñeni jednadžbama = k + l i = k + l, k > k računa se po formuli 8

19 k k tg ϕ =. + k k Plan rada: ❶ Odredimo koordinate sjecišta elipse i pravca. ❷ Nañemo jednadžbu tangente na elipsu u tom sjecištu. ❸ Izračunamo kut izmeñu tangente i zadanog pravca. Rad: ❶ Sjecište elipse i pravca dobije se rješavanjem sustava jednadžbi = 48 metoda = = 48 = supstitucije = = 48 = 48 = 48 /: 4 = = 4 = 4 /, = ± 4, = ±. = Računamo ordinate sjecišta i. Računamo 3 = 3 3 = = = 3. = Računamo 3 = 3 3 = ( ) = ( ) = 3. = Sjecišta elipse i pravca su točke A(, 3) i B(, 3). ❷ Jednadžba tangente na elipsu u točki A(, 3) glasi: = = 48 /: 48 + = A(, ) = A(, 3 ) A(, ) = A(, 3 ) A(, ) = A(, 3) jednadžba tangente = + = = 6 A(, ) = A(, 3 ) A(, ) = A(, 3) A(, ) = A(, 3) = + = + = + = / 4 + = = + 4 = + 4. ❸ Kut elipse i pravca je kut izmeñu tangente u zadanoj točki elipse i zadanog pravca. 9

20 kut izmeñu pravaca 3 = + 4 k = k k tg ϕ = 3 3 tg ϕ = 3 = k = + k k tg ϕ = tg ϕ = tg ϕ = tg ϕ = tg ϕ = tgϕ = 8 ϕ = tg 8 ϕ = 8 5 '3 ''. Analogno se rješenje dobije u točki B. Vježba 5 Odredi kut elipse i pravca ako je: Rezultat: 8º 5' 3''. + = i 3 =. 6 Zadatak 53 (Sanja, strukovna škola) Koja krivulja drugog reda ima jednadžbu =? A. hiperbola B. parabola C. kružnica D. elipsa Rješenje 53 Krivulja drugog reda (konika) je skup svih točaka (, ) ravnine za koje vrijedi: A + B + C + D + E + F =. Uvjet A + B +C označava da je lijeva strana polinom drugog stupnja s varijablama i. Glavne krivulje drugog reda su: kružnica, elipsa, hiperbola i parabola. Elipsa je skup svih točaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti od dviju fiksnih točaka (žarišta) te ravnine konstantna veličina i iznosi a. Velika poluos je a, a mala poluos b. Elipsa kojoj se središte podudara s ishodištem koordinatnog sustava, smjer glavne osi s osi, a smjer sporedne osi s osi ima jednadžbu

21 b + a = a b i li + =. a b a b a d =. c b c d Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem različitim od nule i jedinice a n a =, n, n. b n b Transformiramo zadanu jednadžbu = 3 7 = = 9 /: = + = + = Krivulja je elipsa. Odgovor je pod D. Vježba 53 Koja krivulja drugog reda ima jednadžbu =? Rezultat: D. A. hiperbola B. parabola C. kružnica D. elipsa Zadatak 54 (Irena, srednja škola) Kružnica je zadana jednadžbom ( ) ( ) kružnice za koju je >. Rješenje 54 ( ) + + = 5. Odredite točku T(, ) zadane ( a b) = a a b + b. Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta). Ako je S(p, q) središte kružnice, a r polumjer, tada središnja jednadžba kružnice glasi: ( p) + ( q) = r. Budući da točka T pripada kružnici, koordinate točke T uvrstit ćemo u jednadžbu kružnice..inačica (, ) = (, ) T T ( + ) + ( ) = = 5 + = 5 ( ) ( ) ( ) ( ) + = 5 = 5 = 5 / = ± 5 = 5 = 5 + = 7 rješenje zbog > = ± 5. = 5 = 5 + = 3 nije rješenje

22 .inačica (, ) = (, ) T T ( + ) + ( ) = = 5 + = 5 ( ) ( ) ( ) + = 5 = = = a =, b = 4, c = 4 = 4 = b ± b 4 a c a =, b = 4, c =, = a ( 4) ( 4) 4 ( ) ± , ± +, ± = =, = = = ± = 7 rješenje zbog >, =. 4 6 = 3 nije rješenje = = Vježba 54 Kružnica je zadana jednadžbom ( + ) + ( ) = 5. Odredite točku T(, ) zadane kružnice za koju je <. Rezultat: = 3. Zadatak 55 (Irena, srednja škola) A(, 6). Kružnica je zadana jednadžbom ( ) ( ) Rješenje = 5. Odredite jednadžbu tangente u točki Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta). Ako je S(p, q) središte kružnice, a r polumjer, tada središnja jednadžba kružnice glasi: Zakon distribucije množenja prema zbrajanju. Jednadžba tangente kružnice ( p) + ( q) = r. a b + c = a b + a c, a b + a c = a b + c. p + q = r s diralištem D(, ) glasi: p p + q q = r. Najprije provjerimo pripada li točka A zadanoj kružnici. (, ) = A(, 6) A uvrstimo koordinate točke ( + ) + ( 6 ) = 5 ( + ) + ( ) = 5 u jednadžbu kružnice = = 5 5 = 5. Točka pripada kružnici. Jednadžba tangente glasi:

