ISSN 1330-5204 www.podravka.com Godina XL Broj 1574 Petak 24. kolovoza 2001. Aktualno Prosvjednici ili politikanti Piπe: Jadranka Lakuπ Tvornica PovrÊe Umag Spajanje Podravkinih tvrtki u Maapplearskoj 3. str. List dioniëkog druπtva Podravka Koprivnica Slaven-Belupo osvojio tri boda 7. str. Priprema, pozor - dolaze veliki 2. str. Cjelodnevni otkup rajëica Najava Zajednice udruga seljaka KoprivniËko-kriæevaËke æupanije da Êe blokirati promet i prilaz Podravki zbog neisplate otkupljene pπenice koju su uredno zabiljeæili brojni hrvatski mediji u Podravki, a prvenstveno u Podravskim mlinovima izazvala je nemalo Ëuappleenje. Jer Podravka se do sada uredno pridræavala svih odredaba ugovora s oko 2000 poljoprivrednika s kojima je ugovorila ovogodiπnji otkup. Prvi dio od ukupno 11 milijuna kuna koliko se duguje individualnim poljoprivrednicima za otkupljenih 20.500 tona pπenice veê je isplaêen. Drugi dio, za koji je po ugovoru predviappleen rok 30. rujna bit Êe kao i lani isplaêen neπto ranije. Pa gdje je onda problem? OËito ne kod onih podravskih poljoprivrednika koji su sklopili ugovore s Podravkom i koji uglavnom i nisu imali pojma da u njihovo ime netko organizira prosvjede. U Podravskim mlinovima Ëak nitko iz Zajednice udruga seljaka KoprivniËko-kriæevaËke æupanije nije zatraæio neku informaciju ili najavio razgovor. Kao da je vaænije bilo prozivati Podravku, slikati se u novinama, prijetiti prosvjedima i na jeftin naëin skupljati neke poene meappleu seljacima. Umjesto gradnje partnerskih odnosa za koje je Podravka spremna, vodstvo Zajednice udruga seljaka naπe æupanije iz samo sebi znanih razloga izabralo je svojevrsni rat. Po svoj su prilici mahali praznom puπkom jer je upitno tko bi uopêe sudjelovao u tim njihovim prosvjedima koje su s istom lakoêom kako su ih najavili, jednostavno i otkazali. To πto su se bacili blatom na tvrtku za koju su ugovorne obveze prema partnerima, a posebice prema dobavljaëima sirovina neupitne, njima oëito nije vaæno. Ionako je vrijeme politikanata i lovaca u mutnom. Tekst i snimak: Boris Fabijanec O vih dana u umaπkoj tvornici PovrÊe radi se uæurbano. Naime, 13. kolovoza krenula je otkupna sezona rajëice, a ovaj tjedan je udarna πpica otkupa, kada na dan u tvornicu uapplee viπe od 300 tona rajëice. Do 22. kolovoza otkupljeno je oko 1.420 tona, a prema rijeëima direktora tvornice PovrÊe Alena BoæiÊa ove sezone se planira otkupiti oko 6.000 tona rajëice. InaËe, otkupna cijena rajëice, ovisno o kvaliteti, iznosi od 58 do 62 lipe. Kompletna sirovina je s podruëja Bujπtine, gdje na poljima neprekidno rade Ëetiri kombajna. RajËicu treba πto prije ubrati jer sada je zapravo njezina tehnoloπka kvaliteta najbolja. U umaπkoj tvornici otkup se vrπi cijeli dan, a po potrebi i subotom. Paralelno s otkupom vrπi se i prerada rajëice. Trenutno u Povr- Êu proizvode sok i koncentrat od rajëice. Nakon toga, proizvoditi Êe se pasirana i sjeckana rajëica, a sva ostala sirovina upotrijebit Êe se za koncentrat. Zapravo sada je u tijeku proizvodnja poluproizvoda koji Êe se kasnije, ovisno o narudæbama finalizirati. S obzirom da je u Podravkinu umaπku tvornicu nedavno instalirana nova linija za preradu rajëice, a i da se trenutno proizvodi sok od rajëice, za kojega treba puno manje sirovine, nego za koncentrat, prihvatna pripremna linija mora tijekom proizvodnje nekoliko puta stati. No, unatoë tim povremenim zastojima na sat RajËica dobre kvalitete ulazi u tvornicu se preradi od 10 do 12 tona rajëice. Svi zaposlenici tvornice kojih sa sezoncima ima 113 ukljuëeni su u kampanju otkupa i prerade raj- Ëice. Taj broj je za 15 manji nego lani, ali dobrom organizacijom posla ne osjeti se nedostatak radne snage. Takoappleer, veliku pomoê zaposlenicima u PovrÊu dali su radnici s Podravkinog odræavanja i tehnolozi iz Instituta koji su se priliëno angaæirali oko uhodavanja nove linije za preradu rajëice koja besprijekorno radi.
2 Broj 1574 Petak 24. kolovoza 2001. Razgovor s direktorom hrvatskih regionalnih træiπta Borisom Samaræijom Priprema, pozor - dolaze veliki! Piπe: Hrvoje labek Otkako je polovicom proπle godine u Podravki postavljena nova, regionalna organizacija domaêe prodaje, broj prodajnih mjesta pod njenom direktnom kontrolom porastao je sa 3.500 na oko 9.000, πto je gotovo dvije treêine svih prodajnih mjesta u Hrvatskoj, ukljuëujuêi i najmanji kiosk s mjeπovitom robom. No, joπ je vaænije mjerilo uspjeπnosti tako postavljene organizacije porast domaêe prodaje u prvih sedam mjeseci ove godine za 5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ipak, na domaêem træiπtu uskoro se mogu oëekivati promjene koje Êe zahtijevati brzu reakciju. Prema tvrdnji direktora Hrvatskih regionalnih træiπta, dipl. inæ. Borisa Samaræije, nailazi novi val prodora velikih i moênih trgovaëkih lanaca, putem kojih Êe se uskoro odvijati Ëak 60 posto maloprodaje. Zato smo s njim razgovarali o promjenama koje Êe Podravka morati uëiniti kako bi ostala konkurentna i kako bi dobar polugodiπnji rezultat na kraju godine bio joπ bolji. Bræi rast od kvalitetnig prosjeka - Nova organizacija Podravkine prodaje u Hrvatskoj postoji veê neπto viπe od godinu dana. Kako ona funkcionira? - Suπtina nove organizacije leæi u tome da se teren, odnosno prodajna mjesta - i to ne samo velika, veê i ona najmanja - obraappleuju detaljno i da u njima bude viπe naπih proizvoda. U bivπoj organizaciji naπ je proizvod dolazio u veleprodaje, ali se nije dovoljno kontrolirala kupnja od strane maloprodajnih mjesta. Naime, teren je podijeljen u mikroregije i naπi trgovaëki predstavnici dobili su svaki svoj mali segment terena, na kojima idu do najsitnijih detalja. KoliËina prometa po predstavniku nije u prvom planu, veê je to izgled prodajnih mjesta i jesmo li svugdje iskoristili svoje potencijale u potpunosti. - Kad je ta organizacija uvoappleena, bilo je reëeno da se æeli poveêati broj direktno obraappleivanih prodajnih mjesta. Je li do toga doπlo? - Naravno da jest. U ovom trenutku baratamo podatkom da obraappleujemo oko 9.000 prodajnih mjesta. InaËe, u Hrvatskoj sveukupno ima oko 14.000 prodajnih mjesta. - Kakvi su prodajni rezultati u Hrvatskoj u ovoj godini? - Na rezultate prodaje nije utjecala samo nova, kvalitetno postavljena organizacija, nego je utjecaja imao i razvoj novih kanala distribucije, poput gastro-kanala, koji prije nije bio sustavno obraappleivan. U prvih sedam mjeseci ove godine prodaja u Hrvatskoj porasla je za 5 posto u odnosu na isto razdoblje proπle godine. Porast prodaje od 5 posto veêi je od prosje- Ënog rasta u prehrambenoj branπi, koji iznosi 4 posto za uspjeπne firme. Avansno plaêanje - najbolje jamstvo - Koliki je utjecaj na takve dobre rezultate imala turistiëka sezona? - Mislim da turistiëka sezona nije imala prevelik pozitivan utjecaj jer svi smo svjedoci toga da turisti preteæito dolaze iz zemalja slabije plateæne moêi pa potroπnja nije onakva kakvu smo moæda oëekivali. Boris Samaræija - Vratimo se organizaciji. Prodaja je podijeljena u pet velikih regija, koje su opet podijeljene u niz mikroregija πto ih pokrivaju trgovaëki predstavnici. Kakva je uloga direktora regionalnih træiπta? - Svaka regija ima svojeg direktora, koji je smjeπten u srediπtu regije. Moj je zadatak da koordiniram njihovim radom. Ovdje pripremamo i distribuiramo nove informacije prema terenu, prikupljamo i obraappleujemo informacije s terena, upravljamo naplatom, vodimo pregovore s vodeêim kupcima itd. - U proπlom broju razgovarali smo o Projektu kasa, koji je prepolovio neplaêena Podravkina potraæivanja i donio puno svjeæeg novca. Kakvi su danas rizici od neplaêanja Podravkine robe? - Instrumenti osiguranja naplate propisani su naπom politikom prodaje, ali to su ipak samo