ELEKTRIČNI STROJEVI II KOLEKTORSKI STROJEVI 9/13 2 KOLEKTORSKI STROJEVI OSNOVNE ZNAČAJKE Kolektorski stroj nziv se kolektorskim jer im posebn uređj, kolektor. Prvi su kolektorski strojevi bili nmijenjeni z istosmjerne npone, p se ponekd još uvijek tko nzivju. OSNOVNE ZNAČAJKE Ko i ostli električni strojevi kolektorski se strojevi mogu koristiti ko motori ili genertori. Dns se kolektorski strojevi koriste gotovo isključivo ko motori. 3 Neke se izvedbe kolektorskih strojev mogu koristiti i z izmjenične npone. 4 OSNOVNE ZNAČAJKE OSNOVNE ZNAČAJKE Kolektorski strojevi izvode se isključivo s uzbudom n sttoru, rmturom n rotoru. N rotoru je rmturni nmot koji je simetrično rspoređen u utorim po obodu stroj. Ovi strojevi se njčešće izvode tko d n sttoru oko polov imju uzbudni nmot kroz koji teče istosmjern struj i stvr uzbudno protjecnje koje stvr mgnetski tok. U posljednje vrijeme se z uzbudu sve više koriste i permnentni mgneti, pogotovo kod strojev mnjih sng. 5 Nmot rmture ztvoren je u sebe, krjevi svkog svitk su spojeni n lmele kolektor. Površinom kolektor klize četkice. Sklop kolektorčetkice predstvlj mehnički isprvljčki uređj. Armturom n rotoru teče izmjeničn struj, koju sklop kolektor-četkice isprvlj. 6 1
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU, Elektrotehnički odjel KOLEKTORSKI STROJEVI k. god. 05/06 IZVEDBE KOLEKTORSKIH STROJEVA 8 Poprečni presjek sttor 4-polnog istosmjernog stroj mnje snge 7 N slikm su oznčene sljedeće pozicije: Uzdužni presjek 4-polnog istosmjernog stroj mnje snge 1 - kućište sttor 8 - nmot rmture 1 - jrm sttor 9 - kolektor 2 - glvni pol 9 - glvin kolektor 2 - podložni lim glvnog pol 9b - lstin rep 3 - nmot glvnog pol 10 - svornjci z držče četkic 4 - pomoćni pol 11 - držči četkic 4 - podložni lim pomoćnog pol 12 - četkice 5 - nmot pomoćnog pol 13 - ventiltor 6 - osovin 14 - vijci z učvršćenje lež. štitov 7 - rotorski pket limov 15, 16 - ležjni štitovi 9 10 Mgnetski krug kolektorskog stroj je po izvedbi sličn mgnetskom krugu sinkronog stroj s istknutim polovim. 17 - otvor z ulz zrk 18 - otvor z izlz zrk 19, 20 - ležji 21 - glve nmot Rzlik je u tome što se kod kolektorskog stroj polovi s uzbudnim nmotom nlze n sttoru, rmturni nmot n rotoru, dok je kod sinkronog stroj obrtno. 22 - bndž nmot rotor 23 - utorski klinovi 24 - nosč glve nmot 25 - tlčni prsten 26 - noge stroj Osim tog kolektorski stroj im kolektor, sinkroni stroj g nem. 27 - rupe z pričvrsne vijke 11 12 2
Kolektorski stroj se sstoji od dv osnovn dijel: sttor koji miruje i rotor s kolektorom koji se vrti. Između sttor i rotor se nlzi zrčni rspor. Sttor se sstoji od: kućišt s sttorskim jrmom, glvnih polov s uzbudnim nmotom i pomoćnih polov s pripdnim nmotom (ko ih im). 