Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

Σχετικά έγγραφα
Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

Savijanje nosaa. Savijanje ravnog štapa prizmatinog poprenog presjeka. a)isto savijanje. b) Savijanje silama. b) Savijanje silama.

ČVRSTOĆA 13. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA ŠTAPA

20 mm. 70 mm i 1 C=C 1. i mm

VAŽNO. Posmino naprezanje τ

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

Prof. dr. sc. Vedrana Kozulić TEHNIČKA MEHANIKA 2 Predavanja Akad. god. 2008/09

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD

OTPORNOST MATERIJALA. Geometrijske karakteristike ravnih površina

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Mehanika deformabilnih tijela

Mehanika deformabilnih tijela. Mehanika deformabilnih tijela. Tehnika mehanika = Mehanika apsolutno krutih tijela (statika)

Mehanika deformabilnih tijela. 8. dio

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Srednjenaponski izolatori

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

1.4 Tangenta i normala

Mehanika deformabilnih tijela

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD

STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET ZAVRŠNI RAD

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

ODREĐIVANJE TEŽIŠTA KRUTOG TELA Korišćenjem Varinjonove teoreme, dobija se: = Gi. = G z

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

SVEUČILIŠTE U MOSTARU GRAĐEVINSKI FAKULTET

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Rotacija krutog tijela

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

numeričkih deskriptivnih mera.

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

SPREGNUTE KONSTRUKCIJE

FAKULTET GRAĐEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

( , 2. kolokvij)

PRIMJERI TEST PITANJA iz OTPORNOSTI MATERIJALA I 1

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo


Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

ISPIT GRUPA A - RJEŠENJA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

18. listopada listopada / 13

Masa, Centar mase & Moment tromosti

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

2.7 Primjene odredenih integrala

J. Brnić & G. Turkalj: Nauka o čvrstoći I, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2004.

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

5. PREDAVANJE ČISTO KOSO SAVIJANJE EKCENTRIČNO NAPREZANJE OTPORNOST MATERIJALA I

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKKULTET ZAVRŠNI RAD

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

Osnovne vrste naprezanja: Aksijalno naprezanje Smicanje Uvijanje. Savijanje. Izvijanje

MEHANIKA FLUIDA HIDROSTATIKA 5. Osnovna jednadžba gibanja (II. Newtonov zakon) čestice idealnog fluida i realnog fluida u relativnom mirovanju

4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA

4. Aerodinamički koeficijenti krila zbog rotacije

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

ZASTORI SUNSET CURTAIN Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

zastori sunset curtain Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.

Proračunski model - pravougaoni presek

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Konvencija o znacima za opterećenja grede

4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA

ZI. NEODREðENI INTEGRALI

Prostorni spojeni sistemi

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd

Kaskadna kompenzacija SAU

Osnovni pojmovi, spoljašnje i unutrašnje sile, definicije napona i deformacije, vrste naprezanja. Osnovni pojmovi

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

Π Ο Λ Ι Τ Ι Κ Α Κ Α Ι Σ Τ Ρ Α Τ Ι Ω Τ Ι Κ Α Γ Ε Γ Ο Ν Ο Τ Α

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Transcript:

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa 9. dio 1

Sile presjeka (unutarnje sile): Udužna sila N Poprena sila T Moment uvijanja M t Moment savijanja M

Napreanja 1. Normalno napreanje σ. Posmino napreanje τ napreanje unutarnja sila u poprenom presjeku geometrijska karakteristika poprenog presjeka 3

napreanje sila površina napreanje moment?

Važno: Vlana sila: N σ N m A površina poprenog presjeka (m ) > 0 N A Tlana sila: N < 0 σ ω N A N m 5

Važno: Moment uvijanja torije: M 0 t M t 0 τ M t 0 ρ τ M t W 0 0 polarni moment tromosti (cm ) W 0 polarni moment otpora (cm 3 ) 6

Važno: Moment savijanja isto savijanje: M 0 M 0 σ x M σ x ± M W aksijalni moment tromosti (cm ) W aksijalni moment otpora (cm 3 ) 7

8 Važno: Moment savijanja poprenim silama: aksijalni moment tromosti (cm ) S statiki moment površine presjeka (cm 3 ) M x σ 0 M b S T T τ 0

Popreni presjeci nosaa Drvo i beton Pravokutni presjek elik Kružni presjek Valjani profili 9

Valjani profili -elik 10

VAŽNO: A b h ( ) cm b h 1 3 ( cm ) A d π ( cm ) o π d 3 ( cm ) 11

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka 1. Površina poprenog presjeka A (cm ). Statiki moment površine presjeka S (cm 3 ) 3. Momenti tromosti (cm ). Polumjeri tromosti i (cm) 5. Momenti otpora W (cm 3 ) 1

