1.1 Polusfera poluprečnika R ravnomerno je površinski naelektrisana naelektrisanjem σ > 0. Naći električno polje E u centru sfere.
|
|
- Βαυκις Μέλιοι
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 1 Uvodni zadaci 1.1 Polusfera poluprečnika R ravnomerno je površinski naelektrisana naelektrisanjem σ > 0. Naći električno polje E u centru sfere. 1.2 Lopta poluprečnika R naelektrisana je zapreminski ρ = αr 2, (α = const > 0). Naći električno polje E( r) i elektrostatički potencijal ϕ( r) u celom prostoru. 1.3 Srednja gustina naelektrisanja elektronskog oblaka u atomu vodonika je ρ = e a 3 π e 2r a, gde je a Borov radijus, r je rastojanje izmed u protona i elektrona. Naći električno polje atoma i ispitati slučajeve r a i r a. A Beskonačna ploča debljine 2L naelektrisana je gustinom naelektrisanja ρ = const. Naći električno polje E i potencijal ϕ u celom prostoru. A9 1.5 Kroz solenoid dužine L i poluprečnika a teče struja jačine I. a)pokazati da je magnetno polje na osi solenoida B z = µ 0NI (cos θ 1 + cos θ 2 ), 2 gde su θ 1 i θ 2 uglovi pod kojim se vide krajevi solenoida iz proizvoljne tačke na osi. Solenoid ima N navoja po jedinici dužine. b) Pokazati da blizu ose i blizu centra solenoida postoji i mala radijalna komponenta magnetnog polja: B r 24µ 0INa 2 rz; (z a L). Koordinata z je merena od centra solenodida. 1.6 Kroz ram oblika kao na slici teče struja I 2. Poluprečnik kružnice je a. Normalno na ravan u kojoj je ram kroz centar kružnice prolazi dugi provodnik kroz koji teče struja I 1. Naći moment sile koja deluje na ram. L 4 1
2 2 Dirakova δ funkcija 2.1 Koristeći se osobinama δ funkcije odrediti zapreminsku gustinu naelektrisanja u Dekartovim, sfernim i cilindričnim koordinatama za sledeće konfiguracije: (i) sferna površ, poluprečnika R, ravnomerno naelektrisana gustinom naelektrisanja σ; (ii) tanak prsten, poluprečnika R, ravnomerno naelektrisan gustinom naelektrisanja λ; (iii) ravan ravnomerno naelektrisana gustinom naelektrisanja σ; (iv) cilindar, poluprečnika R, ravnomerno naelektrisan gustinom naelektrisanja σ; (v) beskonačna nit, ravnomerno naelektrisana gustinom naelektrisanja λ. 2.2 Koristeći se osobinama δ i η funkcija, odrediti zapreminsku gustinu naelektrisanja u Dekartovim, sfernim i cilindričnim koordinatama za sledeće konfiguracije: (i) polusfera, poluprečnika R, ravnomerno naelektrisana gustinom naelektrisanja σ; (ii) tanak disk, poluprečnika R, ravnomerno naelektrisana gustinom naelektrisanja σ. 2.3 Odrediti oblik naelektrisanog tela i tip raspodele naelektrisanja na njemu ako je gustina naelektrisanja: (i) ρ = a r 2 δ(1 cos 2 θ); (ii) ρ = 2aσδ(x 2 a 2 ); (iii) ρ = 2aqδ(x 2 a 2 )δ(z); (iv) ρ = 2q a 2 + b 2 δ(x 2 2ax 2by + y 2 )δ(z); (v) ρ = Q x2 δ( + y2 1)δ(z); πab a 2 b 2 A80 A81 (vi) ρ = Q x2 δ( + y2 + z2 1). 2πabc a 2 b 2 c 2 A84, A Elipsa je ravnomerno naelektrisana naelektrisanjem λ po jedinici dužine. Poluose elipse su a i b, a centar se nalazi u koordinatnom početku. Odrediti zapreminsku gustinu naelektrisanja elipse u Dekartovim koordinatama. A Konusna površ izvodnice l i poluprečnika osnove R, ravnomerno je naelektrisana površinskom gustinom naelektrisanja σ. Vrh konusa je u koordinatnom početku, a visina je duž z-ose. Naći zapreminsku gustinu naelektrisanja u sfernim koordinatama, i na osnovu tog rezultata odrediti dipolni moment sistema. A87 2
3 2.6 Zapreminska gustina naelektrisanja je data sa ρ( r) = ( a )δ( r), gde je a konstantan vektor. Naći potencijal i jačinu električnog polja u celom prostoru. A Sfera poluprečnika R, ravnomerno naelektrisana površinskom gustinom naelektrisanja σ rotira konstantnom ugaonom brzinom ω oko svoje ose. Odrediti zapreminsku gustinu struje j u prostoru, kao i vektorski potencijal i magnetno polje u koordinatnom početku. 2.8 Zapreminska gustina struje data je sa j( r) = ( a )δ( r), gde je a konstantan vektor. Odrediti magnetni moment sistema, vektorski potencijal i magnetno polje. A156, A Naelektrisanje q harmonijski osciluje duž x-ose, x = a sin ωt, gde je a konstanta. Odrediti zapreminsku gustinu struje i proveriti da li je zadovoljena jednačina kontinuiteta. Naći srednje vrednosti ρ i j za vreme jednog perioda i pokazati da je < ρ > dv = q. A Zapreminska gustina naelektrisanja u prostoru ima oblik ρ e = αδ(ρ 2 + z 2 a 2 )η(z), gde su a i α konstante. Odrediti: (i) potencijal elektrostatičkog polja na z-osi; (ii) magnetno polje u koordinatnom početku, ako sistem rotira ugaonom brzinom ω = ω e z ; (iii) karakter raspodele naelektrisanja Parabola y 2 = ax, z = 0, gde je a konstanta, naelektrisana je gustinom naelektrisanja λ(x) = q x, q = const. Odrediti: 4x+a (i) zapreminsku gustinu naelektrisanja, ρ; (ii) električno polje na z-osi; (iii) električni dipolni moment u oblasti u kojoj je x < l, pri čemu je l pozitivna konstanta. 3
