= 2. N E R T, k. kg mol K mol Vježba 161 molekula amonijaka (NH 3 ) mase 100 g

Σχετικά έγγραφα
podijelimo p V p V jednadžbe p V = k 1 N N T T N N N N T 300 K 1 T Vježba 101

( ) ( ) β = gdje je β koeficijent linearnog rastezanja koji se definira izrazom:

ρ = ρ V V = ρ m 3 Vježba 101 Koliki obujam ima komad pluta mase 2 kg? (gustoća pluta ρ = 250 kg/m 3 ) Rezultat: m 3.

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

Q = m c ( t t Neka je m 2 masa leda koja se tom toplinom može rastaliti. Tada vrijedi jednadžba: J m c t t 0. kg C

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

Q = m c t + m r Q = m c t t

Periodičke izmjenične veličine

ρ =. 3 V Vježba 081 U posudi obujma 295 litara nalazi se kisik pri normiranom tlaku. Izračunaj masu tog kisika. V =

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

( ) ( ) ( ) Pri 30 C sekundna njihalica ima duljinu l 30 pa se vrijeme jednog titraja računa po formuli: l l + t l. U jednoj sekundi razlika je:

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi

2 / U t U t R m c t m c ( t t 2 1) 2. J 1 kg 4186 ( ) kg K

v v 1 m y T s s Vježba 041 Kroz neko sredstvo šire se valovi koji imaju frekvenciju 1320 Hz i amplitudu 0.3 mm. Duljina

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Reverzibilni procesi

Sveučilište u Zagrebu FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD. Džepina Goran

Zadatak 281 (Luka, strukovna škola)

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Elementi spektralne teorije matrica

Kinetička energija: E

namotanih samo u jednom sloju. Krajevi zavojnice spojeni su s kondenzatorom kapaciteta 10 µf. Odredite naboj na kondenzatoru.

27 C, a na kraju vožnje 87 C. Uz pretpostavku da se volumen guma nije tijekom vožnje promijenio, nađite

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

( ) ρ = ρ. Zadatak 141 (Ron, gimnazija) Gustoća leda je 900 kg/m 3, a gustoća morske vode 1000 kg/m 3. Koliki dio ledene sante

Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

2 k. Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

8 O H = =

d D p 1 , v 1 L h ρ z ρ a Rješenje:

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

1. Odrediti silu koja deluje na naelektrisanje od C i naelekteisanje C, ako se nalaze u vazduhu i međusobno su udaljeni 4 cm.

m p V = n R T p V = R T, M

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

= = V t gdje je V volumen koji je protekao površinom presjeka S u vremenu t, srednjom brzinom v. Računamo vrijeme protoka: 9 3 V V V 10 m.

Gravitacija ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD STUDENATA OSNOVE FIZIKE 1

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Dinamika krutog tijela. 14. dio

1.4 Tangenta i normala

( ) ( ) Količinu tekućine I koja prođe u jedinici vremena s nekim presjekom cijevi površine S zovemo jakost struje. Ona iznosi

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Trigonometrijske nejednačine

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

SNAGA POTROŠAČA NAIZMENIČNE STRUJE

Kaskadna kompenzacija SAU

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

( , 2. kolokvij)

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

A 2 A 1 Q=? p a. Rješenje:

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

IZVODI ZADACI (I deo)

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Moguća i virtuelna pomjeranja

λ =. m = kg,

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

p d R r E 1, ν 1 Slika 15. Stezni spoj glavčina-osovina (vratilo); puna osovina (slika a), šuplja osovina (slika b)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

10 m Perioda titranja je 1.26 s. Vježba 001 Oprugu mase 900 g, konstante opiranja 10 N/m, povučemo 6 cm prema dolje i pustimo da titra.

Fizika 2. Auditorne vježbe - 7. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Računarstvo. Elekromagnetski valovi. 15. travnja 2009.