13 Sttorski jrm je nprvljen u obliku šupljeg vljk. Većin kolektorskih strojev grdi se z istosmjerne struje i npone, p je i mgnetski tok kroz sttor istosmjern. Kućište stroj je njčešće izvedeno ko vren konstrukcij ili od lijevnog željez. Dio kućišt služi ko mgnetski jrm i vodi mgnetski tok. 14 S obje strne sttor se nlze ležjni štitovi i ležji z osovinu. S unutrnje strne sttorskog jrm se nlze mgnetski polovi s uzbudnim nmotom. Veći kolektorski strojevi imju osim glvnih mgnetskih polov često i pomoćne polove s svojim nmotom, koji su smješteni u simetrlm međupolnog prostor. 15 Ko i kod drugih vrst strojev postoje i kod kolektroskih strojev rzličite konstrukcijske izvedbe. Njčešć je konstrukcij s nogm. S gornje vnjske strne se često nlzi vijk ili kuk z prenošenje stroj. N jednoj strni kućišt je smješten priključn kutij. 16 Glvni pol im jezgru s uzbudnim nmotom i polnu ppuču (polni nstvk, polno stoplo). Polovi se učvršćuju n sttorski jrm njčešće pomoću vijk. Kod strojev nmijenjenih izmjeničnim strujm cijeli je mgnetski krug lmelirn. Poln ppuč služi z dobivnje odgovrjućeg oblik mgnetskog polj u zrčnom rsporu. Njčešće kod kolektorskih stojev immo konstntn zrčni rspor. Polni nstvci pričvršćeni su n polnu jezgru njčešće pomoću vijk. 17 18 3
I kod istosmjernih strojev se prilikom okretnj rotor u polnim nstvcim inducirju vrtložne struje. Uzbudni nmot kolektorskih strojev se izvodi ko posebn svitk z svki pol (koncentrirn uzbud). Zbog tog se polni nstvci često izrđuju od međusobno izolirnih mgnetskih limov. Potpuno se izolir lkom, smo se ostve neizolirni slobodni krjevi z priključk. Česte su tkođer izvedbe kod kojih je i tijelo pol i polni nstvk izveden lmelirno i čine jednu cjelinu. Svici se postve n svki pol i spoje tko d se nizmjenično nlze sjeverni i južni mgnetski polovi. 19 20 Rotorski pket je nprvljen od mgnetskih limov i učvršćen n osovinu. Rotorski pket mor biti lmelirn jer u rotoru immo uvijek izmjenično mgnetsko polje. U utore pket rotor postvlj se rmturni nmot sstvljen od svitk. Nmot se pri otvoru utor učvršćuje klinom koji osigurv d centrifugln sil ne izbci nmot iz utor z vrijeme vrtnje. Zbog centrifuglnih sil glve nmot se učvršćuju bndžm. Izvodi nmot priključeni su n lmele kolektor. 21 22 Kolektor je učvršćen n osovinu i predstvlj integrlni dio rotor. Lmele kolektor Izolcij među lmelm Osovin On se sstoji od bkrnih lmel koje međusobno izolirne i učvršćene tko d čine šuplji vljk. Kod mnjih strojev lmele su jednostnvo ulivene u izolcionu msu, kod većih su učvršćene njčešće lstinim repom. Lmele kolektor i kolektor nvučen n osovinu 23 24 4
KOLEKTORSKI STROJEVI Po kolektoru klize četkice. One se izrđuju od mterijl koji je mekši od mterijl kolektor i istovremeno podmzuje kliznu površinu. Mterijl z četkice može biti: tvrdi ugljen, grfitni ugljen ili ugljen s dodtkom metlnog prh. N osovini rotor je smješten i ventiltor koji kroz stroj tjer zrk z hlđenje. 