4 3 Potencijali i polja na velikim rastojanjima. Energija polja 3.1 Zapreminska gustina naelektrisanja elektronskog oblaka pobud enog vodonikovog atoma je ρ( r) = kr 4 e 2r 3a sin 4 θ, gde je a-borov radijus, r-rastojanje izmed u elektrona i protona. Odrediti komponente tenzora ˆD, kao i električni diploni moment p. 3.2 U temenima kvadrata stranice 2a postavljena su tačkasta naelektrisanja suprotnih polova. Odrediti komponente tenzora ˆD. 3.3 Naelektrisanje Q je raspored eno po zapremini elipsoida čije su poluose a, b, c. U tački r nalazi se dipolni moment d. Naći elektrostatičku energiju interakcije dipola sa elipsoidom uračunavajući kvadrupolni član. Odrediti silu i moment sile koji deluju na dipol. 3.4 Naelektrisanje Q ravnomerno je raspored eno po konusnoj površi koja rotira konstantnom ugaonom brzinom ω, oko z-ose. Odrediti vektorski potencijal i jačinu magnetnog polja na velikim rastojanjima od sistema. Poluprečnik baze konusa je R a visina konusa je takodje R. Vrh konusa se nalazi u koordinatnom početku. 3.5 Dve ravnomerno naelektrisane sferne površine jednakih poluprečnika R, postavljene su na velikom rastojanju r jedna od druge. Naelektrisanje svake sfere je Q. Odrediti magnetnu energiju sistema ako sfere rotiraju ugaonim brzinama ω 1 i ω Ravan z = 0 naelektrisana je površinskom gustinom naelektrisanja σ = σ 0 e r2 a 2, gde su a i σ 0 konstante, r je rastojanje do z-ose. Odrediti tenzor kvadrupolnog momenta i potencijal u svakoj tački prostora. 3.7 Cilindar poluprečnika R i visine 2h ravnomerno je zapreminski naelektrisan naelektrisanjem Q (osnova je u xy-ravni). Odrediti potencijal na velikim rastojanjima. 3.8 Dva kruňa prstena poluprečnika a i b leže u medjusobno paralelnim ravnima tako da prava koja spaja njihove centre leži duž z ose. Rastojanje izmedju centara je h. Odrediti koeficijent medjusobne indukcije ova dva provodnika. Razmotriti slučaj kad je rastojanje izmedju provodnika veliko. 4
5 4 Rešavanje Poasonove i Laplasove jednačine 4.1 Po površini sfere poluprečnika R raspored eno je naelektrisanje σ = σ 0 cos θ, gde je θ ugao u odnosu na z-osu. Naći potencijal i električno polje u celom prostoru. A Ravan xy je naelektrisana gustinom naelektrisanja σ = σ 0 cos(ax + by), gde su a i b konstante. Naći potencijal i električno polje u celom prostoru. A Zapreminska gustina naelektrisanja u cilindričnim koordinatama ima oblik: { ρ0 ( r ρ = )n cos nϕ, r R ρ 0 ( R r )n cos nϕ, r > R gde je n N. Naći potencijal ovog sistema u celom prostoru. A Lopta poluprečnika R, ravnomerno naelektrisana gustinom naelektrisanja ρ, rotira oko svoje ose konstantnom ugaonom brzinom ω. Naći vektorski potencijal i jačinu magnetnog polja u celom prostoru. A Omotač beskonačnog cilindra poluprečnika R, nalazi se na potencijalu V = V 0 cos mϕ, gde je V 0 = const, a m N. Naći potencijal ovog sistema u celom prostoru, ako ni u unutrašnjosti ni van cilindra nema naelektrisanja. Odrediti i površinsku gustinu naelektrisanja na omotachu. A Po beskonačnoj cilindričnoj površi, poluprečnika R, paralelno osi, teče struja gustine i = i 0 e z. Naći vektorski potencijal i jačinu magnetnog polja u celom prostoru. A Beskonačna cilindrična površ, ravnomerno naelektrisana gustinom naelektrisanja σ, rotira oko svoje ose konstantnom ugaonom brzinom ω, i istovremeno se kreće duž svoje ose brzinom v. Naći vektorski potencijal i magnetno polje u celom prostoru. A Beskonačni cilindar poluprečnika R, ravnomerno naelektrisan zapreminskom gustinom naelektrisanja ρ, rotira oko svoje ose konstantnom ugaonom brzinom ω = ω e z. Naći vektorski potencijal i magnetno polje u celom prostoru. A219 5
6 5 Maksvelove jednačine, Pointingova teorema, teorema impulsa i teorema momenta impulsa 5.1 Kondenzator se sastoji od dve paralelne kružne ploče poluprečnika a, na rastojanju d. U trenutku t = 0 kondenzator je na naponu U 0, a onda se obloge kondenzatora spoje preko otpora R. Zanemarujući efekte krajeva odrediti: (a) električno i megnetno polje unutar kondenzatora; (b) Pointingov vektor; (c) energiju koja izad e kroz bočnu stranu kondenzatora za vreme njegovog razelektrisavanja. 5.2 Kugla je homogeno naelektrisana naelektrisanjem q i ima masu m. U trenutku t = 0 uključi se magnetno polje B = B(t), koje je konstantnog smera, i B(0) = 0. Zavisnost B od koordinata u oblasti unutar kugle se može zanemariti. Naći ugaonu brzinu rotacije kugle, ako se zanemari povratni efekat rotacije naelektrisane kugle na magnetno polje. 5.3 Metalna kugla poluprečnika R i mase m pliva u dielektriku relativne dielektrične propustljivosti ɛ r i gustine ρ, tako da joj je centar iznad površine tečnosti. Kolikim naelektrisanjem treba naelektrisati kuglu da bi joj centar bio u nivou tečnosti. 5.4 Duž ose beskonačnog cilindra poluprečnika R teče struja jačine I ravnomerno raspored ena po preseku cilindra. Naći silu po jedinici dužine cilindra kojom med usobno interaguju dve polovine cilindra: (a) koristeći Maksvelov tenzor napona; (b) direktno računajući zapreminske sile. 5.5 Lopta poluprečnika R 1 u sebi sadrži loptu poluprečnika R 2, ekscentrično postavljenu tako da je rastojanje izmed u centara jednako l. Obe lopte su ravnomerno naelektrisane, prva gustinom naelektrisanja ρ, a druga naelektrisanjem Q. Naći silu kojom mala lopta deluje na veliku ako su naelektrisanja istorodna. A Cilindar poluprečnika R 1 smešten je nekoaksijalno unutar drugog cilindra poluprečnika R 2, (R 2 > R 1 ), tako da su ose cilindara medjusobno paralelne. Kroz cilindre teku koaksijalne struje j 1 i j 2, i ne mešaju se pri tome. Rastojanje izmed u osa je l. Naći silu po jedinici dužine koja deluje na unutrašnji cilindar. 5.7 Ravan monohromatski elektromagnetni talas zadat potencijalima, ϕ = 0, A = A 0 cos(ωt k r +α), (diva = 0), pada na površinu nepokretne lopte poluprečnika R, i potpuno se apsorbuje. Talasna dužina je mala u pored enju sa R, pa je iza lopte senka. Odrediti silu F koja deluje na loptu usrednjenu po periodu. A264 6 A192