instrumenti osiguranja. Ako doapplee do propadanja nekog trgovaëkog subjekta, mora se iêi u realizaciju tih instrumenata, πto ne osigurava brzo likvidna sredstva. Zato je najbolje jamstvo avansno plaêanje, koje je veê poluëilo jako dobre rezultate. Mislim da je proπao tek prvi val propadanja trgovaëkih subjekata u Hrvatskoj jer Êe u skoro vrijeme u joπ veêoj mjeri doêi strani veliki trgovaëki lanci. Hrvatsko træiπte joπ uvijek nije strukturirano i oëekujem da Êe veliki trgovaëki lanci veê u iduêoj godini Ëiniti 60 posto prometa, za razliku od sadaπnjih 40 posto. Slabiji trgovaëki subjekti naprosto Êe propasti ili preusmjeriti svoju djelatnost jer neêe moêi konkurirati veliëini i snazi zapadnog kapitala, tj. niskim maræama koje Êe lanci postaviti. Hrvatsko træiπte postaje sve zapadnije - Kakav imidæ Podravka danas ima kod velikih trgovaëkih lanaca, s kakvih pozicija ona ulazi u pregovore s njima? - Podravka ima jako dobar rejting kod stranih lanaca i samim time πto je poznata u domicilnim zemljama tih lanaca. Na zapadu smo sa svojom najjaëom markom, Vegetom, poznati nekoliko desetaka godina! To nam omoguêava da na domaêem træiπtu imamo lakπu pregovaraëku poziciju od firmi koje nemaju takve proizvode. No, postoji bojazan da takva pozicija neêe joπ dugo potrajati jer veliki sve viπe dolaze i standardi koje smo mi postavljali polako prelaze na stranu stranih lanaca. Viπe neêemo moêi biti prisutni u takvim trgovinama pod onim oklnostima na kakve smo navikli. Veliki lanci kreiraju pravila igre. U svojih 11 godina radnog staæa u Podravki, jedan dio vremena proveo sam u radu s kljuënim kupcima, tako da sam upoznao njihov naëin rada i u neku mi je ruku lakπe razgovarati s ljudima koji vode te lance u Hrvatskoj. - Na koji se naëin valja prilagoditi novom valu dolaska velikih trgova- Ëkih lanaca u Hrvatsku? - Podravka se vrlo brzo mora prilagoditi situaciji koja Êe uskoro nastati. Osnovni zadatak i dalje Êe nam biti da osiguramo prisustvo naπe robe na prodajnim mjestima bilo kojeg porijekla. Veliki zapadni lanci uëinit Êe udar na naπe maræe, Ëemu smo svjedoëili u zemljama bivπeg istoënog bloka, jer znamo kako je domaêa maloprodaja proπla u tom naletu. - Donose li strani lanci i proizvode strane Podravkine konkurencije? - Tek u drugom koraku. U prvom koraku oni dolaze, postavljaju uvjete, ali ne donose u velikoj mjeri strane proizvode. No kako domaêa proizvodnja poskupljuje, tako oni imaju sve viπe motiva uvoziti jeftinije proizvode sa zapada putem svoje mreæe, jer im to omoguêuje veêu zaradu. U tu skupinu spadaju i private label proizvodi koje sa sobom nose strani lanci, ali i sve viπe domaêih slijedi njihov primjer. - Moæe li se reêi da hrvatsko træiπte postaje sve sliënije stranim, uhodanim, strukturiranim træiπtima? - Da. Moæe se naslutiti da Êe razvoj dogaappleaja biti sliëan razvoju u onim zemljama u kojima Podravka ima svoja poduzeêa. Zato se brzo moramo prilagoditi i naêi naëina da ostanemo konkurentni. Prema sporazumu o ulasku Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju carinske dadæbine polako se smanjuju i proizvodi iz uvoza postaju sve konkurentniji i stvara se razlika u cijeni prema domaêem proizvodu. Hrvati sporo mijenjaju potroπaëke navike - Mijenjaju li se i potroπaëke navike Hrvata, kao πto su se proteklih godina promijenile u drugim, naprednijim tranzicijskim zemljama? - Manje nego prije, ali Hrvati joπ uvijek odlaze u πoping u inozemstvo, a strani proizvodi dolaze k nama i putem stranih trgovaëkih lanaca. Podravka je prepoznala i prilagodila se novim proizvodnim trendovima - nismo sjedili skrπtenih ruku. Ipak, prema mojem miπljenju, hrvatski potroπaë svoje navike ne mijenja jako brzo, ali u ovom vremenu, kada iz dana u dan slabi kupovna moê i pada standard, træiπte remete jeftini proizvodi iz uvoza zbog nedostatka jeftinih domaêih proizvoda. Pad standarda u Hrvatskoj dobro se moæe vidjeti upravo po sve veêoj prisutnosti proizvoda namijenjenih najmanje plateæno sposobnim graappleanima, u koje sigurno spadaju veê prije spomenuti private label proizvodi. - UtjeËe li to na promjenu odnosa koliëina prodaje meappleu Podravkinim grupama proizvoda? - Recimo, prodaja Vegete porasla je za 5 posto, Podravka jela 8 posto, veliki je porast prodaje povrêa, od 13 posto itd. InaËe, klasiëna Podravka u odnosu na proπlu godinu ojaëala je viπe od 10 posto. - Sve u svemu, dakle, ovogodiπnji prodajni rezutati zasad su viπe nego pristojni. to dalje? - Zbog dolaska velikih stranih lanaca vidimo potrebu za angaæiranjem najboljih ljudi za obradu kljuënih prodajnih mjesta. Ne radi se o potrebi za novim ljudima, veê o postavljanju postojeêeg kadra na pozicije na kojima Êe dati svoj maksimum. Podravkin periskop Nova bitka za energetske napitke Piπe: Dalibor ijak Sektor za razvoj poslovanja VeÊina nas Êe se sloæiti s Ëinjenicom da je danaπnji ritam æivota mnogo bræi nego πto je bio prije nekoliko godina te da zahtijeva i viπe energije koju moæemo dobiti iz nekoliko izvora, a jedan od njih su svakako i energetski napitci. Oni su od davnina poznati na Dalekom istoku, a u Europu ih je donio austrijski poduzetnik Dietrich Mateschitz. On je 80-ih godina u Tailandu prvi puta probao Krating Daeng - jedan od nekoliko «zdravih tonikafl (tailandski naziv za piêe a la Red Bull) koji su se prodavali diljem Dalekog istoka, te je zatraæio prava za prodaju tog piêa izvan Azije. Tako se 1987. godine u Austriji poëelo prodavati energetsko piêe prilagoappleeno zapadnoeuropskim okusima πto je omoguêilo Gatoradeu da postane træiπni lider na brzorastuêem træiπtu energetskih napitaka. Svjetska praksa nam je do sada pokazala da gdje god su brzorastuêa træiπta ili brzorastuêi segment proizvoda, tu moraju biti i najveêe svjetske kompanije ako takve i æele ostati. Godinama veê pratimo træiπni «ratfl izmeappleu Coca-Cole (posljednji ovogodiπnji rang o svjetski najvrednijim markama je pokazao da je Coca-Cola najvrednija marka Ëija se vrijednost procjenjuje na 68,95 milijardi maraka) i Pepsi-a (prema istoj analizi je 44. najvrednija svjetska marka), te stalno nastojanje Coca-Cole da odræi vodeêu svjetsku poziciju No. 1 kod piêa. S druge strane, Pepsi nikako ne æeli izgubiti korak za Coca-Colom jer bi to za njih bilo ravno propasti. Stalno i nemilosrdno træiπno rivalstvo je ovim svjetskim kompanijama zadalo cilj da moraju rasti iz godine u godinu te jedino tako zadræati svoju træiπnu poziciju, pa tako jedna od najlakπih mjera za rast je akviriranje neke druge kompanije kako bi poveêali svoju træiπnu vrijednost. Kao idealna meta za akviziciju u træiπtu piêa je ocjenjen Quaker Oats (vlasnik branda Getorade) jer je gotovo apsolutni træiπni lider sa 78% træiπnog udjela u rastuêem segmentu energetskih napitaka. Tako se Getorade naπao izmeappleu dvije vatre Coca-Cole i Pepsi-a, a iz te bitke kao pobjednik izaπao je Pepsi. RijeË pobjeda svakako lijepo zvuëi, no u ovom sluëaju ona je za Pepsi koπtala vrtoglavih 13 milijardi USD, a uz to, Pepsi je prisiljen prodati svoje treêe najprodavanije piêe All Sport te mu je zabranjeno narednih 10 godina vrπiti distribuciju Gatoradea. Bez obzira na visoku cijenu koju je Pepsi platio za Gatorade, Ëelnici Coca-Cole su svjesni posljedica ove izgubljene bitke te, ne æeleêi izgubiti i rat, ubrzo su lansirali Powerade, energetsko piêe kojim æele konkurirati Gatoradeu. Prvi podaci s kojima su iziπli u javnost je da su za prva tri mjeseca uspjeli osvojiti 1,5% træiπta te da im je kratkoroëni cilj doêi do visokih 15%. Coca- Colina nova formula Powerade energetskog napitka sadræava vitamine B3, B6 i B12, stoga oni ne ciljaju samo na atletiëare koji su tradicionalni konzumenti energetskih napitaka, veê i na sve ostale ljude koji imaju aktivan æivotni stil. Na taj naëin oni æele repozicionirati svoju marku od konkurencije i stvoriti novi segment potroπaëa gdje Êe onda oni biti u prednosti. Bilo kako bilo, danaπnji bræi ritam æivota zahtijeva i viπe energije koju moæemo dobiti iz energetskih napitaka ali uz to nas rashlaappleeni sigurno mogu okrijepiti u ovim ljetnim nesnosnim vruêinama, stoga moramo malo priëekati da Powerade stigne i u naπe trgovine.