1. Površina poprenog presjeka A (cm ). Statiki moment površine presjeka S i S (cm 3 ) 3. Aksijalni, centrifugalni i polarni moment tromosti ; ; i o (cm ). Polumjer tromosti i i i (cm) 5. Momenti otpora W ; W i W o (cm 3 ) 13

1. Površina poprenog presjeka A (cm ) A b. h AB. H-b. h 1

1. Površina poprenog presjeka A (cm ) A d π A ( ) D d π 15

Težište lika Varignon-ov teorem: Statiki moment reultante obirom na neki pol jednak je sumi statikih momenata komponenata obirom na taj isti pol. 16

Odreivanje koordinata težišta složenih presjeka Varignonov teorem T A i A i T i T A i A i T i 17

. Statiki moment površine presjeka S (cm 3 ) S ( A) da S da ( A) 18

19 da b d da b. d ( ) 3 0 cm 8 0 / 0 h b h b b d b S d b da S h h A A

0 ( ) 1 1 f h b h b h h h b h S + T h h/ (h/-) T i da b T

Pravokutnik Statiki moment površine presjeka je funkcija od ; S f ( ) - (oblik dijagrama posminih napreanja od poprenih sila - kvadratna parabola) b h S ; a 0 S b h 8 (cm 3 ) 1

3. Momenti tromosti a) Aksijalni i b) Centrifugalni c) Polarni O

3a. Aksijalni moment tromosti i (cm ) - oko osi : > 0 - oko osi : da ( A) > 0 ( A) da 3

3b. Centrifugalni ili devijacijski moment tromosti J (cm ) ( A) da < 0 0 > 0

Aksijalni moment tromosti da b d 5

6 ( ) 3 3 3 3 cm 1 8 8 3 3 h b h h b b d b d b da h h h h A A

A da h b 1 3 ( ) cm 7

Pravokutnik, osi i osi simetrije b h 1 3 1 maks h b 1 3 min ( ) 0 8

Savijanje b h 1 3 1 maks 9

Savijanje b h 1 3 1 maks 30

vijanje h b 1 3 min 31

Glavne osi tromosti su centralne osi jer prolae težištem lika; Osi simetrije su glavne osi tromosti 3

Popreni presjeci nosaa 33

- presjek 0 maks. 1 min 3

U - presjek 0 maks. 1 min 35

Kutni profil 36

Kutni profil L 5 5 Osi: i - nisu osi simetrije 7,83cm 7,83cm 0,58 cm 37

Kutni profil L 5 5 Os simetrije: os u - glavne osi tromosti: os u i v uv 0 1,cm u maks. 1 3,6 cm v min 38

Prva invarijanta momenata tromosti + + u v konst. Suma aksijalnih momenata tromosti je konstantna. Za kutni profil L 5 5 7,83 + 7,83 1, + 15,66 15,66 3,6 39

Kutni profil L 5 5 Osi: i - nisu osi simetrije 7,83cm 7,83cm u v 1, 3,6,58 cm 0

J Centrifugalni moment tromosti J > 0 < 0 1

Centrifugalni moment tromosti Os os simetrije J 0

3c) Polarni moment tromosti O (cm ) Šipka: ρ o da A 3

( ) D o cm D D / 3 16 0 π π ρ π A o da ρ ρ π ρ d da ρ ρ π ρ π ρ ρ d d D D o 0 3 0

Cijevni profil O ( D d ) 3 π 5

ρ da o A O A A ( ) ρ da + da O A da+ A da + + O Polarni moment tromosti jednak je broju aksijalnih momenata tromosti. 6

Ponavljanje važno A b h b h 1 3 ( ) cm ( cm ) o A d π π d 3 ( cm ) ( cm ) 7

. Radijus tromosti i (cm) obirom na os da A i A i A obirom na os : (kod ivijanja tlana sila N<0) i i min min A A 8

5. Momenti otpora W (cm 3 ) a) Aksijalni b) Polarni 9

a) Aksijalni momenti otpora W (cm 3 ) W 50

a) Aksijalni momenti otpora W (cm 3 ) W b h 1 h 3 b h 6 51

W (cm 3 ) W 5

b) Polarni moment otpora W O (cm 3 ) W O ρ O d π 3 d 3 d π 16 W O 3 d π 16 (cm 3 ) 53

b) Polarni moment otpora W O (cm 3 ) ( D d ) 3 π W O ρ O D O ( ) d 3 D π W O ( D d ) π 3 (cm ) 16 D 5