7 5.8 Sfera radiujsa a naelektrisana je ravnomerno površinski sa naelektrisanjem Q. Sfera je okružena tečnim dielektrikom dielektrične propustljivosti ɛ i stalne gustine. Fluid sadrži slobodna naelektrisanja čija je zapreminska gustina ρ(r) = kφ(r), (1) gde je k konstanta a Φ(r) električni potencijal. Potencijal u beskonačnosti je nula. Naći potencijal u svakoj tački prostora. Izračunati pritisak kao funkciju r u dielektriku. Napmena: Zapreminska gustina sile koja deluje na dielektrik u elektrostatičkom polju je f = ρ E ɛ 0 E 2 2 ɛ + ɛ 0 2 ( E 2 dɛ dρ m ρ m ). Član ɛ 0 2 ( E 2 dɛ dρ m ρ m ) je strikcioni član, ρ m je masena gustina dieektrika. Ukupna sila može biti izražena preko površinske sile F = gde je ˆT Maksvelov tenzor napona. ˆT nds + d 3 r ɛ 0 2 ( E 2 dɛ dρ m ρ m ), 5.9 Radijusi obloga cilindričnog kondenzatora su a i b (a < b). Unutrašnja obloga kondenzatora naelektrisana je sa q a spoljašnja sa q. Dužina kondenzatora je l i važi l a, b. Dielektrik propustljivosti ε ispunjava deo kondenzatora kao na slici. Primenom Maksvelovog tenzora napona naći silu koja deluje na granici dielektrika Dugačka žica naelektrisana je sa naelektrisanjem λ po jedinici dužine i postavljena je duž z-ose. Cilindar radijusa a naelektrisan je ravnomerno sa površinskom gustinom σ = λ i 2πa postavljen je tako da mu je osa simetrije z osa. Moment inercije cilindra je I. U unutrašnjosti cilindra prisutno je magnetno polje B = B e z. U trenutku t = 0 magnetno polje sporo počinje da opada do vrednosti B = 0. Odrediti ugaonu brzinu rotacije cilindra Solenoid radijusa R ima n navojaka po jedinici dužine. Struja u solenoidu je I. Dva šuplja cilindra dužine l su postavljena koaksijalno sa solenoidom. Unutrašnji disk je radijusa a (a < R) i ravnomerno je površinski naelektrisan naelektrisanjem Q, dok spoljnji cilindar nosi ravnomerno raspored eno naelektrisanje Q i ima radijus b (b > R). Ako se struja isključi cilindri počnu da rotiraju. Odakle im ugaoni moment? 7
8 6 Kovarijantna formulacija elektrodinamike 6.1 Bekonačno duga prava je ravnomerno naelektrisana linijskom gustinom naelektrisanja λ u sistemu u kom prava miruje. Prava se kreće duž svoje ose konstantnom brzinom v. Na rastojanju l od prave nalazi se tačkasto naelektrisanje q koje se kreće paralelno sa pravom, istom brzinom. Odrediti silu koja deluje na naelektrisanje q i struju u sistemu vezanom za žicu, kao i u laboratorijskom sistemu. 6.2 Beskonačni cilindar je ravnomerno naelektrisan naelektrisanjem λ po jedinici dužine. Duž ose cilindra teče struja I. U celom prostoru je ɛ r = µ r = 1. Naći sistem reference u kome postoji samo električno polje ili samo magnetno polje. 6.3 Relativistička čestica naelektrisanja q i mase m se kreće u paralelnim homogenim poljima E = E e z, i B = B e z. U trenutku t = 0 čestica je bila u koordinatnom početku i imala impuls p = (p 0x, 0, p 0z ). Naći x, y, z i t u funkciji sopstvenog vremena. 6.4 Čestica, mase m i naelektrisanja q, se kreće u uzajamno ortogonalnim poljima E = E e x i B = B e y, pri čemu je E = cb. U početnom trenutku čestica se nalazila u koordinatnom početku i imala je impuls p 0 = p 0 e z. Odrediti r(τ). Ako u inercijalnom sistemu S koji se kreće u odnosu na početni sistem S duž x-ose, postoji komponente električnog polja E z = cb 2, odrediti kinetičku energiju čestice u S sistemu u funkciji sopstvenog vremena. 6.5 Izmed u obloga cilindričnog kondenzatora poluprečnika a i b (a < b) postoji konstantna razlika potencijala V. U prostoru izmed u obloga postoji aksijalno simetrično magnetno polje paralelno osi kondenzatora B = B(ρ) e z. Sa unutrašnje obloge se emituje elektron bez početne brzine. Naći graničnu vrednost fluksa magnetnog polja pri kome elektroni prestaju da stižu na anodu. 6.6 Električni dipolni moment p (u sistemu mirovanja) ravnomerno se kreće brzinom v. Naći skalarni i vektorski potencijal, kao i električno i magnetno polje. 6.7 Pokazati da lagranžijan L = 1 2 muµ u µ qa µ u µ daje korektne jednačine kretanja čestice mase m i naelektrisanja q u spoljašnjem polju potencijala A µ = A µ (x). 6.8 Relativistička čestica mase m i naelektrisanja q nalazi se u spoljaašnjem konstantnom električnom polju E = E e x. Ako se za potencijal uzme A µ = (0, Et, 0, 0), odrediti dejstvo i jednačine kretanja. 6.9 Pomoću zakona transformacije tenzora F µν odrediti kako se transformišu polja E i B u odnosu na bust duž x-ose Tenzor energije impulsa elektromagnetnog polja se može definisati pomoću tenzora jačine polja: T µν = 1 µ 0 (F µρ F ν ρ gµν F αβ F αβ ). 8
9 (a) Naći komponente ovog tenzora. (b) Pokazati da je µ T µν = 0 (c) Pokazati da je g αβ T αβ = T α α = Na slici je prikazano pojednostavljeno elektronsko sočivo. Ono se sastoji od kružnog provodnika sa strujom I. Za ρ a vektorski potencijal je približno A θ = πia2 ρ (a 2 + ρ 2 ) 3 2. (2) (a) Napisati Lagranžijan i hamiltonijan u cilindričnim koordinatama (ρ, θ, z) za naelektrisanje q koje se kreće u ovom polju. (b) Pokazati da kanonski impuls P θ isčezava za trajektoriju sa slike i naći izraz za θ. U sledeća dva dela zadatka pretpostavićemo da je magnetna sila na naelektrisanje najznačajnija u blizini sočiva (impulsna aproksimacija). Pošto je ρ malo pretpostavićemo da je ρ b i da je ż u skoro konstantno. (c) Izračunati radijalnu promenu impulsa kada čestica prolazi kroz sočivo. Pokazati da kontura deluje kao sočivo, tj. da je 1 p + 1 l = 1 f, (3) gde žižnu daljinu treba odrediti Dugačak valjak radijusa R rotira oko ose simetrije konstantnom ugaonom brzinom ω = ωe z. Polarizacija u valjku je data sa P = aρe ρ gde je a konstanta. (a) Naći raspodelu vezanih naelektrisanja pa na osnovu toga odrediti raspodelu vezanih struja. (b) Naći gustinu vezanih struja primenom zakona transformacije polarizacije i magnetizacije. (c) odrediti B 9