Aktualna tema Spajanje Podravkinih tvrtki u Maapplearskoj Broj 1574 Petak 24. kolovoza 2001. 3 Tekst i snimke: Jadranka Lakuπ Umjesto dvije tvrtke u Maapplearskoj- Podravka Kft Mohacs koja se bavi proizvodnjom i Podravka International Budapest u Ëijoj nadleænosti je distribucija i marketing Podravka Êe u susjednoj zemlji uskoro imati samo jednu u kojoj Êe biti objedinjeni svi zaposleni i sve funkcije. Odluku o tome donijela je Uprava Podravke d.d. s ciljem poveêanja efikasnosti poduzeêa u Maapplearskoj i jaëanja Podravkinih pozicija prema tamoπnjim poslovnim partnerima. Sve pripremne aktivnosti veê su obavljene, zatjev za registraciju Podravka International Kft Budapest predan je nadleænom sudu, te se oëekuje da Êe najkasnije do kraja rujna biti sve rijeπene zakonske pretpostavke. Usporedo se radi i na implementaciji SAP-a, te ureappleenju novog poslovnog prostora u glavnom maapplearskom gradu, buduêi da je dosadaπnji bio neadekvatan.novom tvrtkom rukovodit Êe kao glavni direktor Draæen Pros, iskusni internacionalac koji je i do sada bio na Ëelu Podravkinog Internationala u Budimpeπti. Spajanje dvije Podravkine tvrtke u Maapplearskoj on doëekuje s optimistiëkim prognozama. Draæen Pros - Zbog svog zemljopisnog poloæaja i znaëenja u regiji, te napretka po kojemu je meappleu vodeêim tranzicijskim zemljama Maapplearska je izuzetno vaæna za Podravku. Ona je oslonac za prodor na træiπta susjednih zemalja i ono πto je posebno vaæno s obzirom da je jedan od glavnih kandidata za ulazak u Europsku uniju, pruæa moguênost za skori prodor u njene Ëlanice. Stoga je za Podravku bitno prilagoappleavanje promjenama u toj zemlji i jaëanje naπih pozicija. Procjena je da Êe zbog spajanja tvornice i Internationala doêi do niza pozitivnih efekata. Imat Êemo poduzeêe sa zaokruæenim funkcijama u kojem je moguê efikasniji rad, bolja kontrola troπkova, i koje Êe osnaæii u nastupu prema poslovnim partnerima, posebice bankama, institucijama i dobavljaëima. Vjerujem da Êemo tako poveêati naπ promet i da Êe Podravka dobiti na znaëenju u ovom dijelu Europe - istiëe Draæen Pros. Podravkin projekt veê je izazvao paænju javnosti, a maapplearske novinare pored ostalog zanima da li Êe reorganizacija ugroziti radna mjesta. Prema tvrdnji Draæena Prosa to se ne Êe dogodtiti i svi zaposleni u sadaπnje dvije tvrtke - njih 137 zadræavaju svoj status, s time da Êe u skladu s novom organizacijskom strukturom tvrtke neke funkcije biti objedinjene, odnosno neki poslovi Êe se drugaëije rasporediti. Kao i do sada direktor tvornice u MohaËu bit Êe Siniπa ÆupaniÊ koji spajanje komentira ovim rijeëima. - Normalno je zapravo da se dvije firme u 100 postotnom vlasniπtvu Podravke u Maapplearskoj objedine u jednu jer Êe nam se time pored ostalog poveêati ukupni prihod πto Êe pozitivno utjecati na status kod banaka.sada Êe nabava biti centralizirana u MohaËu, prodaja u Budimpeπti, distribucija Êe biti efikasnija, viπe ne Êemo imati dva odvjetnika za zastupanje ili dvije revizorske kuêe, pa raëunamo na neke uπtede, odnosno bolje ukupne poslovne rezultate. ZnaËajne su i prednosti koje Êe se ostvariti na podruëju poreza s kojima nas upoznaje direktorica marketinga Eva Major : U Maapplearskoj je jako strog princip povrata poreza, dosta drugaëiji nego je to u Hrvatskoj. PoduzeÊa mogu vratiti PDV samo u onom omjeru u kojem i plaêaju. S obzirom da je International kupovao robu od poduzeêa u MohaËu, jer je to drugi pravni subjekt, plaêanje od nas je iπlo tek onda kada smo mi naplatitli od kupaca. Uvijek je doπlo do jednog vremenskog razmaka u kojem nismo mogli vratiti porez, pa nam je uvijek jedan iznos, otprilike od 300 000 njemaëkih maraka stajao kod dræave. Taj iznos sada Êe se osloboditi πto, naravno, nije nebitno. Jozo Kantor Vegeta iz MohaËke tvornice osim u Maapplearsku odlazi i u SlovaËku, Rumunjsku, Bugarsku i»eπku Zadovoljni radnici ne razbijaju glavu organizacijskim promjenama Radnici u tvornici Vegete u Moha- Ëu ne razbijaju glavu s novim organizacijskim ustrojem. Za njih je najvaænije to πto imaju priliku raditi u Podravki, te se raduju svakom novom uspjehu. Gotovo je dirljivo koliko su ti ljudi vezani za tvornicu,a ta njihova privræenost vidljiva je na svakom koraku - od samog ulaska u tvorniëki krug Ëija ËistoÊa u kombinaciji i prekrasnim raslinjem i cvije- Êem o kojemu sami brinu odmah izaziva paænju, pa do osmijeha na licu i pozdrava na hrvatskom kojim doëekuju goste iz Koprivnice. Nema problema - najëeπêa je reëenica koju moæete Ëuti u proizvodnoj hali. Svi potvrappleuju da je radna atmosfera izuzetno dobra, da nema nikakve podjele na zaposlene koji dolaze iz Hrvatske ili vuku porijeklo iz naπe zemlje i domaêe Maappleare. -Izuzetno sam zadovoljan s mogu- ÊnoπÊu rada u Podravki. Ovo mi je prvo radno mjesto i jako sam zahvalan direktoru ÆupaniÊu koji mi je kao prognaniku iz Baranje pomogao da se tu zaposlim. Uvjeti rada su odliëni, plaêa sigurno jedna od boljih u ovom dijelu Maapplearske za sli- Ëan posao, a najvaænije je πto su meappleuljudski odnosi odliëni - naglaπava viljuπkarista Jozo Kantor odajuêi nam i svoju neobiënu æivotnu priëu. Cijela njegova obitelj iz Topolja u Baranji je bila prognana, utoëiπte su pronaπli u MohaËu, Jozo je rat proveo kao dragovoljac u obrani Osijeka, a kad su se roditelji kona- Ëno mogli vratiti kuêi Jozo je ostao u Maapplearskoj jer je pored posla tu pronaπao i æivotnu druæicu. I Jozina supruga radi u Podravkinoj tvornici i to u kontrolingu i financijama, a ispred posla jedino im je dvoipogodiπnja kêerka. S novim organizacijskim promjenama glavu ne razbijaju ni tehniëarke u laboratoriju Eva Bubreg i Julijana Salai. Obje okice,veselo pri- Ëaju o svom poslu - Prije sam radila u πkoli i u turisti- Ëkoj agenciji, na svom drugom radnom mjestu imala sam i priliku puno putovati, ali sadaπnji posao tehniëara u laboratoriju ne bih mijenjala ni za jedan drugi. Podravka je najbolja tvrtka u MohaËu ne samo po plaêama koje se u prosjeku kreêu oko 300 DM, nego po kolegijalnoj atmosferi koja tu vlada. efica nam je jako dobra, direktorova vrata uvijek nam otvorena, jednosatvno kod nas se dolazi na posao bez grëa u æelucu - objaπnjava na priliëno dobrom hrvatskom Julijana koju je MohaËka πokaëka uprava imenovala za kulturnog ataπea i koja stoga u slobodno vrijeme brine o nastupima folklornog druπtva, radu Ëitaonice, druæenjima okaca koji stoljeêima njeguju svoje tradicije. Koliko je Julijana uspjeπna u tome najbolje potvrappleuje podatak da je i muæa Maappleara toliko pribliæila zemlji svojih predaka da se on na posljednjem popisu izjasnio kao Hrvat. Julijana je ponosna πto dosta njenih folkloraπa radi u tvornici Vegete i pomalo stidljivo priæeljkuje nastup u matiënoj tvrtki u Koprivnici. Njen æar dijeli i Eva koja doduπe neπto loπije barata s naπim jezikom, ali jasno izraæava divljenje s jadranskom obalom za nju najljepπom na svijetu. Timski rad Julijane i Eve TrgovaËki predstavnici za jugozapadno træiπte iskoristili su radni sastanak i za razgledanje tvornice u kojoj se radi prema HACAP sustavu