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Unutarnji je volumen čaše V 1. Budući da je do polovice napunjena vodom masa te vode iznosi: 2 Ukupna masa čaše i vode u njoj je 1 kg

Priveznice W re r R e o R p o e p S e l S ing n s

Termodinamika ne postavlja nikakve hipoteze o strukturi materije. To je eksperimentalna ili empirijska znanost.

Harmonijsko titranje nastaje djelovanjem elastične sile F = k s ili neke druge sile proporcionalne elongaciji. Tada je perioda titranja:

Transcript:

Zaaak 6 (Marijan, eekroehnička škoa) Koika je kineička energija ransaornoga gibanja E k oekua aonijaka (NH ) ase g pri C? (pinska konsana R 8.4 J/(o K), ona asa aonijaka M 7 - kg/o) Rješenje 6 g. kg, C > 7 + 7 K + K 9 K, R 8.4 J/(o K), M 7 - kg/o, Srenja kineička energija oekua pina ana je izrazo: N E R, k M gje je N broj oekua, E k srenja kineička energija jene oekue pina, asa pina, M ona asa pina, R pinska konsana, eroinaička eperaura. Kineička energija ransaornog gibanja oekua aonijaka iznosi:. kg J N E k R 8.4 9 K 49.4 J. M kg o K 7 o ježba 6 Koika je kineička energija ransaornoga gibanja E k oekua aonijaka (NH ) ase g pri C? (pinska konsana R 8.4 J/(o K), ona asa aonijaka M 7 - kg/o) Rezua: 494.4 J. Zaaak 6 (Marijan, eekroehnička škoa) Izračunaj srenju kineičku energiju gibanja oekua koje se naaze u kisika uz norirane uvjee. (norirani uvjei: C, p 5 Pa) Rješenje 6, p p 5 Pa, N E? k Ako je zaana nožina n ieanog pina, jenažba sanja pina gasi p n R. Srenja kineička energija oekua pina ana je izrazo: N E n R, k gje je N broj oekua, E srenja kineička energija jene oekue pina, n nožina pina, R k pinska konsana, eroinaička eperaura. Srenja kineička energija gibanja oekua pina iznosi: p p n R p n R / n R R N E n R k N E k n R N E n R k p p N E k R N E N E p k R R R k 5 Pa 5987.5 J.

ježba 6 Izračunaj srenju kineičku energiju gibanja oekua koje se naaze u norirane uvjee. (norirani uvjei: C, p 5 Pa) Rezua: 975 J. kisika uz Zaaak 6 (Hrvoje, eekroehnička škoa) Ieani Carnoov sroj pria u svako cikusu kj o sprenika opine pri višoj eperauri 7 C i aje 8 kj hanije spreniku. Koika j e eperaura hanijeg sprenika? Rješenje 6 kj 5 J, 7 C > 7 + 7 K + 7 K 4 K, 8 kj 8 4 J,? Pri opinski srojevia io unurašnje energije pinova i para (ranog ijea) prevarao u ra. o je oguće sao ka se rano ijeo naazi izeđu sprenika više i sprenika niže eperaure. Za vrijee jenoga kružnog procesa rano ijeo prii o opijeg sprenika opinu i prea hanije spreniku opinu. Projena opine pri ieano sroju preazi u ehanički ra W: W. Korisnos η nekoga opinskog sroja govori o oe koiki je io opine obivene o opijeg sprenika prešao u ehanički ra W, j., η η, gje su i eperaure opijeg onosno hanijeg sprenika. eperaura hanijeg sprenika iznosi: η / η + + 4 8 J K K 4 K K 7 47 C C C. 5 J 7 + 7 ježba 6 Ieani Carnoov sroj pria u svako cikusu kj o sprenika opine pri višoj eperauri 7 C i aje 6 kj hanije spreniku. Koika j e eperaura hanijeg sprenika? Rezua: 47 C. Zaaak 64 (Pero, srenja škoa) Koiko se kiograa kisika naazi u spreniku vouena u koje vaa ak o MPa i eperaura 7 C? (ona asa kisika M g/o, pinska konsana R 8.4 J/(o K)) Rješenje 64, p MPa 7 Pa, 7 C > 7 + 7 K + 7 K K, M g/o. kg/o, R 8.4 J/(o K),?