10 7 Laplasova jednačina Dekartove koordinate 7.1 Odrediti potencijal električnog polja u oblasti x 0 koja je ograničena ravnima x = 0, y = 0 i y = b. Ravan x = 0 je na konstantnom potencijalu V 0, dok su druge dve ravni na nultom potencijalu. Unutar oblasti nema naelektrisanja. A Kocka provodnih stranica odred ena je ravnima x = a, y = a, z = a, x = 0, y = 0, z = 0. Stranice z = a i z = 0 su na potencijalu V 0, dok su ostale strane kocke na nultom potencijalu. Odrediti potencijal u unutrašnjosti kocke, ako nema naelektrisanja. J Odrediti elektrostatički potencijal unutar beskonačnog kvadra odred enog ravnima x = 0, x = a, y = 0, y = b. Potencijal ravni x = 0 i y = b je V 0, a potencijal preostalih ravni je jednak nuli. Unutar kvadra nema naelektrisanja. A65 Sferne koordinate 7.4 Sferna površina poluprečnika R sastoji se od dve polusfere koje su ravnomerno naelektrisane površinskim gustinama naelektrisanja σ 0 i σ 0. Odrediti potencijal u celom prostoru. 7.5 Beskonačna ravan ima ispupčenje koje je oblika polusfere poluprečnika R. Potencijal polusfere je V 0, dok se ravan održava na nultom potencijalu. Odrediti potencijal iznad ravni, ako u tom delu prostora nema naelektrisanja. 7.6 Homogena sfera poluprečnika R, relativne dielektrične propustljivosti ɛ 1, nalazi se u beskonačnom dielektriku dielektrične propustljivosti ɛ 2. Na velikim rastojanjima od sfere postoji konstantno i homogeno električnopolje E 0. Odrediti potencijal u celom prostoru i raspodelu vezanih naelektrisanja. 7.7 Provodna lopta poluprečnika R nalazi se u polju tačkastog naelektrisanja q, koje je na rastojanju a (a > R) od centra lopte. Sistem se nalazi u homogenom dielektriku, propustljivosti ε. Naći potencijal polja ϕ i raspodelu naelektrisanja σ, indukovanih na lopti, ako je zadat: (a) potencijal lopte V (ako je ϕ = 0 za r ); (b) naelektrisanje lopte Q. Potencijal predstaviti u obliku sume potencijala tačkastog naelektrisanja q, i nihovih likova. BT Kružnica poluprečnika R ravnomerno je naelektrisana linijskom gustinom naelektrisanja λ. Koristeći metod aksijalnog razvoja odrediti potencijal ovog sistema. 7.9 Tanak disk poluprečnika R nalektrisan je površinskom gustinom naelektrisanja σ. Odrediti potencijal diska u celom prostoru. 10
11 7.10 Sfera poluprečnika R ravnomerno je naelektrisana gustinom naelektrisanja σ, po jedinici površine, izuzev segmenta koji odgovara uglu θ = α. Odrediti potencijal u celom prostoru, kao i polje u centru sfere Provodna sfera poluprečnika R 1, se nalazi u homogenom dielektriku, relativne dielektrične propustljivosti ɛ 1. Unutar lopte se nalazi sferna šupljina poluprečnika R 2 koja je ispunjena dielektrikom relativne dielektrične propustljivosti ɛ 2. U šupljini na rastojanju a (a < R 2 ) od njenog centra se nalazi tačkasto naelektrisanje q. Odrediti potancijal sistema u celom prostoru. Cilindrične koordinate 7.12 Po jednoj polovini beskonačnog ciclindra poluprečnika R, paralelno njegovoj osi, teče struja površinske gustine i, a po njegovoj drugoj polovini teče struja i. Odrediti energiju magnetnog polja po jedinici dužine cilindra Cilindrična površ poluprečnika R naelektrisana je površinskom gustinom naelektrisanja { σa, 0 < ϕ π σ = σ b, π < ϕ < 2π. Odrediti potencijal u celom prostoru Odrediti potencijal električnog polja u unutrašnjosti cilindra poluprečnika R i visine h, ako su jedna osnova i omotač na nultom potencijalu, a druga osnova je na konstantnom potencijalu V 0. U unutrašnjosti cilindra nema naelektrisanja Tanak disk poluprečnika R je naelektrisan površinskom gustinom naelektrisanja σ. Koristeći se razvojem potencijala u Furije-Beselov integral odrediti potencijal V u celom prostoru. 11
12 8 Grinove funkcije 8.1 Naći Grinovu funkciju u oblasti izvan sfere poluprečnika R koja zadovoljava Dirišlaov granični uslov na površini sfere. Koristeći se ovim rezultatom odrediti potencijal na z-osi ako je potencijal sfere: { V0, 0 θ < π φ(r = R) = 2 π V 0, θ < π U prostoru z 0, sa Dirišleovim graničnim uslovima na z = 0 ravni i u beskonačnosti naći: (a) Odgovarajuću Grinovu funkciju; (b) Ako je potencijal u z = 0 ravni dat sa: odrediti potencijal u deli ϕ, z > 0; φ = { V0, r < a 0, r a, (c) Pokazati da je duž ose simetrije kruga potencijal φ = V 0 (1 φ = V 0a 2 2 (r 2 + z 2 ) 3 2 z a ); 2 +z 2 (d) Pokazati da je na velikim rastojanjima (r 2 + z 2 a 2 ) potencijal: ( z 1 3a 2 4(r 2 + z 2 ) + 5(3r2 a 2 + a 4 ) (r 2 + z 2 ) (a) Naći Grinovu funkciju za dvodimenzionalni potencijal koji je dat na površini cilindra poluprečnika R, a u unutrašnjosti je dat sa: φ(r, ϕ) = 2π 0 φ(r, ϕ (R 2 r 2 )dϕ ) R 2 + r 2 2Rr cos(ϕ ϕ ). (b) Dve polovine dugog provodnog cilindra poluprečnika R, nalaze se na konstantnom potencijalu V 1 i V 2. Pokazati da je potencijal u unutrašnjosti cilindra: φ(r, ϕ) = V 1 + V 2 + V ( ) 1 V 2 2Rr arctan 2 π R 2 r cos ϕ. 2 (c) Odrediti indukovanu površinsku gustinu naelektrisanja na cilindru. 8.4 (a) Unutar provodne sfere poluprečnika R nalazi se tačkasto naelektrisanje q n arastojanju a (a < R) od centra sfere. Ako je potencijal na površini konstantan, V 0, naći potencijal u celom prostoru. Unutar sfere je potencijal zbir potencijala q i njegovih likova. (b) Potencijal unutar sfere pretpostaviti u integralnom obliku preko Grinove funkcije Dirišleovog tipa. ). 12