4 Broj 1574 Petak 24. kolovoza 2001. Razgovor s voditeljom Predstavniπtva za program piêa u Rijeci Draæenom Briπkijem U poslu ne πtedim sebe, pa ne mogu i druge Piπe: Boris Fabijanec Zbog sve veêe potrebe potroπaëa, a i kvalitetnije obrade træiπta u sjevernom Primorju, Kvarneru, otocima, dijelu Istre, Gorskom kotaru i Lici, po- Ëetkom ove godine u Rijeci je osnovano Predstavniπtvo za program piêa - Studena, Studenac i Deit. Prvi Ëovjek tima bio je danaπnji voditelj rijeëkog Predstavniπtva Draæen Briπki. Kako je krenuo posao, koji su bili problemi i kako posao ide danas, posebice u turistiëkoj sezoni, bila su samo neka od pitanja Draæenu Briπkiju. - Prodajni tim praktiëki se formirao u hodu. Uzeti su neki putnici iz Podravkinog Predstavniπtva u Rijeci, doπli su Podravkini vozaëi koji su unaprijeappleeni u prodavaëe-dostavljaëe jer veliki dio naπeg posla vezan je uz ambulantnu prodaju. PoËetkom oæujka unajmili smo skladiπni prostor, veliëine 1.200 Ëetvornih metara. Tada to skladiπte nije imalo gotovo niπta, ni stolica, stolova, kompjutera itd. Uπli smo u jednu neizvjesnost, a dobro smo znali da nas Ëeka jako puno posla. Sve smo zapravo u hodu nabavljali i radili, puno se moralo improvizirati i praktiëki od oæujka naπ tim kreêe punom parom. - Koliko ljudi danas radi u vaπem timu? - Ukupno nas je osam, imamo dva kamiona i tri kombija od Studenca koje opsluæuju prodavaëi-dostavljaëi, dva trgovaëka putnika, tajnica i ja. Takoappleer, kod nas rade skladiπtar i dva radnika te dva kamiona od Graπpeda. Naravno, i ti kamioni su dekorirani u znaku Studenca. - UnatoË brojnim problemima tijekom osnivanja Predstavniπtva, prema viappleenom danas, vaπ tim radi, kako se kod nas u Podravini kaæe, ko vurica. -»injenica je da su naπe osnivanje mnogi gledali s podozrenjem, brojni kupci na naπem podruëju pripremali su se za nabavu uvozne vode i naravno - Jamnicu. Upravo zbog toga, kod nas je proradio diπpet, htjeli smo pokazati i dokazati da se moæemo Draæen Briπki nametnuti s programom Studenca, Studene i Deita u naπim krajevima. Mislim da smo u tome uspjeli. Nema viπe praznih kamiona i polica po prodajnim mjestima. Takoappleer, jako velike i znaëajne rezultate napravili smo i radimo u ugostiteljstvu. Uz to, detaljnijom obradom træiπta, uπli smo na brojna prodajna mjesta na otocima, u auto-kampovima, gdje mjerodavni ljudi uopêe nisu znali za naπu vodu. I kod nas je prisutan sistem obrade po mikro-regijama i zaista smo kroz takav naëin poslovanja uπli kod nekoliko stotina novih kupaca. Naravno, osnov poslovanja su nam veliki dileri koji pak imaju svoje male kupce te naπ program piêa kroz direktnu i indirektnu obradu moæete naêi na mnogobrojnim prodajnim mjestima naπe prodajne regije. - Kakvi su prodajni rezultati za prvih πest mjeseci ove godine? - U prvih πest mjeseci ove godine ostvarili smo planirane rezultate, bazirane na realnim pokazateljima moguênosti potroπnje i prodaje u naπem podruëju kojega obraappleujemo. U svakom sluëaju moj tim maksimalno se trudi da poveêa realizaciju, a ovogodiπnji poslovni rezultat zapravo Êe nam biti baza za buduêa planiranja. U svakom sluëaju, ja sam zadovoljan dosadaπnjim ostvarenim rezultatima prodaje. - Voda je jedan od rijetkih proizvoda na træiπtu kod koje su prisutne velike prodajne oscilacije. - Osnov tih oscilacija je zapravo vrijeme, πto je toplije, to je bolje. Uz to, kvaliteta turistiëke sezone takoappleer ima veliki znaëaj, a onda iza svega toga one klasiëne prodajne znaëajke - placiranje, (de)sortiranost, pravovremene isporuke itd. to se tiëe ovogodiπnje turistiëke sezone na naπem podruëju, ja sam zadovoljan. Turista ima puno i unatoë tome πto se ugostitelji æale na malu izvanpansionsku potroπnju, ipak je voda jeftini artikl, najbolji za osvjeæenje. Uz to, svjetski je trend zdrav æivot, potroπnja Ëiste izvorske vode, a mi zaista imamo jedinu hrvatsku Ëistu izvorsku vodu - Studenu. - Veliki hit u segmentu mineralnih voda na hrvatskom træiπtu je premium ambalaæa Studenca. Kako je ona prihvaêena na vaπem podruëju? - S obzirom da je ta boca, prije svega, namijenjena ugostiteljstvu, a mi smo u tom segmentu napravili veliki pomak, mogu reêi da je premium Studenac odliëno prihvaêen na naπem træiπtu, posebice boca od 0,25 l. VeÊa boca od 0,75 l joπ uvijek nema onakvu proappleu kako smo zamislili, ali mislim da svaki pravi ugostitelj brzo shvaêa pravu bit te boce. To pakiranje ima veliku buduênost. - Kako ide program Deita? - Za sada je taj program na proπlogodiπnjoj razini. Tu nam veliku konkurenciju Ëine Coca-Cola i ostali proizvoappleaëi piêa jer sniæavaju cijene, joπ uvijek su u trendu iako se za njihove programe ne moæe reêi da se ubrajaju u kategoriju zdravih prema novim shvaêanjima. No, s novim programom - Studena limun i ledeni Ëajevi te novim okusima Deita, koji su vrhunski dizajnirani, imaju vrlo popularan sportski Ëep, mi Êemo zaokruæiti naπu paletu sokova, a to znaëi da taj naπ program ima buduênost. - S obzirom da se kod vas radi punom parom, recite kako su vaπi ljudi motivirani? - Sluπajte, nije sve samo u novcu. Ipak tu je stvar prestiæa, takmiëenja, ostvarenja plana, meappleuljudskih odnosa. Neki moji ljudi vrlo rijetko dolaze u skladiπte, ali zato izgaraju na terenu. Ja ih vrlo Ëesto obilazim, mi nemamo klasiëno radno vrijeme, ali zato imamo motivaciju. Mi moramo izdræati, moramo se dokazati, ostalo nam je joπ malo vremena, aludiram na turistiëku sezonu i mislim da su svi moji ljudi dobro shvatili koji je naπ osnovni cilj. Ja ne πtedim sebe pa ne mogu i druge. Tko se ne moæe ili ne æeli uklopiti u takav naëin rada, taj nema πto traæiti u naπem timu. Uostalom, kakva je situacija u dræavi, ja mislim da smo mi dobro nagraappleeni za naπ rad. Da se u Rijeci zaista radi punom parom dokazali su i tijekom razgovora s Draæenom Briπkijem stalni pozivi na mobitel. Nekih 50-ak puta prekidali smo razgovor za novine. Staloæeno i mirno Draæen je davao uputstva svojim ljudima, veselo i nasmijano razgovarao s kupcima te nakon kratke zajedniëke okrijepe naprosto punim gasom krenuo poslovnim putem. Viljuπkaristi u skladiπtu imaju pune ruke posla u ljetnim mjesecima Susret: Ivan Pelegrin, elektro-automatiëar u odræavanju tvornice Studenac u Lipiku Radnici u odræavanju - vaæna karika u rekordnoj proizvodnji Studenca Roappleeni LipiËanin Ivan Pelegrin, od 1993. godine radi u lipiëkom Studencu kao elektroniëar na odræavanju. Kao i brojni LipiËani, Ivan je od prvog dana dragovoljac Domovinskog rata, dva puta ranjen, ali kao svi istinski hrvatski rodoljubi ne voli puno priëati o ratu. DapaËe, sa æenom i dvoje djece strpljivo gradi poslovnu i æivotnu buduênost, naglaπavajuêi kako on zapravo nema neki odreappleeni hobi, ali da mu je najveêe zadovoljstvo slobodno vrijeme provoditi sa svojom djecom. Smiren je, racionalan, ali vrlo uëinkovit na radnom mjestu kao πto Ëesto istiëu Ëelni ljudi lipiëkog Studenca. Posebice tijekom ove zaista rekordne sezonske proizvodnje, kada strojevi ne prestaju raditi niti za gablec, do izraæaja dolazi znanje i vjeπtina upravo radnika s odræavanja jer proizvodne linije naprosto ne smiju otkazati. O svom poslu Ivan kaæe: - Volim svoj posao, vrlo je interesantan i zanimljiv, uvijek se neπto dogaapplea, a najviπe nas veseli kada brzo i efikasno otklonimo neki kvar. Osnovni problem u naπem poslu na odræavanju je - strani jezik. Naime, proizvodne linije i strojevi u tvornici su manje-viπe svi strane proizvodnje, konkretno njemaëke ili talijanske. Naravno, uputstva i tehniëke karakteristike su napisane na tim jezicima te imamo odreappleenih problema s prijevodima, posebice struënih shema i termina. - Rjeπenje tog problema moæda bi bile odreappleene edukacije? - Naravno, trebalo bi za nas s odræavanja organizirati edukacije, ne samo vezane za strane jezike, veê i za te nove proizvodne linije koje smo instalirali u zapravo, starim pogonima Studenca. UnatoË tim hendikepima, mi smo vrlo brzo uπaltali te nove strojeve, uπli smo u njihovu bit i danas zapravo nekih veêih problema