25 NAMOTI KOLEKTORSKIH STROJEVA 26 Kolektorski nmoti su se rzvili iz prstenstih nmot. Tkv nmot je ztvoren u sebe. Iko dns im smo povijesno znčenje, neke osnovne znčjke nmot kolektorskih strojev lkše se mogu vidjeti uprvo iz prstenstog nmot. Mgnetski polovi N ω - + S Prstensti rotor Nmot Četkic Silnic 27 Shemtski prikz istosmjernog stroj s prstenstim rotorom 28 Prve izvedbe strojev nisu imle kolektor s lmelm, nego su se četkice klizile po vodičim s kojih je bil skinut izolcij. se zjedno s prstenstom željeznom jezgrom vrti u mgnetskom polju među polovim, i u vodičim nmot se inducir npon. Pod jednim polom inducirni npon u vodičim im jedn smjer, pod drugim polom suprotn smjer. Nmot je ztvoren u sebe, i inducirni nponi su u rvnoteži. 29 N I g - I g + S Prlelne grne prstenstog nmot struj grne struj rmture I I = 2I g 30 5
Zbog tog što je nmot kolektorskog stroj ztvoren u sebe, on nužno im njmnje dvije prlelene grne. Struj rmture jednk je sumi struj svih grn. Npon rmture jednk je nponu grne. Svojstvo d kolektorski nmot im njmnje dvije prlelne grne zdržv se kod svih kolektorskih nmot. Kko se rotor vrti, inducirni npon u vodičim mijenj smjer, te u vodičim rmture n rotoru immo zist izmjenični inducirni npon. Izmjenični npon inducirn u vodičim rmture isprvlj se pomoću sklop kolektor-četkice. Ovj sklop predstvlj mehnički isprvljč. Ako npon s četkic dovedemo n trošilo, poteći će struj koj je jednk struji rmture I. 31 32 Strujom rmture I nzivmo ukupnu struju koj z slučj 2 prlelnih grn iznosi: I = 2I g Struj I g je struj grne koj teče kroz jednu prlelnu grnu. Vodiči n unutrnjoj strni prsten ne sudjeluju u pretvorbi energije. Kroz njih, međutim, teče struj rmture, i u njim se stvrju gubici. Osim tog, izvedb u kojoj četkice klize direktno po vodičim nmot nije dobro tehničko rješenje: mehnički se troše vodiči je neekonomičn. Nime, smo u vnjskom sloju nmot inducir se npon. 33 nije moguće više zvoj serijski spojiti u svitk postupk izrde je komplicirn. 34 Umjesto d četkice klize direktno po vodičim, uveden je kolektor. Kolektor rješv pitnje mehničkog trošenj vodič i serijskog spjnj zvoj u svitke, li ne rješv pitnje unutrnjeg sloj nmot. Cilindrični nmoti 35 36 6
Cilindrični nmoti N 1 Cilindrični nmot dobije se od prstenstog nmot tko d se unutrnji vodiči prstenstog nmot, koji se ne nlze u mgnetskom polju premjeste n vnjski obod rotor, i to dijmetrlno suprotno. 6 5 6 1 2 2 Nmot je i dlje ztvoren u sebe, li su sd svi vodiči ktivni. 37 2 4 3 5 3 1 4 S Pretvorb prstenstog nmot u cilindrični 38 nmot je dvoslojn 2 6 5 3 1 N 1 4 S 4 Cilindrični nmot 6 2 3 5 provrt u rotoru nije potrebn 39 Cilindrični nmoti Rotor pri tome ne izvodimo ko prsten, nego ko cilindr (bubnj). Tko su ovkvi nmoti dobili nziv cilindrični bubnjsti nmoti. Cilindrični je nmot prirodno dvoslojn. U jednom sloju u utoru nlzi se jedn strn jednog svitk, u drugom sloju u istom utoru drug strn drugog svitk. ili 40 Cilindrični nmoti Cilindrični nmoti v N S 6 3 1 4 2 5 3 6 4 1 5 2 N lmele kolektor se spjju počeci i krjevi svitk. N istu lmelu se uvijek spjju krj jednog svitk i početk sljedećeg. Cilindrični nmot može biti izveden ko: petljsti nekrižni (desnovojni), petljsti križni (lijevovojni), + vloviti nekrižni (desnovojni) ili Shemtski prikz cilindričnog nmot s kolektorom i četkicm 41 vloviti križni (lijevovojni). 42 7