13 9 Elektromagnetni talasi u vakuumu 9.1 Furije komponenta električnog polja je Odrediti E( r, t). E( k, ω) = (2π)4 ω 0 E0 δ( k ω n c )e 9.2 Električno polje je opisano sferno simetričnim potencijalom V = q e r/a. Odrediti E razvijeno po ravnim talasima: r E( r) = 1 E (2π) 3 k e i k r d 3 k. 9.3 Oderditi skalarni i vektorski potencijal tačkastog naelektrisanja q koje se kreće konstantnom brzinom v koristeći se razvojem na ravne i monohromatske talase. ω 2 ω Elektromagnetni talas: E( r, t) = E 0 (x)e ikyz iωt e y, propagira izmed u dve idealno provodne ravni x = 0 i x = a. (a) Odrediti dozvoljene vrednosti za E 0 (x), i dozvoljene frekvencije; (b) naći površinsku gustinu naelektrisanja na ravnima i raspodelu površinskih struja. 9.5 Duž pravougaonog talasovoda ograničenog ravnima x = 0, x = a, y = 0 i y = b prostire se transverzalni magnetni talas (TM). To je talas kod koga je magnetno polje normalno na pravac prostiranja talasa (u ovom slučaju z-osa), pa je B z = 0. Ovakav talas zadovoljava i granični uslov E z = 0 na graničnim ravnima koje su idealno provodne. (a) Odrediti E i B ako su oni oblika E = E 0 (x, y)e i(kz ωt), B = B 0 (x, y)e i(kz ωt). (b) Odrediti disperzionu relaciju, (c) kao i površinsku gustinu struje za proizvoljnu modu. 13
14 10 Zračenje naelektrisanih čestica 10.1 Dugačka neprovodna nit sa linijskom gustinom λ leži duž z ose. (a) Naći elektrostatičko polje u tački P na rastojanju x 0 od z ose. (b) U trenutku t = 0 žica počinje da se kreće konstantnom brzinom v u pozitivnom smeru x ose. Napisati izraz za zapreminsku gustinu struje. Izračunati A z (x 0, t) za t > x 0 /c i za t < x 0 /c. (c) Zbog cilindrične simetrije znamo i A z (ρ, t). Naći magnetno polje kada t Čestica mase m i naelektrisanja q proleće po prečniku kroz kuglu poluprečnika R, koja je ravnomerno zapreminski naelektrisana suprotnim naelektrisanjem Q. Odrediti energiju ɛ koju čestica izrači za vreme prolaska kroz kuglu u dipolnoj aproksimaciji, ako je početna kinetička energija čestice bila ɛ 0. A Elektron mase m i nalelektrisanja q proleće na velikom rastojanju l od nepokretnog dipola d. U beskonačnosti brzina elektrona je bila v 0. Ako je trajektorija čestice približno prava linija, izračunati energiju koju elektron izrači u jedinici vremena ako je: (a) d v 0 ; (b) d v Elektron mase m i naelektrisanja e krećese po eliptičkoj putanji oko naelektrisanja Z e. Ukupna energija i angularni moment elektrona su ɛ i L. Odrediti energiju koju elektron izgubi na dipolno zračenje u toku jednog perioda Struja u linijskoj anteni dužine d (d λ r) koja je postavljena duž z-ose ( d, d), 2 2 ima oblik I(z, t) = I 0 (1 2 z ) cos ωt. Odrediti angularnu distribuciju snage zračenja i ukupnu d izračenu snagu u diplonoj aproksimaciji Dve čestice jednakih masa m i naelektrisanja ±q vezane su štapom dužine l, zanemarljive mase. Ceo sistem se nalazi u spoljašnjem električnom polju E usmerenom od negativnog ka pozitivnom naelektrisanju. U trenutku t = 0 štap i polje zaklapaju mali ugao ψ 0. Odrediti intenzitet I dipolnog zračenja ovog sistema Rastojanje izmed u ploča kondenzatora je l, a napon na kondenzatoru je U. Normalno za ploče, u smeru vektora električnog polja E kreće se proton mase m i naelektrisanja e. Početna brzina protona je v 0 i uporediva je sa brzinom svetlosti. Odrediti energiju koju proton izrači za vreme kretanja kroz kondenzator. A Normalno na homogeno magnetno polje B kreće se relativistički elektron mase m i naelektrisanja e. U početnom trenutku energija elektrona je bila ɛ 0. Odrediti zakon zračenja energije elektrona i naći njegov nerelativistički limes. A455 14
15 10.9 Relativistička čestica mase m i naelektrisanja e uleće u prostor u kome postoji konstantno i homogeno magnetno polje B, a sa graničnom ravni zaklapa ugao od π/4. Odrediti energiju koju čestica izrači za vreme kretanja u delu prostora u kome postoji B, ako je: (a) u početnom trenutku Lorencova sila usmerena ka poluprostoru u kome postoji polje, (e > 0), (b) u početnom trenutku Lorencova sila usmerena ka poluprostoru u kome nema polja (e < 0) Nerelativistički elektron kreće se u spoljašnjem konstantnom i homogenom električnom polju E = E e z. Naći intenzitet magnetnog dipolnog zračenja elektrona, ako je u početnom trenutku elektron bio u koordinatnom početku i imao brzinu v = v 0 e x Štap dužine 2l i mase m učvršćen je u centru i nalektrisan je tako da je jedna polovina naelektrisana gustinom λ, a druga λ, po jedinici dužine. Štap je postavljen u spoljašnje električno polje E koje je usmereno od negativnog ka pozitivnom naelektrisanju. Ako je u početnom trenutku štap zaklapao mali ugao ψ 0 sa pravcem električnog polja, odrediti intenzitet dipolnog zračenja štapa Naelektrisanje q nalazi se na velikom rastojanju od beskonačne uzemljene metalne ploče. Odrediti energiju koju naelektrisanje izrači dok se površini približi na rastojanje d. Smatrati da je naelektrisanje nerelativističko i da se izračena energija može zanemariti u pored enju sa njegovom kinetičkom energijom (dipolna aproksimacija). A454 15