u Studencu nemamo. U stvari, mi si ne moæemo dozvoliti neki luksuz jer proizvodnja mora iêi pod svaku cijenu. Moæda kada proapplee ova sezona, bit Êe vremena za dodatne edukacije, ali sada se zaista ne moæemo odvojiti od proizvodnih linija. Naime, nas je Ëetvoro u elektro odræavanju, a u Studencu se radi u Ëetiri smjene. Ipak, u zimi bi se moglo organizirati razne edukacije, posebice vezane za elektroniku - znanost koja grabi velikim koracima, a mi bi ipak htjeli biti u trendu sa svjetskim saznanjima. - Do koje razine radnici odræavanja rijeπavaju kvarove na proizvodnim linijama? - U biti rjeπavamo sve, osim onih velikih, specifiënih, vrlo zahtjevnih Ëak i za specijalizirane servisere pojedinih tvrtki koje su proizvoappleaëi tih strojeva. Znali su se i oni puno zezati oko odreappleenih kvarova. InaËe, jedan od najëeπêih kvarova nam je pad kompjutorske mreæe jer kompletna proizvodnja u naπoj tvornici je kompjuterizirana. Glavni uzrok tog problema su velike vruêine, zatim u sluëaju nevremena dolazi i do strujnih udara, te nam tada kompletni sistem pada, ali vrlo brzo ga podiæemo i vraêamo u funkciju. - Ivane, æivite u kraju gdje osim naπe tvornice nema nekog zdravog gospodarskog sistema. Kako vi vidite vaπu buduênost, a i buduênost Studenca? - Kao πto znate svjetski je trend potroπnja izvorske, Ëiste vode, a mi toga u Lipiku imamo dovoljno. Uostalom, naπa Studena je jedina hrvat- ska, Ëista, izvorska voda. Dakle, za naπu tvrtku buduênost je optimisti- Ëka, a kao πto vidimo kroz ovogodiπnju rekordnu proizvodnju, potraænja za naπim prozivodima na træiπtu je velika. Studenac ima buduênost, πto znaëi da tu buduênost zajedniëki dijelimo. - Jeste li zadovoljni primanjima? - Naravno, svi bi mi æeljeli imati veêe plaêe, ali moramo danas biti realni. U ovom globalnom hrvatskom gospodarskom okruæenju, posebice u ovom naπem lipiëko-pakraëkom kraju, gdje brojne tvrtke ne rade, a one koje i neπto rade, ne isplaêuju plaêe po nekoliko mjeseci, mi joπ uvijek dobro prolazimo. PlaÊe su redovite, imamo topli obrok, odreappleene povlastice pri kupnji Podravkinih proizvoda, sve u svemu moæemo biti zadovoljni. No, nadam se ako Êe se nastaviti ovakav proizvodni trend u Studencu, da Êe i Ëelni ljudi Podravke znati cijeniti naπ rad i zalaganje - rekao je na kraju razgovora Ivan Pelegrin.
Sezona otkupa rajëice u PovrÊu Umag u punom jeku ProizvoappleaËi rajëice traæe potporu Ministarstva poljoprivrede Tekst i slike: Boris Fabijanec Alen BoæiÊ Tijekom boravka u Umagu i praëenja otkupa i prerade rajëice u tvornici PovrÊe razgovarali smo s nekoliko kooperanata naπe tvornice s podruëja Bujπtine koji se tradicionalno bave uzgojem rajëice. Naravno, glavno pitanje je bilo - jeste li zadovoljni otkupnom cijenom rajëice? Zlatko Makovac, Umag: Otkupna cijena bi trebala biti barem malo veêa, 10 do 20 lipa za kilogram rajëice. Tada bi sigurno brojniji poljoprivrednici na naπem podruëju krenuli u tu proizvodnju jer Istra je roappleena za uzgoj rajëice. InaËe, naπ glavni problem je - voda, jer svakog ljeta nam prijeti suπa i prinosi su znatno manji nego πto bi trebali biti. Mauricio BroziÊ, Petrovija: Mi smo ove godine zasadili rajëicu na 10 hektara i isto imamo problema s navodnjavanjem. Takoappleer, smatram da bi otkupna cijena rajëice trebala biti veêa jer veê 10-ak godina je ista otkupna cijena, a vi znate koliko su u meappleuvremenu poskupjeli nafta, umjetna gnojiva itd. Uz to, nama je za jedno navodnjavanje 10 hektara rajëice doπao raëun od 30.000 kuna. A takvih navodnjavanja s obzirom na suπe treba biti barem Ëetiri. Cavo Albino, Savudrija: Svi mi imamo iste probleme, od male otkupne cijene do navodnjavanja. Mislim da bi Ministarstvo poljoprivrede trebalo prepoznati vaænost ove kuture za Istru te takav oblik proizvodnje subvencionirati. S Brojni proizvoappleaëi strpljivo Ëekaju na red za otkup Podravkom imamo tradicionalno dobre odnose i vaπa tvrtka nam pomaæe kod lobiranja u tom ministarstvu, ali za sada niπta konkretno nije uraappleeno. Cavo Rino, Savudrija: Ja sam dugogodiπnji kooperant Podravke i zadovoljan sam s tom suradnjom. Naravno, i mene muëe problemi kao i moje kolege te smatram da bi se u uzgoju rajëice moglo puno viπe napraviti za obostranu korist - i nas uzgajivaëa i Podravke, kada bi Ministarstvo poljoprivrede imalo malo viπe sluha za naπe probleme. Ovako, svake godine Êe se sve manje ljudi na Bujπtini odluëivati za uzgoj rajëice, a to znaëi da Êe sve manje sirovine imati Podravkina tvornica u Umagu. O tim dugogodiπnjim problemima istarskih poljoprivrednika vrlo dobro su upoznati Ëelni ljudi Podravkine tvornice u Umagu. Direktor tvornice Alen BoæiÊ kaæe: Mi smo vrlo zadovoljni ovogodiπnjom kvalitetom rajëice iako, kao πto se gotovo svake godine dogaapplea, krajem otkupne sezone dolazi rajëica slabije kvalitete. Naime, ovaj tjedan je zapravo πpica otkupa i prerade, kada rajëica ima najbolju tehnoloπku kvalitetu za preradu i proizvodnju. to se tiëe otkupne cijene, Podravka je ponudila maksimalnu otkupnu cijenu, kao πto Ëini svake godine. Probleme navodnjavanja, skupe nafte i gnojiva mi ne moæemo rjeπavati. Time se treba baviti Ministarstvo poljoprivrede te za uzgoj rajëice koji ima veliku tradiciju u Istri osigurati poticaje poljoprivrednicima. Za probleme poljoprivrednika u Istri koji se bave uzgojem rajêice Podravka ne moæe biti imuna, πto i nije, ali za sada nekih poljoprivrednih poticaja za tu vrstu proizvodnje nema. Dodatni problem je i to πto je krajnji Podravkin proizvod od rajëice znatno skuplji od strane konkurencije upravo zbog skuplje sirovinske baze buduêi da u Broj 1574 Petak 24. kolovoza 2001. 5 crveno zlato teëe u umaπkoj tvornici zapadnim zemljama dræave subvencioniraju uzgoj rajëice. Dakle, svima je u interesu da se taj problem πto bræe i bezbolnije rijeπi - od poljoprivrednika, Podravke do Ministarstva poljoprivrede. Podravka Prodaja Diskont br 1 Gotovo 1000 kupaca dnevno Gotovo nevjerojatno zvuëi brojka iz naslova ovog teksta, ali ona je posve istinita. Na malom prostoru Podravkinog diskonta broj 1, smjeπtenog neposredno uz istoënu portu svakog dana okrene se gotovo tisuêu kupaca. Naravno ima i dana kada je njihova brojka i manja, ali prema rijeëima poslovotkinje urappleice Glavica nikada ih nije manje od 700. Razloge tome treba traæiti u nekoliko Ëinjenica kao πto su neposredna blizina sjediπta Podravke, pa je mnogima zgodno tu kupiti prvo jutarnje pecivo, ili gablec, zatim u povoljnim cijenana posebice u akcijskim prodajama, a zasigurno i u ljubaznosti osoblja koje nerijetko upozorava πto se isplati kupovati. NajveÊa guæva je odmah po otvaranju u 6,30, zatim u vrijeme gableca te izmeappleu 15 i 16 sati. Mnogima odgovara πto po napuπtanju posla usput mogu kupiti osnovne namirnice poput kruha, a tu imamo doista kompletan asortiman naπe Pekare, zatim mlijeko, ulje, πeêer i sliëno pa smo proizvodima svih Podravkinih tvornica pridodali i robu nekih drugih proizvoappleaëa. Naravno veliku paænju izazivaju akcijske prodaje koje Ëine i do 40 posto naπeg ukupnog prometa koji se kreêe od 13 do 20.000 kuna dnevno. Pri tome najtraæenija je Vegeta, a ovih ljetnih dana dobro su se prodavale sve mesne konzerve Danice, razliëite Talianette, te Studena s limunom, jer su mnogi Podravkaπi te proizvode nosili na ljetovanje - objaπnjava urappleica Glavica. Da se doista isplati kupovati s tzv akcijske police posvjedoëili su nam i potroπaëi pokazujuêi da kutija Grisolina na njoj koπta 5,11 kuna, za razliku od uobiëajene cijene od 9,20 kuna, da se juhe prodaju za 3,56 kuna, umjesto za 6, te da je 250 gramska limenka Vegete jeftinija za 2,24 kune. S obzirom da su to proizvodi uobiëajene Podravkine kvalitete, a jeftiniji su jer su preostali od izvoza, odnosno