23 Vježba 55 A(3, 5). (, ) = (, 6) A A jednadžba tangente = 5 ( ) ( ) + ( ) ( + + = ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) = = = = =. Kružnica je zadana jednadžbom ( ) ( ) Rezultat: =. + + = 5. Odredite jednadžbu tangente u točki Zadatak 56 (Nina, gimnazija) Tijelo kreće iz točke A(4, 5) i giba se po kružnici sa središtem u S(3, ) u pozitivnom smjeru do točke B(, ). Duljina kružnog luka Rješenje 56 5 π AB je AB =. Odredite koordinate točke B. a b = a b, a b = a a b + b, a b = a b a = a. n n n ( ) ( ), ( ) b a b a =. c c Neka su A(, ) i B(, ) dvije točke ravnine. Tada je udaljenost točaka A i B dana formulom AB = + Ako je r polumjer kružnice, tada je duljina luka sa središnjim kutom od α stupnjeva dana formulom l r π = α, 8 ( α ) Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta). Ako je S(p, q) središte kružnice, a r polumjer, tada središnja jednadžba kružnice glasi: ( p) + ( q) = r. Ako su dane točke A(, ) i B(, ), onda su koordinate vektora koji ih spaja: AB ( ) i ( ). = + j Ako su vektori zadani u koordinatnom sustavu, tada se skalarni produkt definira na ovaj način:. a = a i + a j a b = a b + a b. b = b i + b j Dva su vektora a i b okomita ako im je skalarni produkt jednak nuli: a b a b + a b =. Pravac točkama A(, ), B(, ),, ima koeficijent smjera 3

24 k =. Uvjet okomitosti pravaca: Ako su pravci dani eksplicitnim jednadžbama = k + l, = k + l, tada su okomiti ako i samo ako je k k = k =. k Jednadžba pravca točkom T s danim koeficijentom smjera k Pravac kroz točku T(, ) s koeficijentom smjera k ima jednadžbu ( ) = k. 8 6 C r B S α r negativno -4-6 A pozitivno.inačica Najprije odredimo duljinu polumjera r zadane kružnice. S (, ) = S ( 3, ) A(, ) = A( 4, 5) SA = ( 4 3) + ( 5 ) SA = + ( 7) r = SA = ( ) + ( ) SA = + 49 SA = 5 SA = 5 SA = 5 SA = 5. Polumjer kružnice je r = 5. Pomoću duljine kružnog luka AB izračunamo njegov središnji kut α. 4

25 r π α 5 π α AB =, r = 5 AB = 8 8 metoda komparacij 5 π 5 π e AB = AB = 5 π α 5 π 5 π α 5 π 8 = = / α = π Točka B pripada kružnici čije je središte točka S. Jednadžba kružnice glasi: S p, q = S 3,, r = 5 ( 3) ( ) ( 5 + = ) ( p) + ( q) = r 3 + = = = 5. ( ) Uočimo da su vektori SA i SB meñusobno okomiti jer zatvaraju kut α = 9º. Odredimo vektore SA i SB. S, = S 3, A(, ) = A( 4, 5) SA ( 4 3) i ( 5 ) j SA i 7 j. = + = SA = ( ) i + ( ) j S, = S 3, B (, ) = B (, ) SB ( 3) i ( ) j. = + SB = ( ) i + ( ) j Budući da su vektori meñusobno okomiti njihov skalarni produkt jednak je nuli. SA = i 7 j SB = ( 3) i + ( ) j i 7 j ( 3) i + ( ) j = SA SB = 3 7 = = 7 + =. Sjecište pravca 7 + = i kružnice ( ) ( ) dobijemo rješavanjem sustava jednadžbi. ( ) ( ) ( ) ( ) 3 + = 5 je točka B čije koordinate 7 + = = 7 metoda 3 + = = 5 supstitucije = = = = 5

26 5 + 5 = = /: = a =, b = 4, c = = ( 4) ± ( 4) 4 3 b ± b 4 a c, = a =, b = 4, c = 3, = a = ± ± ±, =, =, = 4 = 6 = 3 =. = = Računamo. = 7 = 7 3 = =. = 3 Koordinate točke B su (, ) = B(, 3) B jer se gibamo u pozitivnom smjeru po kružnici. = 7 = 7 = 7 = 4. = Koordinate točke C su C, = C 4, jer se gibamo u negativnom smjeru po kružnici..inačica Najprije odredimo duljinu polumjera r zadane kružnice. S (, ) = S ( 3, ) A(, ) = A( 4, 5) SA = ( 4 3) + ( 5 ) SA = + ( 7) r = SA = ( ) + ( ) SA = + 49 SA = 5 SA = 5 SA = 5 SA = 5. Polumjer kružnice je r = 5. Pomoću duljine kružnog luka AB izračunamo njegov središnji kut α. r π α 5 π α AB =, r = 5 AB = 8 8 metoda komparacij 5 π 5 π e AB = AB = 6