16 11 Supstancijalne sredine Supstancijalne sredine u statičkim poljima 11.1 Gustina elektronskog oblaka atoma vodonika je data sa ρ( r) = ec(1 r 2a )2 e 2r a, gde je e naelektrisanje elektrona, dok su C i a pozitivne konstante. Izračunati polarizabilnost atoma β, u slabom staičkom polju, zanemarujući deformaciju oblaka Za razred eni dvoatomski gas, koji se nalazi u slabom, konstantnom električnom polju E, naći polarizabilnost ako je podužna polarizabilnost β 1, a poprečna β 2. Broj atoma u jedinici zapremine je N Jonizovani gas se sastoji od jona naelektrisanja Ze, srednje koncentracije N 0, i elektrona koncentracije n 0. Gas je u celini elektroneutralan (ZN 0 = n 0 ). Smatrajući da se takav gas opisuje klasičnom statistikom, ako i da je energija interakcije čestica mala u pored enju sa kt naći raspodelu gustine naelektrisanja u blizini jona Atom sa sfrenosimetričnom raspodelom nalektrisanja postavljen je u spoljašnje magnetno polje B. Pokazati da je dopunsko magnetno polje uslovljeno dijamagnetskom strujom datom sa B = µ 0ɛ 0 q 3m ϕ(0) B, gde je ϕ(0) elektrostatički potencijal elektrona na nestu gde je jezgro. Supstancijalne sredine u vremenski promenljivim poljima 11.5 Naći dijalektrični tenzor ˆɛ(ω) dielektrika koji se sastoji od N atoma u jedinici zapremine i nalazi se u konstantnom i homogenom magnetnom polju B 0. Koristiti model slabo vezanog elektrona i zanemariti disipaciju energije Odrediti tenzor polarizabilnosti atoma ˆβ(ω), u polju ravnog monohromatskog talasa, pri slabom konstantnom i homogenom magnetnom polju B = B 0 e z. Koristiti model elastično vezanog elektrona i koristiti metod sukcesivnih aproksimacija. Zanemariti disipaciju energije Veza izmed u E i D u sredini sa vremenskom disperzijom data je sa D(t) = ɛ 0 E(t) + ɛ0 t Ako je f(t) = f 0 e t/τ, gde je f 0 konstanta. Odrediti ɛ(ω). f(t u) E(u)du Naći dielektričnu propustljivost provodne sredine smatrajući jone nepokretnim i zanemarujući efekte vezanih elektrona. Disipaciju energije uračunati uvod enjem sile trenja F = η r, koja deluje na elektrone. Koncentracija elektrona je n Ispitati mogućnost proticanja longitudinalnih ravnih monohromatskih talasa kod kojih je vektor jačine električnog polja paralelan pravcu prostiranja talasa u sredini iz prethodnog zadatka. 16
17 11.10 Primenom Kramers Kroningovih relacija izračunati realni deo dielektrične propustljivosti ε (ω)ako je imaginarni deo propustljivosti dat sa (a) (b) gde su ω 0, γ, λ konstante. gde je τ konstanta. ε (ω) = λγω (ω 2 0 ω 2 ) 2 + γ 2 ω 2, ε (ω) = (ε 0 1)ωτ 1 + ω 2 τ 2, Skin efekat Široka ravna metalna ploča magnetne propustljivosti µ i debljine 2d obmotana je žicom kroz koju teče struja I = I 0 e iωt. Broj navoja žice po jedinici dužine je n. Zanemarujući efekte krajeva naći realnu amplitudu magnetnog polja u kvazistacionarnoj aproksimaciji Dug metalni valjak poluprečnika R, provodnosti σ i relativne magnetne propustljivosti µ r postavljen je koaksijalno unutar dugog solenoida poluprečnika R s. Struja u solenoidu je I = I 0 e iωt e ϕ. Odrediti električno i magnetno polje u celom prostoru u kvazistacionarnoj aproksimaciji kao i raspodelu vrtložnih struja u valjku. Broj navoja po jedinici dužine kalema je n Kugla radijusa R i provodnosti σ nalazi se u homogenom magnetnom polju B = B 0 e iωt e z. Odrediti magnetno polje i raspodelu vrtložnih struja unutar kugle. Pretpostaviti da je električno polje unutar kugle oblika E = f(r) r sin θe iωt e ϕ. Anizotropne sredine Ravan monohromatski elektromagnetni talas se prostire u beskonačnoj feritnoj sredini namagnetisanoj do zasićenja duž x-ose. Magnetna propustljivost ferita je: µ iµ a 0 ˆµ = iµ a µ 0 (4) 0 0 µ. Naći fazne brzine tog talasa i ispitati polarizaciju talasa (ɛ r = 1) Ravan monohromatski elektromagnetni talas prostire se kroz beskonačnu feritnu sredinu namagnetisanu do zasićenja pod uglom θ, u odnosu na spoljašnje konstantno polje H. Tenzor ˆµ je: µ iµ a 0 ˆµ = iµ a µ 0 (5) 0 0 µ z-osa se poklapa sa pravcem polja, ɛ r = 1. Odrediti fazne brzine. 17
18 11.16 Smer propagiranja neredovnog talasa u jednoosnom kristalu zaklapa ugao θ sa optičkom osom. Odrediti ugao izmedju talasnog vektora k i elektrričnog polja, i ugao izmedju smera zraka i optičke ose kristala. 18
Elektrodinamika 2. zadaci sa prošlih rokova, emineter.wordpress.com
Elektrodinamika zadaci sa prošlih rokova, emineter.wordpress.com Pismeni ispit, 5. jul 016. 1. Kružnica radijusa R deli ravan u kojoj se nalazi na dve oblasti. Unutrašnja oblast se održava na nultom potencijalu,
Διαβάστε περισσότεραElektrodinamika 1. zadaci sa pro²lih rokova, emineter.wordpress.com. Pismeni ispit, 18. januar 2016.
Elektrodinamika 1 zadaci sa pro²lih rokova, emineter.wordpress.com Pismeni ispit, 18. januar 016. 1. Zapreminska gustina naelektrisanja u prostoru ima oblik ρ( r) = αδ(ρ + z a )ν(z), gde su ρ i z cilindri
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραOsnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A
Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit 1..014. VARIJANTA A Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. A C 1.1. Tri naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραPrvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum
27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραV(x,y,z) razmatrane povrsi S
1. Napisati izraz koji omogucuje izracunavanje skalarne funkcije elektricnog potencijala V(x,y,z) u elektrostaskom polju, ako nema prostornoo rasporedjenih elekricnih naboja. Laplaceova diferencijalna
Διαβάστε περισσότεραl = l = 0, 2 m; l = 0,1 m; d = d = 10 cm; S = S = S = S = 5 cm Slika1.