rok upotrebe im je pri kraju, mnogi se odluëuju za takvu πtedljiviju kupovinu. To zahtijeva stalno popunjavanje polica i skladiπta koje je premalo za postojeêi promet, ali sedmoro zaposlenih koji rade u dvije smjene s osmjehom sve obave. PojaËana proizvodnja u tvornici VoÊe U tijeku otkup jabuka Za potrebe Podravkine tvornice VoÊe zapoëeo je otkup ovogodiπnjeg uroda jabuka. Do srijede 22. kolovoza otkupljeno je 42 tona jabuka, πto je tek manji dio od predviappleenih koliëina. Naime planom otkupa koji se provodi u suradnji s tvrtkom Transcorn zacrtana je nabava od 300 do 400 tona ovog voêa. Zapravo od individualnih proizvoappleaëa otkupit Êe se sve ponuappleene koliëine i to po cijeni od 50 lipa po kilogramu ukoliko proizvoappleaëi sami dovezu jabuke u Podravku, odnosno po cijeni od 45 lipa po kilogramu ako se jabuke predaju preko Transcorna. Otkup se obavlja svakodnevno od 7 do 18 sati direktno u tvornici VoÊe - transportni ulaz u Podravku iz Pavelinske ulice, a plaêanje je u roku od 30 dana. Prerada jabuka obavit Êe se u roku od dvadesetak dana, a zaposleni u Tvornici voêe zbog toga pojaëano rade uz pomoê dvadesetak sezonaca. Uz to obavljaju se i pripreme za otkup πljiva.kako smo saznali od koordinatora nabave ure Kuzminskog on Êe zapoëeti 28. kolovoza. I kod πljiva predviappleen je otkup svih koliëina koje Êe ponuditi proizvoappleaëi u koprivniëkom kraju i to po cijeni od 1,85 kuna po kilogramu. Proπle godine tako je nabavljeno 150 tona, πto ne zadovoljava sve potrebe Tvornice voêe. OËito Podravci bi se mogli viπe okrenuti uzgoju voêa neophodnog za proizvodnju kvalitetnih marmelada i pekmeza Podravke buduêi da su koliëine voêa koje oni trenutno nude manje od traæenih. J. L. OBAVIJEST Ëlanovima sindikata PPDIV-a, uëlanjenima u BUP. Od 9. mjeseca 2001. pa nadalje zbog promjena termina obraëuna plaêa zahtjevi za prebijanje kredita i isplatu uloga zaprimaju se do 15. u tekuêem mjesecu. Odbor BUP-a
6 Broj 1574 Petak 24. kolovoza 2001. Susret: Ivo LovriÊ, Podravkin poπtar i ljubitelj ptica Graditelj kuêe i ptiëjih svratiπta Piπe: Hrvoje labek Prije pet godina na imanju Ive LovriÊa na jednom viniëkom bregu niknula su sama tri suncokreta. Moæe se reêi: Prva tri suncokreta!, jer na LovriÊevom posjedu danas raste prava πuma suncokreta. Usput valja reêi da su svi ti suncokreti (kao i svi oni unatrag pet godina) mahom samonikli. Dobro, netko Êe moæda pitati: to je zanimljivo u tome? - tâ suncokreti rastu k o draë i nisu nimalo neuobiëajene biljke u Podravini. I zaista, neobiëni nisu suncokreti (osim rekordnog petometraπa, koji je bio uzrokom naπem susretu s Ivom); zanimljiva je æivotna Ivina priëa, Ëiji su on dio. MostarËanina (rodom iz Mostarskog Blata) Ivu LovriÊa uz Koprivnicu veæe tek zadnjih desetak godina, otkad je kupio plac na Vinici i na placu vikendicu u kojoj se skuêio sa suprugom Melitom. Iako im Bog, zbog Melitine bolesti, nije podario djecu, klijet je postala pretijesna za æivot, pa je Ivo odluëio - Zidat Êemo kuêu! BuduÊi da mu viπegodiπnje braniteljstvo nije donijelo niπta osim hrvatske Domovine i pokoje ratne traume, fond s kojim su LovriÊi raspolagali bila je tek Ivina plaêa Podravkinog vozaëa (Ivo se zaposlio 94.) i suprugina zaposlenice djeëjeg doma Svitanje. PoËetni kapital za gradnju Ivo je namaknuo prodajom automobila: 6.500 njemaëkih maraka (-U æivotu sam, inaëe, promenil petnajst polovnih auta.) Jedva dovoljno za prvu deku, kaæe. A zaπto nije uzeo kredit? - NajobiËnijom matematikom zra- Ëunal sam da Ëovjek zapravo daje kredit banki, a ne banka tebi! SreÊom, bio je tu pajdaπ i dobar majstor Miπka, priskoëili su i drugi pajdaπi, susjedi i kuêa je polako doπla pod krov. Materijal na rate, Ëekove; jednu godinu cigle, drugu grede, treêu crijep - bez lihvarske kamate. - Jedino su dimnjaci samo moji, nauëil sam ih se zidati. A nisam imal fleksu, pa sam cigle pilil pilom za æeljezo i onda trgal. Pravog alata nisam imal. Jedan dimnjak - mesec i pol. Da mi je onda bila danaπnja pamet, danas bi kuêu pod krov za dvajst posto jeftinije. Znam gde je materijal jeftiniji... Sad Ivin ruëni rad i æivotni san joπ valja samo oæbukati i namjestiti (- Voda i struja su unutra, a papire sam sredil), opet od dvije radniëke plaêe, na rate, kako drukëije? Traæio je, doduπe, prije koju godinu, pomoê od Podravke (supruga je bila na operaciji), razgovarao sa socijalkom i ona je obeêala doêi na uviappleaj. - Niko nije doπel, a ja posle nisam pital. Hvala Bogu, najgore je proπlo... Osim πto gradi veliku, pravu, svoju kuêu, u danaπnja vremena kada nema kredita koje bi, kao nekad, vratio kutijom πibica (i kad zapravo gradiπ tri kuêe: jednu kad kupujeπ gradiliπte, drugu kad zidaπ i treêu kad namjeπtaπ unutraπnjost), Ivo je izgradio i pet kuêa za - ptice. A sve je poëelo od suncokretâ s poëetka priëe. Jer crnoglava, velika, plava i dugorepa sjenica, brgles i vrabac domaêi vole suncokretove sjemenke. A Ivo voli ptice. - Nisam lovac ni ribië, ne hodam po krëmama i ne kartam. Hobi su mi ptice. Imam knjigu jednog njemaëkog ornitologa, ne znam sad kak se zove, u kojoj je opisano sedamdeset vrsta evropskih ptica pjevica. Kad su si veê posijale te suncokrete, neka im budu, mislio je Ivo gledajuêi prve samonikle suncokrete prije pet U dvoriπtu Podravkinog poπtara i ljubitelja ptica Ive niknuo je gorostasni suncokret... godina, veseleêi se nakon toga svakom novom proljeêu i novim suncokretima, Ëije glavice skida i sprema, da ptice ne bi sjeme izjele ljeti, kada ima i druge hrane. Zimi Êe im biti potrebnije. Zimsko jutro zato Ivo otpoëinje punjenjem hranilica u ptiëjim nastambama suncokretovim sjemenom, ali i dokupljenom hranom za ptice (sada je veê spremno 60 kila na tavanu za nadolazeêu zimu). Nakon toga profesionalni vozaë motornih vozila sjeda na bicikl i vozi, kao i Melita deset kilometara do posla. Petnaesti Ivin auto, renolëek, dugo je veê parkiran pokraj novogradnje. (- Motor je k o novi, al ga nemrem registrirati.) Nad svim tim ( vikendicom u kojoj æivi sa suprugom, joπ-malo-pa-gotovom kuêom, morem suncokreta, neregistriranim renolëekom, kuêicama za ptice) ove se godine uzdigao - poput Ivinog ponosa, zapravo njegov ponos sâm - suncokret-gorostas, visok pet metara (- I juëer sam meril, ima pet metara ziher.) Da barem plaêa tako raste, bilo bi bolje i pticama i - ljudima......a uz neπto viπe napora raste i buduêa obiteljska kuêa obitelji LovriÊ Ponuda za tekuêi raëun Privredne banke Zagreb prehrambena industrija d.d. KOPRIVNICA Ako ste zaposlenik Podravke i uz to ste a) sistematiëni, komunikativni, odgovorni korektni, disciplinirani, skloni timskom radu sluæite se engleskim jezikom poznajete rad na raëunalu te imate visoku struënu spremu (Ekonomski fakultet) b) kreativni, snalaæljivi, dobrih organizacijskih i komunikacijskih vjeπtina samostalni u radu imate znanje rada na raëunalu (Word, Excel) i SAP - u (moduli MM i SD) poznajete skladiπno poslovanje i poslovanje maloprodaje te imate srednju struënu spremu JAVITE SE! Objavljujemo slobodna radna mjesta za poslove a) PLANERA ANALITI»ARA b) REFERENTA POKRETNE MALOPRODAJE Prijave poπaljite do petka, 31. kolovoza 2001. godine na naslov: Ljudski potencijali Zapoπljavanje i razvoj kadrova (za natjeëaj) Ante StarËeviÊa 32 48000 Koprivnica Kandidate Êemo o izboru obavijestiti u roku od 30 dana. Literarno veëe u taglju Kao πto je najavljeno iz Sektora za ugostiteljstvo u objektu tagelj nude se novi sadræaji za posjetitelje. Tako Êe se danas, u petak, 24. kolovoza s poëetkom u 19 sati odræati Literarno veëe u kojem sudjeluju Ëlanovi Podravkine Literarne sekcije i Andrija MaroniÊ na cimbulama. Prilika je to za ugodne trenutke uz pjesnike, domaêu podravsku rijeë i nostalgiëne zvukove cimbula koje vrijedi provesti u