27 5 π α 5 π 5 π α 5 π 8 = = / α = π Točka B pripada kružnici čije je središte točka S. Jednadžba kružnice glasi: S p, q = S 3,, r = 5 ( 3) ( ) ( 5 + = ) ( p) + ( q) = r 3 + = = = 5. ( ) Odredimo koeficijent smjera pravca SA. S (, ) = S ( 3, ) 5 7 A(, ) = A( 4, 5) k = k = k = k = Pravac koji prolazi točkama S i B okomit je na pravac SA (zatvaraju kut α = 9º) pa njegov koeficijent smjera ima vrijednost k = 7 k = k =. k = 7 7 k Odredimo jednadžbu pravca koji prolazi točkom S, a ima koeficijent smjera k (pravac SB). (, ) = ( 3, ) S S 3 3 k = = ( 3) = = / 7 = k ( ) 7 4 = = + 7 = + 7 = / Sjecište pravca =. + = i kružnice ( ) ( ) dobijemo rješavanjem sustava jednadžbi. ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) 3 + = 5 je točka B čije koordinate 7 + = = 7 metoda 3 + = = 5 supstitucije = = = = = = /: = 7

28 a =, b = 4, c = = ( 4) ± ( 4) 4 3 b ± b 4 a c, = a =, b = 4, c = 3, = a = ± ± ± = = =,,, 4 = 6 = = 3. = = Računamo. = 7 = 7 3 = =. = 3 Koordinate točke B su (, ) = B(, 3) B jer se gibamo u pozitivnom smjeru po kružnici. = 7 = 7 = 7 = 4. = Koordinate točke C su C, = C 4, jer se gibamo u negativnom smjeru po kružnici. Vježba 56 Tijelo kreće iz točke A(4, 5) i giba se po kružnici sa središtem u S(3, ) u negativnom smjeru do točke B(, ). Duljina kružnog luka Rezultat: B ( 4, ). Zadatak 57 (Ivana, HTK) Odredi zajedničke točke pravca 3 = i hiperbole Rješenje 57 Jednadžba pravca oblika n n n 5 π AB je AB =. Odredite koordinate točke B. 8 =. 3 ( a b) = a b, a = a i, a >, i =. A + B + C = naziva se implicitni oblik jednadžbe pravca ili kraće, opći oblik jednadžbe pravca. Hiperbola kojoj središte leži u ishodištu koordinatnog sustava, a realna os na osi apscisa ima jednadžbu b a = a b ili = ( kanonska jednadžba hiperbole ). a b Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem različitim od nule i

29 jedinice a n a =, n, n. b n b Koordinate zajedničkih točaka pravca i hiperbole dobit ćemo tako da riješimo sustav jednadžbi. 3 = = 3 3 ( ) 3 / = = = = / 3 3 = 3 3 = metoda 3 ( 3 ) = = = 3 supstitucije = 3 6 = 3 /: ( 6) = = = 6 6 = /, = ±, = ± i. Rješenja su imaginarni brojevi, a to znači da pravac i hiperbola nemaju zajedničkih točaka. Pogledati sliku. Vježba 57 Odredi zajedničke točke pravca = i hiperbole 3 Rezultat: Nema zajedničkih točaka. =. 3 Zadatak 58 (Ivana, HTK) Odredi jednadžbu tangente u točki D(, > ) elipse Rješenje = 8. a b = a b, a b = a a b + b, a b = a b a = a. n n n ( ) ( ), ( ) 9

30 Elipsa je skup svih točaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti od dviju fiksnih točaka (žarišta) te ravnine konstantna veličina i iznosi a. Velika poluos je a, a mala poluos b. Elipsa kojoj se središte podudara s ishodištem koordinatnog sustava, smjer glavne osi s osi, a smjer sporedne osi s osi ima jednadžbu segmentni oblik, b + a = a b ili + =. a b kanonski oblik Jednadžba pravca oblika A + B + C = naziva se implicitni oblik jednadžbe pravca ili kraće, opći oblik jednadžbe pravca. Tangenta koja prolazi točkom T(, ) elipse b + a = a b ili + = a b ima jednadžbu ili b + a = a b + =. a b Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem različitim od nule i jedinice a n a =, n, n. b n b Prvo izračunamo ordinatu točke D. U jednadžbu elipse uvrstimo = i dobijemo kvadratnu jednadžbu. (, ) = (, ) D D + 4 = = = 8 4 = = 4 4 = 4 /: 4 = = /, = ±, = ± = = D (, ) = D (, ). = nije rješenje zbog > Ordinata koja zadovoljava uvjet > je =. Dakle, diralište je točka D(, ). Napisat ćemo segmentni oblik jednadžbe elipse = = 8 /: 8 + = + = + = Jednadžba tangente u točki D zadane elipse glasi: + = 8 8, a = b = + = + = + = a b 8 8 D (, ) = D (, ) + = + = / 4 + = =