Jenažba pinskog sanja ieanog pina gasi: p R, M gje je p ak pina, obuja pina, asa pina, M ona asa pina, R pinska konsana, eroinaička eperaura pina. Masa kisika u spreniku iznosi: 7 kg Pa. M p M p R p R / o 769.79 kg. M M R R J 8.4 K o K ježba 64 Koiko se kiograa kisika naazi u spreniku vouena 6 u koje vaa ak o MPa i eperaura 7 C? (ona asa kisika M g/o, pinska konsana R 8.4 J/(o K)) Rezua: 59.57 kg. Zaaak 65 (Pero, srenja škoa) Koiki bi bio vouen kisika, saržan u spreniku vouena u koje vaa ak o MPa i eperaura 7 C, ako biso pusii a se raseže pri aosfersko aku i eperauri 5 C? (aosferski ak p 5 Pa) Rješenje 65, p MPa 7 Pa, 7 C > 7 + 7 K + 7 K K, p 5 Pa,, 5 C > 7 + 7 K + 5 K K,? Općeniu ovisnos izeđu ri paraera ieanog pina obuja, aka i eperaure ožeo izrazii zakono koji sarži sva ri pinska zakona: p p, šo vrijei za oređenu asu pina. o je jean o obika jenažbe sanja pina. ouen iznosi: p p p p / p p p 7 Pa K 67.55. K 5 Pa ježba 65 Koiki bi bio vouen kisika, saržan u spreniku vouena 6 u koje vaa ak o MPa i eperaura 7 C, ako biso pusii a se raseže pri aosfersko aku i eperauri 5 C? (aosferski ak p 5 Pa) Rezua: 75.. Zaaak 66 (ao, ehnička škoa) Liru voe grijeo o eperaure C o eperaure C eekrični ronio snage 8 W prikjučeni na napon. Grijanje raje 7.4 in. Koika je erička korisnos? (specifični opinski kapacie voe c 49 J / (kg K)) Rješenje 66 > kg, C, C, P 8 W, U, 7.4 in [7.4 6] 444 s, c 49 J/(kg K), η? opina koju neko ijeo zagrijavanje prii onosno hađenje izgubi jenaka je

c c ( ), gje je asa ijea, c specifični opinski kapacie, a projena eperaure ijea. Snaga kojo se u rošiu eekrična energija prevara u ruge obike energije je P U I. Eekrična energija kojo izvor opskrbjuje srujni krug i koja se prevara u ruge obike energije u neko rošiu za vrijee jenaka je W U I W P. Ojer izeđu energije koju iskorišćujeo o nekog sroja i ukupne energije koju uažeo u sroj zoveo korisnos sroja η. W η i. W u Energija koju aje eekrični grijač ronia je W P. Energija porebna za zagrijavanje voe je c ( ). erička je korisnos ojer obivene energije za zagrijavanje i energije W oveene prooko sruje J c 49 ( ) ( ) kg K kg K 94 94 η η.94 94%. W P 8 W 444 s ježba 66 Dvije ire voe grijeo o eperaure C o eperaure C eekrični ronio snage 6 W prikjučeni na napon. Grijanje raje 7.4 in. Koika je erička korisnos? Rezua: 94%. Zaaak 67 (Gaby, auranica srenje škoe) Eekrični bojer ia grijač snage kw. Koiko iara voe ože eekrični bojer zagrijai za sa o eperaure 9. C o 95 C? (specifični opinski kapacie voe c 4 J / (kg K), gusoća voe ρ kg/ ) Rješenje 67 P kw W, h 6 s, 9. C, 95 C, c 4 J / (kg K), ρ kg/,? Gusoću ρ neke vari ožeo naći iz ojera ase ijea i njegova obuja: ρ ρ. opina koju neko ijeo zagrijavanje prii onosno hađenje izgubi jenaka je c c ( ), gje je asa ijea, c specifični opinski kapacie, a projena eperaure ijea o na. Snaga kojo se u rošiu eekrična energija prevara u ruge obike energije je P U I. Eekrična energija kojo izvor opskrbjuje srujni krug i koja se prevara u ruge obike energije u neko rošiu za vrijee jenaka je 4