Cilindrični nmoti - Petljsti nekrižni nmot Cilindrični nmoti Petljsti nekrižni nmot Kod petljstog nekrižnog nmot se krj jednog svitk veže s početkom susjednog svitk koji je smješten u utor pod istim polom, pomknut je z jedn ili više utor udesno. Izvodi iz svitk (početk i krj) pri tome se ne križju, p odtle nziv nekrižni. 43 44 Cilindrični nmoti - Petljsti nekrižni nmot Cilindrični nmoti - Petljsti nekrižni nmot y1 kork svitk Nmot se nziv i desnovojni jer se pri nmtnju udesno cijeli obod rotor obilzi tkođer udesno. y y 1 y2 y2 y spojni kork kork nmot Kork nekrižnog petljstog nmot y iznosi: y = y y 1 2 > 0 ivodi iz svitk se ne križju y 1 je kork svitk, y 2 je spojni kork. Nekrižni (desnovojni) petljsti nmot 45 46 Cilindrični nmoti - Petljsti nekrižni nmot Cilindrični nmoti - Petljsti nekrižni nmot Svki od nvedenih kork (y, y 1, y 2 ) mjeri se brojem utorskih kork. Z y=1 immo jednovojni nekrižni nmot. Tkv se nmot ztvori u sebe nkon jednog obilsk obod rmture. Viševojni nekrižni nmot bismo dobili z kork nmot y > 1. Tko npr. dvovojni nekrižni nmot dobijemo z y 1 =9, y 2 =7, y= y 1 - y 2 =2. Tkv se nmot ztvori u sebe nkon dv obilsk rmture. 47 48 8
Cilindrični nmoti - Petljsti križni nmot Cilindrični nmoti Petljsti križni nmot Kod petljstog križnog nmot se krj jednog svitk veže s početkom susjednog svitk koji je smješten u utor pod istim polom, pomknut je z jedn ili više utor ulijevo. Izvodi iz svitk (početk i krj) pri tome se križju, p odtle nziv križni. 49 50 Cilindrični nmoti - Petljsti križni nmot Cilindrični nmoti - Petljsti križni nmot y y 1 y1 kork svitk Nmot se nziv i lijevovojni jer se pri nmtnju udesno cijeli obod rotor obilzi ulijevo. y 2 y2 Križni (lijevovojni) petljsti nmot y spojni kork ivodi iz svitk se križju kork nmot 51 Kork križnog petljstog nmot y je negtivn i iznosi: y = y y 1 2 < y 1 je kork svitk, y 2 je spojni kork. 0 52 Cilindrični nmoti - Petljsti križni nmot Ko i kod desnovojnog nmot kork nmot može biti 1, 2, itd., p immo jednovojni, dvovojni itd. križni petljsti nmot. Cilindrični nmoti Viševojni nmot se ztvori u sebe nkon višestrukog obilsk rmture. Vloviti nmot 53 54 9
Cilindrični nmoti - Vloviti nmot Cilindrični nmoti - Vloviti nmot Kod vlovitog nmot spjmo krj jednog svitk s početkom sljedećeg svitk pod sljedećim prom polov. N S N S y 1 y 2 y Vloviti nmot možemo imti smo kod višepolnog stroj. y1 kork svitk y2 spojni kork y kork nmot 55 Vloviti desnovojni (nekrižni) nmot 56 Cilindrični nmoti - Vloviti nmot Cilindrični nmoti - Vloviti nmot I kod vlovitih nmot rzlikujemo križne i nekrižne nmote. Z kork y vlovitog nmot vrijedi: y = y 1 + y 2 Desnovojni nmot immo ond ko sljedeći svitk nkon punog obilsk rmture udesno ulžemo desno od prethodnog, odnosno ko je k > 0 u relciji: p y N + k = k U ovom izrzu je k koeficijent složenosti (vojnost), p broj pri polov, N k broj lmel kolektor. 57 Z k < 0 immo lijevovojni nmot. 58 Cilindrični nmoti - Posebni nmoti Cilindrični nmoti Posebni nmoti Osim osnovnih izvedbi nmot - petljsti i vloviti - koriste se z rmturu i neke druge izvedbe nmot: mnjkvi nmot kod kojeg neki svici nisu spojeni n lmele, jednoslojni nmot i žblji nmot. Njveće znčenje im žblji nmot. 59 60 10