31 Vježba 58 Odredi jednadžbu tangente u točki D(, > ) elipse Rezultat: + 4 =. + =. 8 Zadatak 59 (Ivana, HTK) Napiši jednadžbe tangenata povučenih iz točke P(4, ) na elipsu Rješenje =. Elipsa je skup svih točaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti od dviju fiksnih točaka (žarišta) te ravnine konstantna veličina i iznosi a. Velika poluos je a, a mala poluos b. Elipsa kojoj se središte podudara s ishodištem koordinatnog sustava, smjer glavne osi s osi, a smjer sporedne osi s osi ima jednadžbu segmentni oblik, b + a = a b ili + =. a b kanonski oblik Pravac = k + l dodiruje elipsu + = ako i samo ako vrijedi a b a k + b = l. n a c a d b c b a b n =, =, a =, ( a b) = a a b + b. b d b d c c Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem različitim od nule i jedinice a n a =, n, n. b n b Eksplicitni oblik jednadžbe pravca: Jednadžba pravca oblika = k + l, k koeficijent smjera, l odsječak na osi. A + B + C = naziva se implicitni oblik jednadžbe pravca ili kraće, opći oblik jednadžbe pravca. Plan rada: ❶ Napisati jednadžbu elipse u kanonskom obliku. + =. a b ❷ Uporabiti uvjet dodira pravca i elipse. = k + l a k + b = l. + = a b ❸ Koristiti činjenicu da točka T(, ) leži na tangenti = k + l. (, ) (, ) T = T = k + l. = k + l 3

32 ❹ Riješiti sustav dvije jednadžbe sa dvije nepoznanice k i l. ❺ Napisati jednadžbe tangenata. Rad: = k + l k, l rješenja. a k + b = l k, l = k + l. = k + l ❶ Jednadžbu zadane elipse napišemo u kanonskom obliku (segmentnom obliku) = + 4 = /: + = + = a = + =. 5 b = 5 ❷ Iz uvjeta dodira pravca i elipse dobije se jednadžba: a =, b = 5 k + 5 = l. a k + b = l ❸ Budući da točka P leži na tangenti = k + l, uvrstit ćemo koordinate točke P u jednadžbu tangente (pravca). P(, ) = P( 4, ) = 4 k + l 4 k + l =. = k + l ❹ Da bismo odredili k i l moramo riješiti sustav jednadžbi. 4 k + l = l = 4 k metoda k + 5 = ( 4 k ) k 5 l k 5 l supstitucije + = + = k + 5 = 8 k + 96 k k k 96 k = 96 k + 8 k + 4 = 96 k + 8 k + 4 = /: 4 4 k 7 k 6 = 3 ( ) a = 4, b = 7, c = 6 4 k 7 k 6 = b ± b 4 a c a = 4, b = 7, c = 6 k, = a ( 7) ( 7) 4 4 ( 6) k ± , 4 k ± +, 48 k ± = = =, k = k = k = k = 7 ± k =., k = k 48 = k 48 = k 48 = 8 Računamo l. l = 4 k l = 4 l = l = l = l =. k =

33 l = 4 k l = 4 l = 4 l = 7 l = k = l l = = 4 l = 4 ❺ Jednadžbe tangenata glase: 5 k =, l = = + = + / 3 3 = + 5 = k + l ( ) = = / =. 3 5 k =, l = = = / 8 8 = 3 5 = k + l =. Vježba 59 Napiši jednadžbe tangenata povučenih iz točke P(, 5) na elipsu Rezultat: 3 =, 6 + =. + 4 = 4. Zadatak 6 (Lucija, graditeljska tehnička škola) Odredi jednadžbu elipse kojoj je zadano a + b = 6, e = 8. Rješenje 6 ( a b) = a a b + b, a b = ( a b) ( a + b). Zakon distribucije množenja prema zbrajanju. a b + c = a b + a c, a b + a c = a b + c. Elipsa je skup svih točaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti od dviju fiksnih točaka (žarišta) te ravnine konstantna veličina i iznosi a. Velika poluos je a, a mala poluos b. Elipsa kojoj se središte podudara s ishodištem koordinatnog sustava, smjer glavne osi s osi, a smjer sporedne osi s osi ima jednadžbu segmentni oblik, b + a = a b ili + =. a b kanonski oblik 33

34 Linearni ekscentricitet elipse:.inačica e = a b e = a b. a + b = 6 a + b = 6 a + b = 6 a + b = 6 metoda e = a b a b = e a b = 8 a b = 64 supstitucije b = 6 a a ( 6 a) = 64 a ( 56 3 a + a ) = 64 a b = 64 a a a = 64 a a a = a = 64 3 a = a = 3 3 a = 3 /: 3 a =. Računamo b. a + b = 6 + b = 6 b = 6 b = 6. a = Jednadžba elipse glasi: + = a b + = + = a =, b = 6.inačica a + b = 6 a + b = 6 a + b = 6 a + b = 6 e = a b a b = e a b = 8 a b = 64 a + b = 6 a + b = 6 a + b = 6 ( a + b) ( a b) = 64 ( a + b) ( a b) = 64 6 ( a b) = 64 a + b = 6 a + b = 6 metoda suprotnih a = 6 ( a b) = 64 /: 6 a b = 4 koeficijenata a = /: a =. Računamo b. a + b = 6 + b = 6 b = 6 b = 6. a = Jednadžba elipse glasi: + = a b + = + = a =, b = 6 34

35 Vježba 6 Odredi jednadžbu elipse kojoj je zadano a b = 4, e = 8. Rezultat: + =

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) FORMULE Implicitni oblik jednadžbe pravca A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) Eksplicitni oblik jednadžbe pravca ili Pravci paralelni s koordinatnim osima - Kada je u općoj jednadžbi

Διαβάστε περισσότερα

Parabola Definicija parabole Parabola u koordinatnom sustavu Parabola i pravac Uvjet dodira pravca i parabole Jednadžba tangente u točki parabole

Parabola Definicija parabole Parabola u koordinatnom sustavu Parabola i pravac Uvjet dodira pravca i parabole Jednadžba tangente u točki parabole Parabola Definicija parabole Parabola u koordinatnom sustavu Parabola i pravac Uvjet dodira pravca i parabole Jednadžba tangente u točki parabole 5. 1. Definicija parabole...............................