W U I, gje je U napon izeđu krajeva proaranog rošia, a I jakos sruje. akođer vrijei: P U I W U I W P. opina koju aje grijač eekričnog bojera je W P. opina porebna za zagrijavanje voe u bojeru iznosi: ρ c ρ c ( ). Buući a nea gubiaka opine, opina koju je priia voa u bojeru jenaka je opini W koju je preao grijač eekričnog bojera. ρ ( ) W ρ c P c P / ρ c 5 ( ) P W 6 s.. ρ c ( ) kg J 4 ( 95 9. ) K kg K ježba 67 Eekrični bojer ia grijač snage kw. Koiko iara voe ože eekrični bojer zagrijai za saa o eperaure 9. C o 95 C? (specifični opinski kapacie voe c 4 J / (kg K), gusoća voe ρ kg/ ) Rezua: iara. Zaaak 68 (Gaby, auranica srenje škoe) Da biso grijače snage 5 kw zagrijai 45 kg voe o 9 K o 7 K porebno je grijai vou sa. Koika se prio snaga izgubi na okoinu? (specifični opinski kapacie voe c 486 J / (kg K)) Rješenje 68 P u 5 kw 5 W ukupna snaga, 45 kg, 9 K, 7 K, h 6 s, c 486 J / (kg K), P? opina koju neko ijeo zagrijavanje prii onosno hađenje izgubi jenaka je c c ( ), gje je asa ijea, c specifični opinski kapacie, a projena eperaure ijea o na. Eekrična energija kojo izvor opskrbjuje srujni krug i koja se prevara u ruge obike energije u neko rošiu za vrijee jenaka je W P, gje je P snaga kojo se u rošiu eekrična energija prevara u ruge obike energije. Snaga grijača (uožena snaga) je opina porebna za zagrijavanje voe pooću grijača iznosi: c W i c ( ). W i Iskorišena snaga P i za zagrijavanje voe iznosi: P u.

W i P i c P i c ( ) /: P i. W i c Snaga koja se izgubi na okoinu jenaka je razici urošene i iskorišene snage: J c 45 486 ( kg ) ( 7 9) K kg K P Pu P i P Pu 5 W 84 W. 6 s ježba 68 Da biso grijače snage 5 kw zagrijai 9 kg voe o 9 K o 7 K porebno je grijai vou saa. Koika se prio snaga izgubi na okoinu? (specifični opinski kapacie voe c 486 J / (kg K)) Rezua: 84 W. Zaaak 69 (Gaby, auranica srenje škoe) Eekrični bojero reba zagrijai ire voe o eperaure 5 C o 9 C. Koiku snagu ora iai grijač a bi se o posigo za saa zagrijavanja? (specifični opinski kapacie voe c 4 J / (kg K), gusoća voe ρ kg/ ) Rješenje 69 -, 5 C, 9 C, h 7 s, c 4 J / (kg K), ρ kg/, P? Gusoću ρ neke vari ožeo naći iz ojera ase ijea i njegova obuja: ρ ρ. opina koju neko ijeo zagrijavanje prii onosno hađenje izgubi jenaka je c c ( ), gje je asa ijea, c specifični opinski kapacie, a projena eperaure ijea o na. Eekrična energija kojo izvor opskrbjuje srujni krug i koja se prevara u ruge obike energije u neko rošiu za vrijee jenaka je W P, gje je P snaga kojo se u rošiu eekrična energija prevara u ruge obike energije. opina koju aje grijač eekričnog bojera je W P. opina porebna za zagrijavanje voe u bojeru iznosi: ρ c ρ c ( ). Buući a nea gubiaka opine, opina koju je priia voa u bojeru jenaka je opini W koju je preao grijač eekričnog bojera. ρ W ρ c P c P / kg J 4 ( 9 5 ) K ρ c kg K P W. 7 s 6