prekrasnom ambijentu kakav nudi objekt tagelj. A. V. Druπtvena prehrana Jelovnik Poπtovani Podravkaπi! Na temelju dugogodiπnje uspjeπne poslovne suradnje izmeappleu Podravka d.d. iz Koprivnice i Privredne banke Zagreb, zadovoljstvo nam je πto sada naπe usluge moæemo ponuditi i vama zaposlenicima. Uvjeti za kvalitetniju, bræu i jednostavniju uslugu ostvareni su otvaranjem poslovnice Privredne banke u Koprivnici. Za poëetak, pozivamo vas da otvorite PBZ tekuêi raëun, danas najnapredniji i najpovoljniji tekuêi raëun na hrvatskom træiπtu koji vam pruæa mnoπtvo pogodnosti. KoristeÊi najrazgranatiju mreæu poslovnica, πiroku mreæu bankomata i EFT POS ureappleaja, Vaπa sredstva su vam na raspolaganju 365 dana u godini, 24 sata dnevno. Danas debitna kartica Maestro/Cirrus, a uskoro i revolving kreditna kartica (plaêanje 5% duga a ostatak na kredit) Eurocard/Mastercard i Visa Clasic kao i usluge na bankomatima i plateænim ureappleajima Privredne banke za vas su besplatne. Za voappleenje tekuêeg raëuna zaraëunavamo vam naknadu od 10 kn za razdoblje od 6 mjeseci, a dopuπteno prekoraëenje ili okvirni kredit odobravamo vam veê nakon prvog mjeseënog redovitog priljeva i to u visini primanja. Da biste mogli obavljati svoje bankarsko poslovanje bez dolaska u poslovnicu i to u vrijeme i s mjesta koje Vam najbolje odgovara nudimo Vam i uslugu telefonskog bankarstva PBZ 365 TEL, uslugu Internet bankarstva PBZ365@NET, servis PBZ 365 SMS za vlasnike mobitela koji tako mogu na zaslonu svog mobitela svakodnevno primati informacije o stanju na tekuêem i æiro raëunu, broju nerealiziranih Ëekova ili dopuπtenom prekoraëenju i uslugu PBZ 365 WAP preko koje moæete takoappleer na zaslonima svog mobitela proëitati novosti u poslovanju Banke - uvoappleenje novih proizvoda i uvjeta i sl. U ponudi Privredne banke Zagreb zna- Ëajni su i kreditni proizvodi od kojih su najtraæeniji gotovinski i krediti za automobile, a ukljuëuju joπ fiducijarne, stambene i kredite za turistiëke poduzetnike i podrazumijevaju brojne opcije i raznovrsne uvjete kreditiranja. Krediti Privredne banke Zagreb prihvatljiviji su nego li u drugim bankama zbog cijene, zbog metode utvrappleivanja kreditne sposobnosti, instituta suduæniπtva, te manjih omjera pri osiguranju kredita hipotekom. Ovom prilikom ne moæemo nabrojiti sve proizvode i usluge koje Privredna banka nudi ili su u pripremi. Od najaktualnijih tema spomenut Êemo samo predstojeêu mirovinsku reformu i uvoappleenje Euro valute. Vjerujemo da Êe neka od naπih usluga pobuditi vaπ interes te da Êete u Privrednoj banci Zagreb prepoznati svojeg financijskog partnera za cijeli æivot. Za otvaranje tekuêeg raëuna Privredne banke molimo vas da kontaktirate svog obraëunarca plaêe ili poslovnicu PBZ u Koprivnici na Trgu bana J. JelaËiÊa 14, tel: 626-772/773/774/ 775. S poπtovanjem, Vaπa Privredna banka Zagreb d.d. Podruænica Varaædin Poslovnica Koprivnica 27. 8. ponedjeljak: - Varivo na seljëki, kobasica, voêe 28. 8. utorak: - Junetina na lovaëki, kukuruzni æganci, salata 29. 8. srijeda: - PureÊi ragu, tijesto, salata 30. 8. Ëetvrtak: - Punjena paprika, krumpir pire 31. 8. petak: - Vinski gulaπ, voêe NOVINE DIONI»KOG DRU TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaë: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft GrafiËko ureappleenje: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka Tiskarnica d.o.o. Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr
Sport Prva hrvatska nogometna liga 4. kolo Pobjeda u zadnjim trenucima utakmice SLAVEN BELUPO - MARSONIA 1:0 (0:0) Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Robert oπtariê UnatoË vruêem i sparnom vremenu na koprivniëki Gradski stadion doπlo je oko 2.000 vjernih navijaëa Slaven Belupa, uvjereni kako Êe vidjeti prvu ovogodiπnju prvenstvenu pobjedu domaêih nogometaπa. Pobjeda je ostvarena, ali vrlo teπkom mukom u kojoj su se nogometaπi Slaven Belupa dobro poigrali æivcima navijaëa. Utakmica je poëela oëekivano. Stalni napadi domaêih nogometaπa te bunker obrana izabranika trenera Mile NiæetiÊa. No, napadi Slaven Belupa su nepovezani te su sve lopte upuêene u πesnaesterac gostujuêih nogometaπa lak plijen za obranu Marsonije. Takoappleer, gosti traæe svoje prilike u kontra napadima te veê u 11. minuti AliÊ dolazi sam do vratara Solomuna. Kontakt, AliÊ pada, gosti traæe jedanaesterac, a sudac Slavko»ulina daje æuti karton AliÊu zbog simuliranja. Ako nisu dobili jedanaesterac u 11. minuti, igraëi Marsonie ga dobivaju u 26. minuti, kada nakon starta Meappleimurca u πesnaestercu Slaven Belupa pada OstojiÊ. DomaÊe nogometaπe spaπava raspoloæeni Solomun koji je proëitao udarac MatiÊa te ne samo da brani, veê zadræava njegovu loptu. Obrana jedanaesterca vratara Solomuna unijela je dodatnu æivost u redove Slaven Belupa. Redaju se napadi. Biljeæimo u 37. minuti dobar udarac glavom JurËeca, ali StojkiÊ je na mjestu. Do kraja poluvremena igra se gotovo cijelo vrijeme na polovici Marsonije, ali domaêi nogometaπi nikako da odigraju uëinkovitu zavrπnicu. I nastavak utakmice donosi stalne napade domaêih nogometaπa. Mogao se u 50. minuti proslaviti Gerπak koji je s nekoliko metara glavom pogodio vanjski dio mreæe vratara StojkiÊa. Nekoliko minuta kasnije odliëna akcija napadaëa Slaven Belupa, Dodik ima 100 posto prigodu, ali puca kraj vratiju Marsonije. Minutu kasnije, odliëan prodor OstojiÊa, u zadnjem trenutku situaciju spaπava Hasan KaciÊ izbacivπi loptu u korner. Gosti su zaista neugodni u kontrama, ali Slaven Belupo igra na sve ili niπta. Stalne guæve u πesnaestercu Marsonije, pogodak visi u zraku, ali gostujuêi bunker nikako da padne. RastrËani Miljenko KovaËiÊ pokuπava sve, probija gostujuêu desnu stranu, centrira, traæi svoje napadaëe, ali niπta od toga. U 80. minuti Miljenko iskuπava svoj jaki udarac - bomba prema vratima Marsonije, ali StojkiÊ odliënom paradom brani. Bliæio se kraj utakmice, a nervoza na terenu i tribinama bila je sve veêa. Napokon, u 87. minuti sve nedoumice su rijeπene. Nakon ne znam koje po redu guæve u kaznenom prostoru Marsonije, odbijena lopta dolazi do Ivana Medvida, on pronalazi Marija Dodika koji u maniri rasnog strijelca, okruæen obrambenim igraëima Marsonije, πalje loptu ispod istrëalog StojkiÊa. 1:0 za Slaven Belupo i konstatacija na tribinama - lakπe se diπe. Taj pogodak zaista puno znaëi za Slaven Belupo jer ipak su tri prvenstvena boda ostala u Koprivnici te sada Slaven Belupo ima Ëetiri osvojena boda. Ne æelimo ni pomisliti πto bi znaëila podjela bodova, s obzirom kakvi su se sve komentari Ëuli tijekom utakmice, upuêeni ponajviπe treneru Draæenu Beseku i to od navijaëa koji nisu imali dovoljno strpljenja da doëekaju prvu ovogodiπnju prvenstvenu pobjedu Slaven Belupa. Protiv Marsonije za Slaven Belupo su igrali: Solomun, RadiËek, Medvid, Meappleimurec, S. Boπnjak, KaciÊ, FerenËina (od 30. KovaËeviÊ), KovaËiÊ, Dodik, Posavec (od 46. BajsiÊ) i JurËec (od 65. Gerπak). Nakon utakmice odræana je konferencija za novinare na kojoj je, meappleu ostalim, reëeno: Trener Marsonije Milo NiæetiÊ: Konstatiram da je sudac Slavko»ulina trebao dosuditi jedanaesterac i iskljuëiti Solomuna, a ne πto je dao æuti karton AliÊu. U svakom sluëaju, moja je ekipa napravila izniman napor i odigrala jednu kvalitetnu utakmicu, onako kako smo najbolje mogli protiv jakog Slaven Belupa i mislim da smo apsolutno zasluæili jedan bod. NeÊu govoriti o pobjedi jer kada ne iskoristite jedanaesterac, onda je deplasirano govoriti da smo trebali dobiti utakmicu. Mislim da je rezultat nerealan, ali to ne umanjuje pobjedu Slaven Belupa i ja im Ëestitam. No, htio bih reêi da Slaven Belupo ima kvalitetnu ekipu i kvalitetnog trenera, te mislim da im ovaj vid podrπke (naklonost suca op.autora) nije potreban. Trener Slaven Belupa Draæen Besek:»estitao bih mojim deëkima, prije svega, na strpljenju jer igrati proitv destrukcije je vrlo teπko i najteæe je igru praviti protiv bunkera. Sigurno da se Marsonia sluæila sredstvima s kojima moæe doêi do rezultata i ja im na tome ne zamjeram, ali mislim da to nije u interesu nogometa. Oni su danas izgubili utakmicu u jednoj defanzivi, a mogli su, po meni, i igrom doêi u dramatiëniju situaciju i zanimljiviju za gledatelje. Mi smo zapravo bili u jednom bloku jer smo bili pod pritiskom imperativa pobjede. Nakon tri dobre partije koje smo pruæili u poëetku prvenstva, doπli smo u situaciju da imamo jedan bod i hoêemo ili neêemo priznati, bio je jedan ogroman pritisak na igraëe da se postigne taj pogodak. SreÊom probili smo blok Marsonije, Broj 1574 Petak 24. kolovoza 2001. 