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija u ravnini

Analitička geometrija u ravnini Analitička geometrija u ravnini September 5, 2008 1 Vektori u koordinatnom sustavu 1.1 Udaljenost točaka u koordinatnom sustavu pravokutni koordinatni sustav potpuno je odred en ishodištem jediničnim vektorima

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu. odsjecak pravca na osi y

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu. odsjecak pravca na osi y . ANALITICKA GEOMETRIJA. Pravac Imlicitni oblik jednadzbe pravca: a + by + c = 0 Opci oblik pravca: gdje je : y = k+ l k koeficijent smjera pravca, k = tan α l odsjecak pravca na osi y k > 0 pravac je

Διαβάστε περισσότερα

0 = 5x 20 => 5x = 20 / : 5 => x = 4.

0 = 5x 20 => 5x = 20 / : 5 => x = 4. Zadatak 00 (Denis, ekonomska škola) U kojoj točki pravac s jednadžbom = 8 siječe os? Rješenje 00 Svaka točka koja pripada osi ima koordinate T(0, ). Budući da točka pripada i pravcu = 8, uvrstit ćemo njezine

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

Pošto se trebaju napisati sve nastavne cjeline i gradivo sva četiri razreda (opće i jezično) potrajati će duži vremenski period.

Pošto se trebaju napisati sve nastavne cjeline i gradivo sva četiri razreda (opće i jezično) potrajati će duži vremenski period. Zadaci s rješenjima, a ujedno i s postupkom rada biti će nadopunjavani tokom čitave školske godine. Tako da će u slijedećem vremenskom periodu nastati mala zbirka koja će biti popraćena s teorijom. Pošto

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj Zadaak (Ines, hoelijerska škola) Ako je g, izračunaj + 5 + Rješenje Korisimo osnovnu rigonomerijsku relaciju: + Znači svaki broj n možemo zapisai n n n ( + ) + + + + 5 + 5 5 + + + + + 7 + Zadano je g Tangens

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 081 (Nina, gimnazija) Tada je: 2 f x = a x + b x + c ima ekstrem čija vrijednost. 4 a c. 4 a c b. 2 a

Zadatak 081 (Nina, gimnazija) Tada je: 2 f x = a x + b x + c ima ekstrem čija vrijednost. 4 a c. 4 a c b. 2 a Zadatak 8 (Nina, gimnazija) Skup svih vrijednosti funkcije f() = + c jest interval, 3 ]. Tada je: Rješenje 8 A. c = B. c = C. c = 3 D. c = 4 Polinom drugog stupnja (kvadratna funkcija) iznosi f = a + b

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija Zadaci. 13. siječnja 2014.

Analitička geometrija Zadaci. 13. siječnja 2014. Analitička geometrija Zadaci 13. siječnja 2014. 2 Sadržaj 1 Poglavlje 5 1.1 Ponavljanje. Uvod............................ 5 1.2 Koordinatizacija............................. 6 1.3 Skalarni produkt.............................

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

2s v A. 0 B. 1 C. 2 D. 4 E. A. 4 B. 3 C. 2 D. 1 E. 0

2s v A. 0 B. 1 C. 2 D. 4 E. A. 4 B. 3 C. 2 D. 1 E. 0 17 1989 1 1.1. Ako je v = gt + v 0 i s = g 2 t2 + v 0 t, onda je t jednak A. 2s B. v + v 0 2s C. v v 0 s D. v v 0 2s v E. 2s v 1.2. Broj rješenja jednadžbe x + 1 x = 10 u skupu realnih brojeva x R, iznosi

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1 2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi

Διαβάστε περισσότερα

3. KRIVULJE DRUGOG REDA

3. KRIVULJE DRUGOG REDA 3. KRIVULJE DRUGOG REDA U realnoj projektivnoj ravnini konike ili krivulje drugog reda definiraju se ovako: Definicija 3.1. Skup svih točaka projektivne ravnine čije koordinate zadovoljavaju algebarsku

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije

Διαβάστε περισσότερα

x + t x 2 x t x 2 t x = + x + = + x + = t 2. 3 y y [x množi cijelu zagradu] y y 2 x [na lijevu stranu prebacimo nepoznanicu y] [izlučimo 3 y ] x x x

x + t x 2 x t x 2 t x = + x + = + x + = t 2. 3 y y [x množi cijelu zagradu] y y 2 x [na lijevu stranu prebacimo nepoznanicu y] [izlučimo 3 y ] x x x Zadatak 00 (Sanja, gimnazija) Odredi realnu funkciju f() ako je f ( ) = Rješenje 00 Uvedemo supstituciju (zamjenu varijabli) = t Kvadriramo: t t t = = = = t Uvrstimo novu varijablu u funkciju: f(t) = t