. U zračnom rasporu d magnetnog kruga prema slici akumulirana je energija od,8 mj. Odrediti: a. Struju I; b. Magnetnu energiju akumuliranu u zračnom rasporu d ; Poznato je: l = l =, m; l =, m; d = d =
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραElektrostatika. Dr Željka Tomić
Elektrostatika Dr Željka Tomić 23.12.2015 1 Elektrostatika KRZNO Ebonit Šipka Svila - - - - - - - +++++++ staklo Elektron Proton eutron 3 Naelektrisanje elektrona elementarno nalektrisanje e = 1,6022 10-19
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti
MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραMatematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum
Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότεραRelativistička kvantna mehanika
Relativistička kvantna mehanika zadaci sa prošlih rokova, emineter.wordpress.com Pismeni ispit, 8. jul 2016. 1. Pokazati da generatori Lorencove grupe S µν = i 4 [γµ, γ ν ] zadovoljavaju Lorencovu algebru:
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραnvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.
IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)
Διαβάστε περισσότεραZadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.
Kompleksna analiza Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu. Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu
Διαβάστε περισσότεραZnačenje indeksa. Konvencija o predznaku napona
* Opšte stanje napona Tenzor napona Značenje indeksa Normalni napon: indeksi pokazuju površinu na koju djeluje. Tangencijalni napon: prvi indeks pokazuje površinu na koju napon djeluje, a drugi pravac
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραIspit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1
Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραTERMALNOG ZRAČENJA. Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine. Ž. Barbarić, MS1-TS 1
OSNOVNI ZAKONI TERMALNOG ZRAČENJA Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine Ž. Barbarić, MS1-TS 1 Plankon zakon zračenja Svako telo čija je temperatura
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραELEKTRODINAMIKA. Voja Radovanović Fizički fakultet Univerzitet u Beogradu. Beograd, januar godine
ELEKTRODINAMIKA Voja Radovanović Fizički fakultet Univerzitet u Beogradu Beograd, januar 2016. godine 2 Sadržaj 1 Naelektrisanje i elektromagnetno polje 9 1.1 Uvod..........................................
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραRad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet
Rad, snaga, energija Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad i energija Da bi rad bio izvršen neophodno je postojanje sile. Sila vrši rad: Pri pomjeranju tijela sa jednog mjesta na drugo Pri
Διαβάστε περισσότεραOTPORNOST MATERIJALA
3/8/03 OTPORNOST ATERIJALA Naponi ANALIZA NAPONA Jedinica u Si-sistemu je Paskal (Pa) Pa=N/m Pa=0 6 Pa GPa=0 9 Pa F (N) kn/cm =0 Pa N/mm =Pa Jedinična površina (m ) U tečnostima pritisak jedinica bar=0
Διαβάστε περισσότεραRAD, SNAGA I ENERGIJA
RAD, SNAGA I ENERGIJA SADRŢAJ 1. MEHANIĈKI RAD SILE 2. SNAGA 3. MEHANIĈKA ENERGIJA a) Kinetiĉka energija b) Potencijalna energija c) Ukupna energija d) Rad kao mera za promenu energije 4. ZAKON ODRŢANJA
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότερα2. Kolokvijum iz MEHANIKE (E1)
Fakultet tehničkih nauka Novi Sad Katedra za Mehaniku 2. Kolokvijum iz MEHANIKE (E1) A grupa A3 Dva robota se kreću po glatkoj horizontalnoj podlozi. Robot A, mase 20, 0 kg, kreće se brzinom 2, 00 m/s
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότερα4. Predavanje. October 18, 2016
4. Predavanje October 8, 206 Osnovi elektrostatike Kao što je rečeno na početku, elektromagnetna interakcija je do sada najbolje shvaćena. Ova interakcija doživela je i najširu primenu. Moderna civilazacija
Διαβάστε περισσότερα2. Data je žičana otpornička mreža na slici. Odrediti ekvivalentnu otpornost između krajeva
1. U kolu stalne struje sa slike 1 poznato je R1 = 2R = 200 Ω, Rp> R1, E1 =-E2 = 10 V i E3 = E4 = 10 V. izračunati Ig (Ig 0) tako da snage koje razvijaju idealni naponski generator E3 i idealni strujni
Διαβάστε περισσότεραELEKTRODINAMIKA. Voja Radovanović Fizički fakultet Univerzitet u Beogradu. Beograd, decembar godine
ELEKTRODINAMIKA Voja Radovanović Fizički fakultet Univerzitet u Beogradu Beograd, decembar 2014. godine 2 Contents 1 Naelektrisanje i elektromagnetno polje 7 1.1 Uvod..........................................
Διαβάστε περισσότερα1.1 Tangentna ravan i normala površi
Površi. Tangentna ravan i normala površi Zadatak Data je površ r(u, v) = (u cos v, u sin v, a 2 u 2 ), a = const. Ispitati o kojoj se površi radi i odrediti u i v linije. Zadatak 2 Data je površ r(u, v)
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραAntene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραINŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50
INŽENJERSTVO NAFTE I GASA Tehnologija bušenja II 2. vežbe 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50 Proračuni trajektorija koso-usmerenih bušotina 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 2 of 50 Proračun
Διαβάστε περισσότεραGauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),
Vektorski identiteti ( ), Gauss, Stokes, Maxwell Saša Ilijić 21. listopada 2009. Saša Ilijić, predavanja FER/F2: Vektorski identiteti, nabla, Gauss, Stokes, Maxwell... (21. listopada 2009.) Skalarni i
Διαβάστε περισσότεραMATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012
MATERIJAL ZA VEŽBE Predmet: MATEMATIČKA ANALIZA Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić Asistent: dr Tibor Lukić Godina: 202 . Odrediti domen funkcije f ako je a) f(x) = x2 + x x(x 2) b) f(x) = sin(ln(x
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Planimetrija. Sličnost trouglova. GF 000 Dužine stranica trougla su 5cm, cm i 8cm. Dužina najduže stranice njemu sličnog
Διαβάστε περισσότερα1.2. Provodnici, izolatori i poluprovodnici
1 1. Električno polje 1.1. Naelektrisanje Postoje dva tipa naelektrisanja. Jedan tip nazvan je pozitivno naelektrisanje, a drugi negativno naelektrisanje. Jedinica za količinu naelektrisanja je kulon (C).