7 KonaËno gol!!! postigli pogodak koji nam puno znaëi za daljnju smirenost ekipe. Nogometaπ Slaven Belupa Marijo Dodik: Vidjeli ste i sami, utakmica je bila vrlo teπka, mi smo imali taj pritisak od poëetka jer do sada nismo zabiljeæili niti jednu pobjedu. Imali smo i sreêe u poëetku jer Marsonia nije realizirala jedanaesterac, a ja sam postigao pogodak pomalo rutinerski. Netko je spominjao zaleapplee, ali o tome nema ni govora. U 5. kolu Slaven Belupo gostuje kod TŸK-a. Prema ugoappleaju koji vlada u redovima koprivniëkih nogometaπa i najavama trenera Beseka i na toj utakmici traæit Êe se prilika za osvajanje tri prvenstvena boda. Zavrπeno je prvenstvo Hrvatske u sportskom ribolovu Biba osvojila broncu Nakon osam kola zavrπilo je prvenstvo Hrvatske za æene u sportskom ribolovu. Ribolovke RK Podravka osvojile su Ëetvrto mjesto sa 17 osvojenih bodova, dok je prvak postala ekipa Trnje Jagi iz Zagreba, koja u svojim redovima ima tri standarne Ëlanice hrvatske reprezentacije. U pojedinaënoj konkurenciji Biserka TreπËin iz RK Podravka sa 32 boda osvojila je bronëanu medalju. Prva je Marija TurkoviÊ (Trnje-Jagi) sa 36 bodova, dok je drugo mjesto sa 33 boda osvojila Jagoda BlaæekoviÊ (Trnje-Jagi). - Zadovoljna sam osvajanjem bronëane medalje, iako mislim da sam mogla biti druga, pa Ëak i prva. U πest kola sam osvajala prva ili druga mjesta u sektoru, a samo u dva kola sam imala slabiji rezultat i tu sam izgubila bodove za joπ bolji plasman. Ova pozicija mi daje dobre izglede da u Ëetiri majstorice opet izborim reprezentativni status, koji sam izgubila proπle godine i tako se nisam naπla na Svjetskom prvenstvu, koje se 25. i 26. kolovoza odræava kod nas, u Banovoj Jarugi - rekla je Biba, kako je popularno zovu. Kao dugogodiπnja Ëlanica RK Podravka glavna je karika u nizu klupskih uspjeha, a bila je vrlo uspjeπna i na reprezentativnom planu. U posljednje Ëetiri godine bila je stalna Ëlanica hrvatske najbolje vrste, gdje je postizala svjetski vrijedne rezultate. - Na Svjetskom prvenstvu 1997. godine u Portugalu Hrvatska je ekipno bila πesta, a ja sam pojedinaëno osvojila 17. mjesto. Godinu dana kasnije na Svjetskom prvenstvu u Rumunjskoj Hrvatska je osvojila odliëno peto mjesto, dok sam ja bila deseta. Proπle godine na prvoj Olimpijadi u Italiji na rijeci Arno od 80 natjecateljki osvojila sam 19. mjesto. Proπle godine izgubila sam reprezentativni status, nakon prvenstva i majstorica bila Biserka TreπËin sam sedma, za korak prekratka i nisam uπla u najbolju πestorku - nastavlja Biba. Bez Bibe ne moæe se ni zamisliti sastav Podravke, godinama je vjerna matiënom klubu, pa je i radni vijek zavrπila u firmi istog imena. Rado se sjeêa kako je sve poëelo, a glavni krivci su pokojni otac Joæa, jedan od inicijatora osnivanja Ribolovnog kluba Podravka, kao i majka Milica, nekad aktivna natjecateljica Podravke. - Prava ribolovna karijera poëela je 1978. godine, kad sam poloæila ribolovni ispit i veê 23 godine, s kraêim prekidima, nastupam samo za Podravku. Kao juniorka skupljala sam iskustvo uz mamu Milicu, profesoricu Zlatu Bartl, Zlatu VuceliÊ... Obiteljsku tradiciju, ribiëiju, nastavlja kêerka Ivona, te sinovi Nikola i Jurica. Danas se mladi, posebice æene, teπko odluëuju baviti ovim lijepim sportom, boraviti u prirodi, relaksirati se pa strepim za buduênost sportskog ribolova i naπih nasljednica. Ni ja sigurno ne bi tako dugo trajala, da nije bilo velikog razumjevanja u obitelji, jer ribolov traæi puno vremena i odricanja, a i vrlo je skup sport - zavrπila je Biba pokazujêi friπku broncu. Æ.. KuglaËice Podravke vratile su se s priprema u Zadru Dosad najbolje pripreme - Bilo je to sedam paklenih dana i vrhunac priprema, ali vjerujem da Êe se rezultati pokazati u narednom prvenstvu. Trenirale smo maksimalno ozbiljno, prije i poslije podne. S nama su radili i treneri Zadra, specijalisti za kondiciju, a vrlo korisnim smatram treninge izdræljivosti, koje smo provodili trëanjem po pliêaku i pijesku na pjeπëanoj plaæi LjubËe. To je za nas bilo neπto novo, nepoznato u stjecanju neophodne kondicije i postizanje maksimalne koncentracije koja se traæi na stazi. Ipak, zbog velikih vruêina, najteæe je bilo na kuglani Mocire, gdje je bilo kao u sauni. Dugo se bavim kuglanjem, ali ovakve pripreme nismo nikada imale. Vrlo KuglaËi Podravke spremni su za majstoricu Nikada kuglaëi Podravke nisu tako rano zapoëeli s pripremama, a kao πto kaæu, ni bili tako spremni za majstoricu i prvenstvo, bez obzira na ishod dva sudara s kuglaëima osjeëkog GrafiËar-Vodovoda. VeÊ 15. srpnja, sredinom dugog vruêeg ljeta, potekli su potoci znoja i sada u naredna dva dana, 25. i 26. kolovoza, u Velikoj Gorici pada odluka, tko Êe od dva podjednaka suparnika zaigrati u Prvoj B ligi. Ulog je velik, a Ljubomir Oroz, trener Podravkaπa vjeruje smo zadovoljne smjeπtajem i hranom u hotelu Kolovare, a naπi domaêini Zadrani bili su sjajni, maksimalno nam pomagali u svakom trenutku - rekla je po povratku Ljiljana Picer, kapetan koprivniëkih kuglaëica. Ivka RoguljiÊ, trenerica Podravke, takoappleer je bila vrlo zadovoljna pripremama u Zadru, iako je doπlo do male promjene prvobitno zamiπljenog plana prije polaska u Zadar. - Iako smo planirale da svaki dan uz rad na kuglani, vjeæbamo u teretani, ipak smo prihvatili prijedlog struënjaka KK Zadar i njihovu suradnju, te umjesto teretane kondicijski dio radili na pjeπëanoj plaæi. Iznenadile smo se koliko je to bilo Podravkaπi vjeruju u uspjeh u svoje deëke i kaæe: Nikad se nismo tako dobro spremili kao za ove dvije odlu- ËujuÊe utakmice s naπim suparnicima iz Osijeka, koji imaju iste æelje kao i mi. Naæalost, samo jedan moæe biti pobjednik, a mi se nadamo da Êemo to biti mi. OsjeËani su odliëni, za razliku od nas dobili su i znaëajna poja- Ëanja, imaju trojicu juniorskih reprezentativaca. Mi smo spremni, æelimo pobjedu i nismo optereêeni, a ako nas pobijede, znaëi da su bolji, Ëestitat Êemo naporno, ali i korisno za stjecanje πto bolje kondicije, koja je baza za rad u kuglani i postizanje uspjeπnih rezultata u dugoj sezoni, koja zavrπava Svjetskim prvenstvom u Osijeku u svibnju 2002. godine. Pri kraju priprema odigrali smo kombiniranu utakmicu s kuglaëima Zadra i vrlo sam zadovoljna naπim rezultatima u ovom najnapornijem dijelu priprema. Sretna sam πto nije bilo nikakvih ozljeda, pa su sve djevojke maksimalno odradile najteæi tjedan priprema. Do poëetka prvenstva nastavljamo s treninzima na kuglani i u teretani, a zadnji tjedan malo Êemo prikoëiti, osvjeæiti ekipu i spremno krenuti u novo prvenstvo. Æ.. im. Vrlo sam zadovoljan naπom posljednjom provjerom u ogledu s kuglaëima Bjelovara, joπ jednim Ëlanom Prve A lige, kojeg smo uvjerljivo dobili. PODRAVKA - BJELOVAR 5538:5353 Podravka: tefoiê 879, BakaË 954, egerec 887, VuËiÊ 978, BobetiÊ 885, Betlehem 930 Bjelovar: Pucarin 856, Blaπko 872, Pucarin 851, Zadravac 960, BorπËak 943, antek 871 Æ..