Διαβάστε περισσότερα

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +

Διαβάστε περισσότερα

NASTAVNI PREDMET: MATEMATIKA 3

NASTAVNI PREDMET: MATEMATIKA 3 GIMNZIJ I STRUKOVN ŠKOL JURJ DORILE PZIN NSTVNI PREDMET: MTEMTIK nalitiča geometrija u ravnini. GORTN ROERT..00 Nastavno pismo NSTVNO PISMO - MTEMTIK TEHNIČR Z ELEKTROTEHNIKU TLI SDRŽJ. NLITIČK GEOMETRIJ

Διαβάστε περισσότερα

Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u okolini tocke, i aplikate, tocke, : Uvede li se zamjena: i dobije se:

Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u okolini tocke, i aplikate, tocke, : Uvede li se zamjena: i dobije se: 4. FUNKCIJE DVIJU ILI VISE PROMJENJIVIH 4. Ekstremi funkcija dviju promjenjivih z = f y ( y) ( y) z ( y) ( ) ( ) (, ) (, ) Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5.1. Izračunajte parcijalne derivacije sljedećih funkcija: (a) f (x y) = x 2 + y (b) f (x y) = xy + xy 2 (c) f (x y) = x 2 y + y 3 x x + y 2 (d) f (x y) = x cos x cos y (e) f (x

Διαβάστε περισσότερα

ALFA List - 1. Festival matematike "Split 2013." Otvoreno ekipno natjecanje učenika osnovnih i srednjih škola Split, 10. svibnja 2013.

ALFA List - 1. Festival matematike Split 2013. Otvoreno ekipno natjecanje učenika osnovnih i srednjih škola Split, 10. svibnja 2013. ALFA List - 1 Točan odgovor: 10 bodova Pogrešan odgovor: 5 bodova Bez odgovora: 0 bodova 1. Ako je (x+ 3): 4=( x ):3, onda je x jednako: A) 1 B) 1 C) 17 D) 17 E) 6. Kut od 1º30' gleda se kroz povećalo

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

2.7 Primjene odredenih integrala

2.7 Primjene odredenih integrala . INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA. Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( ) Zadatak (Mariela, gimazija) Nađite derivaciju fukcije f() a + b c + d Rješeje Neka su f(), g(), h() fukcije ezavise varijable, a f (), g (), h () derivacije tih fukcija po Osova pravila deriviraja Derivacija

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija prostora

Analitička geometrija prostora Analitička geometrija prostora Franka Miriam Brückler U analitičkog geometriji u ravnini se pomoću koordinata (uredenih parova realnih brojeva) proučavaju točke ravnine i njihovi jednodimenzionalni skupovi:

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Analitička geometrija 1. Tačka 1. MF000 Neka su A(1, 1) i B(,11) tačke u koordinatnoj ravni Oxy. Ako tačka S deli duž AB

Διαβάστε περισσότερα

2n 2, 2n, 2n + 2. a = 2n 2, b = 2n, c = 2n + 2. a b c. a P =

2n 2, 2n, 2n + 2. a = 2n 2, b = 2n, c = 2n + 2. a b c. a P = Zadatak (Tomislav gimnazija) Nađite sve pravokutne trokute čije su stranice tri uzastopna parna roja Rješenje inačica pća formula za parne rojeve je n n N udući da se parni rojevi povećavaju za možemo

Διαβάστε περισσότερα

AB rab xi y j. Formule. rt OT xi y j. xi y j. a x1 i y1 j i b x2 i y 2 j. Jedinični vektor vektora O T točke T(x,y)

AB rab xi y j. Formule. rt OT xi y j. xi y j. a x1 i y1 j i b x2 i y 2 j. Jedinični vektor vektora O T točke T(x,y) Formule Jedinični vektor vektora O T točke T(x,y) r xi y j r T0 T rt x y 1 x y xi y j Radijvektor u koordinatnoj ravnini koji pripada točki T(x,y) rt OT xi y j Vektor AB ako su: AB rab ( x x1 )i ( y y1

Διαβάστε περισσότερα

Repetitorij matematike zadaci za maturu 2008.

Repetitorij matematike zadaci za maturu 2008. Repetitorij matematike zadaci za maturu 008 Izračunaj : 7 : 5 + : = 5 5 8 Izračunaj : a ( 05 y ) = y b 8 n 7 9 n+ n n Rastavi na faktore : 5 a + a 8a 6= Skrati razlomke : a ( ) + + a b a b a + a b+ ab

Διαβάστε περισσότερα

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Zdaci iz trigonometrije trokuta Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih:

Zdaci iz trigonometrije trokuta Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih: Zdaci iz trigonometrije trokuta... 1. Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih: a) a = 1 cm, α = 66, β = 5 ; b) a = 7.3 cm, β =86, γ = 51 ; c) b = 13. cm, α =1 48`, β =13 4`; d) b = 44.5 cm, α

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

DRŽAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE

DRŽAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE DRŽAVNO NATJECANJE IZ MATEMATIKE. razred srednja škola B kategorija Pula, 30. ožujka 009. Zadatak B-.. (0 bodova) Tomislav i ja, reče Krešimir, možemo završiti posao za 0 dana. No, ako bih radio s Ivanom