Cilindrični nmoti - Posebni nmoti Cilindrični nmoti - Posebni nmoti Žblji nmot im jednki broj svitk vlovitog i petljstog nmot. Nmot ovkve izvedbe ne treb spojke izjednčenj i jko je dobr u prksi. Koristi se z strojeve s visokim zhtjevim (npr. električn vuč). Žblji nmot 61 Mn mu je visok cijen izrde. 62 Cilindrični nmoti - Prlelne grne Cilindrični nmoti Prlelne grne Kolektorski nmot im njmnje dvije prlelne grne, odnosno jedn pr prlelnih grn. Broj pri prlelnih grn može biti i veći. Kod petljstih nmot broj pri prlelnih grn iznosi: 63 = k p 64 Cilindrični nmoti - Prlelne grne Kod vlovitih nmot je broj pri prlelnih grn jednk: = k Cilindrični nmoti - Prlelne grne Tek kd pređemo n svitke pod polovim suprotnog predznk, potencijl počinje pdti. Nime, kod vlovitih nmot krj prvog svitk spjmo n početk drugog svitk koji se nlzi u istom položju ko i prvi svitk, li z jedn pr polov dlje. Ako prtimo iznos potencijl (inducirnog npon) duž vodič nmot, on rste sve dok nismo obišli sve svitke u jednom sloju nmot pod svim istoimenim polovim. 65 To znči d bez obzir n broj polov u stroju se nlze smo dvije točke s mksimlnom rzlikom potencijl, i u te točke postvljmo četkice. Zto broj prlelnih grn vlovitog nmot ovisi jedino o koeficijentu složenosti nmot. 66 11
Cilindrični nmoti - Prlelne grne Tko kod vlovitog jednovojnog nmot (k=1) immo smo jedn pr prlelnih grn jer je = k=1. Broj prlelnih grn 2 iznosi u tom slučju 2. Dkle, jednovojni vloviti nmot im dvije prlelne grne bez obzir n broj polov. Cilindrični nmoti Spojke izjednčenj 67 68 Cilindrični nmoti - Spojke izjednčenj Kod kolektorskih nmot se može desiti d nponi u svim prlelnim grnm nisu jednki. Rzlog z to može biti više: nejednoliki zrčni rspor, nejednoliki fktor punjenj željez, nejednolik izrd svitk, nesimetričnost nmot, nejednoliki presjek vodič, nejednolik vodljivost bkr, rzličiti permebilitet pojedinih dijelov mgnetskog krug. 69 Cilindrični nmoti - Spojke izjednčenj Budući d nponi u svim grnm nisu jednki, preko četkic će poteći struje izjednčenj. One stvrju gubitke i otežvju komutciju (povećvju iskrenje). D bi se to spriječilo, n nmot rmture se stvljju spojke izjednčenj ili ekvipotencijlne spojke. 70 Cilindrični nmoti - Spojke izjednčenj One krtko spjju točke koje trebju biti n istom potencijlu. N tj nčin se izbjegv ztvrnje struj izjednčenj preko četkic. Spojke izjednčenj se stvljju njčešće n slobodnu strnu kolektor. Otpor rmture Smo izuzetno se stvljju n glve rmturnog nmot. 71 72 12