ježba 69 Eekrični bojero reba zagrijai iara voe o eperaure 5 C o 9 C. Koiku snagu ora iai grijač a bi se o posigo za sa zagrijavanja? (specifični opinski kapacie voe c 4 J / (kg K), gusoća voe ρ kg/ ) Rezua: W. Zaaak 7 (Gaby, auranica srenje škoe) Koiko ugo reba zagrijavai ire voe uronjeno eekrično grijaico o 8 W a biso ih zagrijai o 5 C o 9 C? (specifični opinski kapacie voe c 47 J / (kg K), iskorišenje %) Rješenje 7 > kg, P 8 W, 5 C, 9 C, c 47 J / (kg K),? opina koju neko ijeo zagrijavanje prii onosno hađenje izgubi jenaka je c c ( ), gje je asa ijea, c specifični opinski kapacie, a projena eperaure ijea o na. Eekrična energija kojo izvor opskrbjuje srujni krug i koja se prevara u ruge obike energije u neko rošiu za vrijee jenaka je W P, gje je P snaga kojo se u rošiu eekrična energija prevara u ruge obike energije. opina koju aje uronjena eekrična grijaica je W P. opina porebna za zagrijavanje voe iznosi: c ( ). Buući a nea gubiaka opine, opina koju je priia voa jenaka je opini W koju je preaa eekrična grijaica W c ( ) P c ( ) P / P J c 47 ( ) ( 9 5) kg K kg K 78.875 s [ 78.875 : 6 ]. in. P 8 W ježba 7 Koiko ugo reba zagrijavai 4 ire voe uronjeno eekrično grijaico o 6 W a biso ih zagrijai o 5 C o 9 C? (specifični opinski kapacie voe c 47 J / (kg K), iskorišenje %) Rezua:. in. Zaaak 7 (Gaby, auranica srenje škoe) Eekrični grijač W naazi se u cijevi kojo proiče voa prooko o.5 c /s. Koika će bii eperaura voe na izazu iz cijevi, ako je uazna eperaura voe 8 C i specifični opinski kapacie voe c 486 J / (kg K)? Zanearie gubike opine u okoinu. (gusoća voe ρ kg/ ) Rješenje 7 P W, c 6.5.5, s s 8 C, c 486 J / (kg K), ρ kg/,? Gusoću ρ neke vari ožeo naći iz ojera ase ijea i njegova obuja: 7

ρ ρ. opina koju neko ijeo zagrijavanje prii onosno hađenje izgubi jenaka je c c ( ), gje je asa ijea, c specifični opinski kapacie, a projena eperaure ijea o na. Eekrična energija kojo izvor opskrbjuje srujni krug i koja se prevara u ruge obike energije u neko rošiu za vrijee jenaka je W P, gje je P snaga kojo se u rošiu eekrična energija prevara u ruge obike energije. opina koju grijač eekričnog bojera osoboi iznosi: opina koju voa u bojeru prii je W P. ρ ρ c ( ). c Buući a nea gubiaka opine, opina koju je priia voa jenaka je opini W koju je preaa eekrična grijaica: W ρ c ( ) P ρ c ( ) P / ρ c P P brojnik i nazivnik razoka P + poijeio sa ρ c ρ c + ρ c W 8 C + 4.8 C. kg 6 J.5 486 s kg K ježba 7 Eekrični grijač W naazi se u cijevi kojo proiče voa prooko o 7 c /s. Koika će bii eperaura voe na izazu iz cijevi, ako je uazna eperaura voe 8 C i specifični opinski kapacie voe c 486 J / (kg K)? Zanearie gubike opine u okoinu. (gusoća voe ρ kg/ ) Rezua: 4.8 C. Zaaak 7 (Gaby, auranica srenje škoe) oa u bojeru se grije gorenje zenog pina. Koiko je pina porebno a se 8 iara voe zagrije o 5 C o 75 C? Gubike zanearujeo. (specifični opinski kapacie voe c 4.9 J / (kg K), opina izgaranja pina q 9 kwh/ ) Rješenje 7 8 > 8 kg, 5 C, 75 C, c 4.9 J / (kg K), kwh 7 J q 9 [ 9 6 ].4,? opina koju neko ijeo zagrijavanje prii onosno hađenje izgubi jenaka je c c ( ), gje je asa ijea, c specifični opinski kapacie, a projena eperaure ijea o na. opina koja se osobađa pri popuno izgaranju goriva obuja izražava se unoško 8