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2 (kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJERI ZADATAKA ZA TEST IZ MATEMATIKE

PRIMJERI ZADATAKA ZA TEST IZ MATEMATIKE PRIMJERI ZADATAKA ZA TEST IZ MATEMATIKE . 0.: 0.0 0. 0.0 je: 5000 0.0 5 0.00. Izračunajte 0.% od : 0. 4 0. 0.0 0.00 0.. Skratite razlomak a a a 4a + 4 + a a a a a a 0.77 4. Rješenje jednadžbe =. 5 je -

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

1. Trigonometrijske funkcije

1. Trigonometrijske funkcije . Trigonometrijske funkcije . Trigonometrijske funkcije.. Ponovimo Brojevna kružnica Kružnicu k polumjera smjestimo u koordinatnu ravninu tako da joj je središte u ishodištu. Na kružnicu k prislonimo brojevni

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Priprema za ispit znanja Vektori

Priprema za ispit znanja Vektori Priprema za ispit znanja Vektori 1. Dan je pravilni šesterokut ABCDEF. Ako je =, = izrazi pomoću vektore,,. + + =0 = E D = + F S C + + =0 = = A B + + =0 = = =+ 2. Točke A, B, C, D, E i F vrhovi su pravilnog

Διαβάστε περισσότερα

1. Trigonometrijske funkcije realnog broja

1. Trigonometrijske funkcije realnog broja 1. Trigonometrijske funkcije realnog broja 1. Brojevna kružnica... 1 7.Adicijskeformule.... Definicija trigonometrijskih funkcija....... 8. Još neki identiteti.......... 9. Trigonometrijske funkcije kutova........

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija afinog prostora

Analitička geometrija afinog prostora Analitička geometrija afinog prostora Linearno zavisan i linearno nezavisan skup točaka U realnom afinom prostoru A n dane točke A i (r i ), i =,,, k, k +, k + pripadaju istoj s ravnini π s, s k, ako i

Διαβάστε περισσότερα

2 Mature i državni ispiti iz matematike u europskim zemljama ( a) 4,zaa = 2 i. 27b. b = 3. 2 x sin. 2 +x. 1. Mature u Sloveniji

2 Mature i državni ispiti iz matematike u europskim zemljama ( a) 4,zaa = 2 i. 27b. b = 3. 2 x sin. 2 +x. 1. Mature u Sloveniji Ljetni rok, 995. godine Osnovna razina Zadatak. Ako od broja b oduzmemo dvokratnik broja a, dobije se 2. Ako se peterokratnik broja a umanji za (b + ), dobije se 6. Izračunajte brojeve a i b. Rješenje:

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija i linearna algebra

Analitička geometrija i linearna algebra 1. VEKTORI POJAM VEKTORA Svakodnevno se susrećemo s veličinama za čije je određivanje potrean samo jedan roj. Na primjer udaljenost, površina, volumen,. Njih zovemo skalarnim veličinama. Međutim, postoje

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Prostorni spojeni sistemi

Prostorni spojeni sistemi Prostorni spojeni sistemi K. F. (poopćeni) pomaci i stupnjevi slobode tijela u prostoru: 1. pomak po pravcu (translacija): dva kuta kojima je odreden orijentirani pravac (os) i orijentirana duljina pomaka

Διαβάστε περισσότερα

2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u 1.zadatku.

2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u 1.zadatku. . Na brojevnoj kružnici označi točke: A (05π), A 2 ( 007π 2 ), A 3 ( 553π 3 ) i A 4 ( 40 o ). 2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u.zadatku. 3.

Διαβάστε περισσότερα

Skalarni umnozak vektora je skalar: a b = a b cos ϕ ; ϕ kut izmedju vektor a i b.

Skalarni umnozak vektora je skalar: a b = a b cos ϕ ; ϕ kut izmedju vektor a i b. 5. VEKTORI U PROSTORU 5. Opcenito o vektorima a Jedinicni vektor (ort) je vektor sa intenzitetom. a a a Zbroj dva vektora je vektor: a+ b c. Graficki, zbroj se dobije ulancavanjem dva vektora. Na kraj

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA. Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje

Διαβάστε περισσότερα

(r, φ) φ x. Polarni sustav

(r, φ) φ x. Polarni sustav olarnom u oložaj točke u ravnini možemo definirati omoću udaljenosti r od ishodišta i kuta φ koji sojnica ishodišta i točke zatvara s osi φ r (r, φ) kut φ je o konvenciji ozitivan ako ga mijenjamo u smjeru

Διαβάστε περισσότερα

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A : PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0

Διαβάστε περισσότερα

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA II. NLITIČK GEMETRIJ RSTR I. I (Točka. Ravia.) d. sc. Mia Rodić Lipaović 9./. Točka u postou ( ; i, j, k ) Kateijev pavokuti koodiati sustav k i j T T (,, ) oložaj točke u postou je jedoačo odeñe jeim

Διαβάστε περισσότερα

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom 6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom p(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0, gdje su a 0, a 1,..., a n realni brojevi, a n 0, i n prirodan broj ili 0, naziva se polinom n-tog stupnja s

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

1.1.** Dokaži da tvrdnja vrijedi ako su točke E i D na produžecima dužina AC i BC kroz C.