Otpor rmture Otpor rmture I g R g Poznvnje otpor rmture je vžno zbog pdov npon i gubitk energije. I I g I Ako immo 2 prlelnih grn, ond možemo ncrtti ndomjesnu shemu. I g R g 2 U g 73 Otpor rmture 74 Otpor rmture Otpor rmture N slici je s R g oznčen otpor jedne grne. Otpor R v jednog vodič duljine l v, presjek q v i specifične vodljivosti κ iznosi: Budući d immo z vodič spojenih u 2 prlelnih grn, otpor jedne grne je: z R g = 2 R Otpor rmture R iznosi : v R v = lv q κ v 75 R 1 = R 2 g z lv = 2 4 q v κ 76 KOLEKTORSKI STROJEVI Kko smo već npomenuli, istosmjerni strojevi se bez iznimke rde s uzbudom n sttoru i rmturom n rotoru. Rzlog z to su složen konstrukcijsk rješenj koj bi u suprotnom slučju bil potrebn Mgnetsko polje se uzbuđuje pomoću uzbudnih svitk ili permnentnih mgnet. 77 78 13
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU, Elektrotehnički odjel k. god. 05/06 glvni mgnetski tok N sttorski nmot su pričvršćeni polovi n kojim se nlzi uzbudni nmot (koncentrirn uzbud). jrm sttor poln ppuč Mgnetsko polje se ztvr kroz polne nstvke (polne ppuče), zrčni rspor, zube i jrm rotor n suprotni mgnetski pol. rotor neutrln os četkic kolektor Nmot rotor je postvljen u utore n rotoru. uzbudni nmot N slici su prikzn smo dv utor, iko ih uvijek im zntno više. rmturni nmot Osnovni presjek kolektorskog stroj 79 80 Nmot rmture je spojen n lmele kolektor. Ako rotor stroj prem slici vrtimo vnjskim momentom u oznčenom smjeru, u svitku nmot rmture će se inducirti elektromotorn sil oznčenog smjer. Kolektor je mehnički učvršćen predstvlj integrlni dio rotor. n osovinu i On se preko četkic prenosi n sttor. Struj se n kolektor dovodi (ili s kolektor odvodi) pomoću četkic koje se nlze u neutrlnoj zoni. Inducirn elektromotorn sil će u jednom vodiču imti trenutnu vrijednost: v v v e = (v B ) l Četkice su učvršćene n sttor i miruju p pri vrtnji rotor klize po lmelm kolektor. 81 82 Pritom su upotrebljene sljedeće veličine: Obodnu brzinu rotor v možemo izrziti pomoću brzine vrtnje n: v vektor obodne brzine vodič v, v vektor indukcije u zrčnom rsporu B i v= v vektor duljine vodič l. Ovi vektori su svi međusobno okomiti, p vektorski produkt možemo pisti ko obični produkt: e = Blv Dπn 60 Ako održvmo konstntnu brzinu vrtnje n, inducirni npon u vodiču ev će biti proporcionln indukciji B. 83 84 14
B o τ p prostorn rspodjel indukcije pod prom polov 2τ p x U vodiču kolektorskog stroj inducir se izmjenični npon e v koji u vremenskoj domeni preslikv prostorni rspored mgnetskog polj. o e vremensk ovisnost inducirnog npon u vodiču Rspored indukcije i inducirn elektromotorn sil u jednom vodiču kolektorskog stroj T t 85 Vremenu T odgovr trjnje prolsk vodič ispod jednog pr polov. Ako immo više vodič spojenih u seriju, inducirne npone u svitku dobijemo zbrjnjem svih npon u pojedinim vodičim. 86 o B v B o l v v l v v B v o e t x prostorn rspodjel indukcije pod prom polov položj zvoj u trenutku t x 2τ p vremensk ovisnost inducirnog npon u zvoju Indukcij i inducirn elektromotorn sil u svitku kolektorskog stroj τ p T t 87 N slici je prikzno inducirnje elektromotorne sile u jednom zvoju koji putuje pod jednim prom polov. Inducirni npon svitk e s je u svkom trenutku jednk zbroju inducirnih elektromotornih sil u ob vodič. Oblik inducirne elektromotorne sile ostje jednk ko kod jednog vodič. To je slučj ko je kork zvoj (tj. svitk) jednk polnom korku. Ako bismo koristili skrćeni kork, oblik elektromotorne sile u svitku ne bi više preslikvo oblik prostorne rspodjele indukcije. 