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραSTRUKTURA ATOMA. Dalton (1803) Tomson (1904) Raderford (1911) Bor (1913) Šredinger (1926)
Dalton (1803) Tomson (1904) Raderford (1911) Bor (1913) Šredinger (1926) TALASNO MEHANIČKI MODEL ATOMA Hipoteza de Brolja Elektroni i fotoni imaju dvojnu prirodu: talasnu i korpuskularnu. E = hν E = mc
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότερα1 Vektor ubrzanja u prirodnom koordinatnom sistemu
M. Tadić, Predavanja iz Fizike 1, ETF, grupe P2 i P3, III predavanje, 2017. 1 Vektor ubrzanja u prirodnom koordinatnom sistemu Posmatrajmo trajektoriju materijalne tačke prikazanu na slici 1. Smatramo
Διαβάστε περισσότερα2.7 Primjene odredenih integrala
. INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραVerovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića
Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju
Διαβάστε περισσότεραUniverzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika
Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić
OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραPP-talasi sa torzijom
PP-talasi sa torzijom u metrički-afinoj gravitaciji Vedad Pašić i Dmitri Vassiliev V.Pasic@bath.ac.uk D.Vassiliev@bath.ac.uk Department of Mathematics University of Bath PP-talasi sa torzijom p. 1/1 Matematički
Διαβάστε περισσότεραθ a ukupna fluks se onda dobija sabiranjem ovih elementarnih flukseva, tj. njihovim integraljenjem.
4. Magnetski fluks i Faradejev zakon magnetske indukcije a) Magnetski fluks Ako je magnetsko polje kroz neku konturu površine θ homogeno (kao na lici 5), tada je fluks kroz tu konturu jednak Φ = = cosθ
Διαβάστε περισσότεραAnalitička geometrija
1 Analitička geometrija Neka su dati vektori a = a 1 i + a j + a 3 k = (a 1, a, a 3 ), b = b 1 i + b j + b 3 k = (b 1, b, b 3 ) i c = c 1 i + c j + c 3 k = (c 1, c, c 3 ). Skalarni proizvod vektora a i
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραMatematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.
Matematika 4 zadaci sa pro²lih rokova, emineter.wordpress.com Pismeni ispit, 26. jun 25.. Izra unati I(α, β) = 2. Izra unati R ln (α 2 +x 2 ) β 2 +x 2 dx za α, β R. sin x i= (x2 +a i 2 ) dx, gde su a i
Διαβάστε περισσότερα1. Kolokvijum iz MEHANIKE (E1)
Fakultet tehničkih nauka Novi Sad Katedra za Mehaniku 1. Kolokvijum iz MEHANIKE (E1) A grupa A1 Padobranac mase m je iskočio iz aviona. U trenutku otvaranja padobrana, u kom je imao brzinu v 0 usmerenu
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Analitička geometrija 1. Tačka 1. MF000 Neka su A(1, 1) i B(,11) tačke u koordinatnoj ravni Oxy. Ako tačka S deli duž AB
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότεραGravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa
Claudius Ptolemeus (100-170) - geocentrični sustav Nikola Kopernik (1473-1543) - heliocentrični sustav Tycho Brahe (1546-1601) precizno bilježio putanje nebeskih tijela 1600. Johannes Kepler (1571-1630)
Διαβάστε περισσότερα1 Ubrzanje u Dekartovom koordinatnom sistemu
M. Tadić, Predavanja iz Fizike 1, ETF, grupe P2 i P3, II predavanje, 2017. 1 Ubrzanje u Dekartovom koordinatnom sistemu Posmatrajmo materijalnu tačku koja se kreće po trajektoriji prikazanoj na slici 1.
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότερα1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka
1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje
Διαβάστε περισσότεραAnalitička geometrija - vežbe
Analitička geometrija - vežbe Milica Žigić May 25, 2017 1 Pravougli koordinatni sistem i rastojanje izmed u tačaka 1. Na brojnoj osi ucrtati tačke A( 3), B( 8 3 ) i C(0). 2. (a) Na brojnoj osi ucrtati
Διαβάστε περισσότερα4. PREDAVANJE ČISTO PRAVO SAVIJANJE OTPORNOST MATERIJALA I
4. PREDAVANJE ČISTO PRAVO SAVIJANJE OTPORNOST MATERIJALA I Čisto pravo savijanje Pod čistim savijanjem grede podrazumeva se naprezanje pri kome su sve komponente unutrašnjih sila jednake nuli, osim momenta
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE
TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότεραZadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana.
Zadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana. Zadatak 2 Dokazati da se visine trougla seku u jednoj tački ortocentar. 1 Dvostruki vektorski proizvod Važi
Διαβάστε περισσότερα3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραElektrične struje. Električne struje. Električne struje. Električne struje
Električna struja (AP47-5) Elektromotorna sila (AP5-53) Omov zakon za deo provodnika i otpor provodnika (AP53-6) Omov zakon za prosto električno kolo (AP6-63) Kirhofova pravila (AP63-66) Vezivanje otpornika
Διαβάστε περισσότεραFizička mehanika i termofizika, junski rok
Fizička mehanika i termofizika, junski rok 5.7.2001. 1. Po strmoj ravni, nagibnog ugla α, kotrlja se bez klizanja masivni šuplji cilindar, mase M i poluprečnika R. Po unutrašnjosti cilindra se kreće pas.
Διαβάστε περισσότεραProgram testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
Διαβάστε περισσότεραOscilacije (podsetnik)
Oscilacije (podsetnik) -Oscilacije prestavljaju periodično ponavljanje određene fizičke veličine u vremenu. -U mehanici telo osciluje ako periodično prolazi kroz iste položaje tj. kretanje se ponavlja.
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραTAČKA i PRAVA. , onda rastojanje između njih računamo po formuli C(1,5) d(b,c) d(a,b)
TAČKA i PRAVA Najpre ćemo se upoznati sa osnovnim formulama i njihovom primenom.. Rastojanje između dve tačke Ako su nam date tačke Ax (, y) i Bx (, y ), onda rastojanje između njih računamo po formuli
Διαβάστε περισσότεραDRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =
x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},
Διαβάστε περισσότεραElektromagnetizam. Elektromagnetizam. Elektromagnetizam. Elektromagnetizam
(AP301-302) Magnetno polje dva pravolinijska provodnika (AP312-314) Magnetna indukcija (AP329-331) i samoindukcija (AP331-337) Prvi zapisi o magentizmu se nalaze još u starom veku: pronalazak rude gvožđa
Διαβάστε περισσότερα