1.1.** Dokaži da tvrdnja vrijedi ako su točke E i D na produžecima dužina AC i BC kroz C. 1.1. U trokutu ABC na dužinama AC i BC odabrane su točke E i D. Simetrale kutova CAD i CBE sijeku se u točki F. Dokaži da vrijedi: AEB + ADB = 2 AF B. 1.1.* Dokaži da tvrdnja 1.1. vrijedi ako je E=C. 1.1.**

Διαβάστε περισσότερα

1. PROJICIRANJE Uvod

1. PROJICIRANJE Uvod 1. PROJICIRANJE 1.1. Uvod Nacrtna geometrija je znanost o egzaktnim metodama koje omogućuju prikazivanje prostornih, trodimenzionalnih objekata na nekoj dvodimenzionalnoj ravnini i rješavanje prostornih

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1. kolokviji. Sadržaj

Matematika 1. kolokviji. Sadržaj Matematika kolokviji Sadržaj. kolokvij, 2..2004.............................................. 2. kolokvij, 2..2004.............................................. 3 2. kolokvij, 7.2.2004..............................................

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

4.1 Elementarne funkcije

4.1 Elementarne funkcije . Elementarne funkcije.. Polinomi Funkcija f : R R zadana formulom f(x) = a n x n + a n x n +... + a x + a 0 gdje je n N 0 te su a n, a n,..., a, a 0 R, zadani brojevi takvi da a n 0 naziva se polinom

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

mogućih vrijednosti rs3. Za m, n N, mn+1 m 2 +n 2 m2 + n 2 mn + 1 je kvadrat prirodnog broja.

mogućih vrijednosti rs3. Za m, n N, mn+1 m 2 +n 2 m2 + n 2 mn + 1 je kvadrat prirodnog broja. r1. Neka je n fiksan prirodan broj. Neka je k bilo koji prirodan broj ne veći od n i neka je S skup nekih k različitih prostih brojeva. Ivica i Marica igraju naizmjenično sljedeću igru. Svako od njih bira

Διαβάστε περισσότερα

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a. Determinante Determinanta A deta je funkcija definirana na skupu svih kvadratnih matrica, a poprima vrijednosti iz skupa skalara Osim oznake deta za determinantu kvadratne matrice a 11 a 12 a 1n a 21 a

Διαβάστε περισσότερα

je B 1 = B 2. Prvi teorem kojeg ćemo dokazati primjenom Menelajeva teorema je Euklidski slučaj poznatog Desargesova 2 teorema. B 2 Z B 1B 2 B 1 O

je B 1 = B 2. Prvi teorem kojeg ćemo dokazati primjenom Menelajeva teorema je Euklidski slučaj poznatog Desargesova 2 teorema. B 2 Z B 1B 2 B 1 O Zoran Topić, Imotski Menelajev teorem i neke primjene U ovom članku ćemo dokazati Menelajev 1 teorem i pokazati neke primjene tog teorema. Menelajevo najvažnije djelo je Sphaerica u kojem dokazuje i Menelajev

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

Geometrijski trikovi i metode bez imena

Geometrijski trikovi i metode bez imena Geometrijski trikovi i metode bez imena Matija Bašić lipanj 2016. U ovom tekstu želimo na jednom mjestu navesti vrlo klasične ideje u rješavanju planimetrijskih zadataka. Primjeri variraju od jednostavnih

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Uvod Kako naći ortogonalne trajektorije. 1 Polje smjerova. 2 Eulerova metoda za rješavanje dif. jednadžbi prvog reda. 3 Ortogonalne trajektorije

Uvod Kako naći ortogonalne trajektorije. 1 Polje smjerova. 2 Eulerova metoda za rješavanje dif. jednadžbi prvog reda. 3 Ortogonalne trajektorije Katedra za matematiku (FSB, Zagreb) Matematika 2 Poglavlje 5 1 / 34 Sadržaj: Sadržaj 1 Polje smjerova 2 Eulerova metoda za rješavanje dif. jednadžbi prvog reda 3 Uvod Kako naći ortogonalne trajektorije

Διαβάστε περισσότερα

Još neki dokazi leptirovog teorema

Još neki dokazi leptirovog teorema POUČAK 50 Još neki dokazi leptirovog teorema Šefket Arslanagić, Alija Muminagić U [] su dana četiri razna dokaza Leptirovog teorema (Butterfly s theorems), od kojih su dva čisto planimetrijska, jedan je

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Vektori. 28. studenoga 2017.

Vektori. 28. studenoga 2017. Vektori 28. studenoga 2017. 1 / 42 Skalarna veličina: veličina odredena samo jednim (realnim) brojem ili skalarom npr. skalarne veličine su udaljenost, masa, površina, volumen,... Vektorska veličina: veličina

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Derivacija funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1

Derivacija funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1 Derivacija funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1 Kristina Krulić Himmelreich i Ksenija Smoljak 2012/13 1 / 45 Definicija derivacije funkcije Neka je funkcija f definirana u okolini točke x 0 i

Διαβάστε περισσότερα