88 To znči d je inducirni u zvoju pri punom korku svitk (zvoj): e s = 2e v Elektromotorn sil zvoj je dvostrukog iznos, i jednkog oblik ko i elektromotorn sil vodič. Npon n četkicm e č je pulzirjući, li je istosmjern. Pulzcije su to mnje, što je veći broj svitk rmturnog nmot, odnosno utor n rotoru. Dkle, i on je izmjeničn. Tek n četkicm dobijemo istosmjerni npon. 89 U idelnom slučju, z beskončni broj utor bi inducirni npon bio bez pulzcij. 90 15
Kolektorski stroj možemo koristiti i ko motor. Td n četkice trebmo priključiti izvor istosmjernog npon. Ako spojimo četkice i stezljke istog polritet nponskog izvor, kroz nmot rmture će poteći struj I. T struj im suprotn smjer od oznčenih smjerov inducirnog npon. 91 N pojedine vodiče će djelovti sil: v v F = I ( l B) Ko i z inducirnu elektromotornu silu, i ovdje immo okomite vektore vodič i indukcije, p možemo pisti poznti izrz z silu: F = B I l Struj, koj teče kroz pojedine vodiče, je struj jedne prlelne grne. v 92 B v θ v m M el B v θ v m M el Sil n vodiče će stvoriti okretni moment koji će djelovti u smjeru vrtnje kkv je oznčen n slici. θ r θ r Dkle, smjer vrtnje motor bio bi isti ko i smjer vrtnje genertor, uz isti polritet stezljki rmturnog krug. Ω m P mech Ω m P mech genertorski režim rd motorski režim rd Protjecnj, momenti i snge istosmjernog stroj 93 Međutim, smjer struje u rmturnom krugu se pri prijelzu iz genertorskog u motorski režim promijeni. Inducirni npon im isti smjer ko i pri genertorskom rdu. Smjer tok električne snge se mijenj. 94 KOLEKTORSKI STROJEVI Ako se ogrničimo smo n osnovne prostorne hrmonike protjecnj uzbude i rmture možemo ih predstviti ko vektore. Vektori protjecnj uzbude i rmture međusobno su okomiti. Vidimo d vektor protjecnj rmture mijenj smjer pri prelsku iz genertorskog u motorski rd. NADOMJESNA SHEMA Mijenj se i smjer moment, time i smjer pretvorbe energije (mehničke u električnu, odnosno obrtno). 95 96 16
NADOMJESNA SHEMA NADOMJESNA SHEMA Nmot rmture im otpor R, p se n tom otporu pojvljuje pd npon U : U = I Pd npon n četkicm U č prktički ne ovisi o iznosu struje niti o broju četkic i iznosi uvijek oko 2V. Tj pd npon možemo u ndomjesnoj shemi predstviti dodtnim nponskim izvorom. R + E I R P Uč genertorski rd + U E + I R Uč P in motorski rd + U 97 Ndomjesn shem istosmjernog stroj 98 NADOMJESNA SHEMA NADOMJESNA SHEMA Pd npon n četkicm U č djeluje u istom smjeru ko i pd npon n otporu rmture U. Z genertor vrijedi d je npon n stezljkm (četkicm) U jednk: U = E U U = E I R 2 Dkle, u genertorskom režimu rd je izlzni npon U mnji od inducirnog npon E: č U < E 99 Z motor vrijedi d je priključeni npon U jednk: U = E + U R + Uč = E + I + U motorskom režimu rd je nrinuti npon U veći od inducirnog npon E: U > E Pdovi npon u stroju (U i U č ) mijenjju polritet ovisno o tome d li stroj rdi ko genertor ili ko motor. 100 2 17