q, gje je q opina izgaranja pina po jeinično vouenu, opina koja se obije izgaranje zenog pina je q. q opina koju voa u bojeru prii iznosi: c ( ). Buući a nea gubiaka opine, opina koju izgaranje osoboi zeni pin uroši se na zagrijavanje voe: q c ( ) q c ( ) / q J c 8 4.9 ( ) ( 75 5) kg K kg K.6. q 7 J.4 ježba 7 oa u bojeru se grije gorenje zenog pina. Koiko je pina porebno a se 8 iara voe zagrije o C o 7 C? Gubike zanearujeo. (specifični opinski kapacie voe c 4.9 J / (kg K), opina izgaranja pina q 9 kwh/ ) Rezua:.6. Zaaak 7 (Mario, ehnička škoa) Koiki je supanj korisnog jeovanja η auoobia koji roši 6 iara benzina na sa, razvijajući pri oe snagu o kw? (opina izgaranja benzina q 4.6 7 J/kg, gusoća benzina ρ 75 kg/ ) Rješenje 7 6 6 6 -, h 6 s, P kw. 4 W, q 4.6 7 J/kg, ρ 75 kg/, η? Gusoću ρ neke vari ožeo naći iz ojera ase ijea i njegova obuja: ρ ρ. Ojer izeđu energije koju iskorišćujeo W i o nekog sroja i ukupne energije W u koju uažeo u sroj zoveo korisnos sroja η. Česo je izražavao u posoku. W η i. W u opina koja se osoboi pri popuno izgaranju goriva ase izražava se unoško gje je q specifična opina izgaranja q, q. Energija koju auoobi iskorisi razvijajući pri oe snagu P iznosi: W P. i Ukupna energija koja se osoboi pri izgaranju benzina obuja je:. 9

ρ Wu q Supanj korisnog jeovanja η auoobia ia vrijenos: Wu ρ q. W 4 i P. W 6 s 4 4 η η.4 4%. Wu ρ q kg 7 J 75 6 4.6 kg ježba 7 Koiki je supanj korisnog jeovanja η auoobia koji roši iara benzina za saa, razvijajući pri oe snagu o kw? (opina izgaranja benzina q 4.6 7 J/kg, gusoća benzina ρ 75 kg/ ) Rezua: 4%. Zaaak 74 (Denis, ehnička škoa) Pri 7 C pin ia obuja 5 iara i naazi se po ako 5 Pa. Pin se izobarni zagrijavanje raseže i prio obavi ra J. Za koiko se supnjeva povisia eperaura pina? Rješenje 74 7 C > 7 + 7 K + 7 K 9 K, 5 5.5, p 5 Pa kons., W J,? Ka pinu ovoio opinu uz saan ak (izobarna projena), pin se raseže i obavja ra koji je jenak W p W p. Ka je ak pina saan, a ijenja se eperaura (izobarna projena), obuja ane ase pina ijenja će se prea Gay-Lussacovu zakonu:, šo znači a za razičia sanja ise ase nekog pina, uz saan ak, ojer Buući a je zagrijavanje pina izobarno (ak je konsanan), pin uroši ra W p. Pooću og raa W obije se obuja pina nakon zagrijavanja. osaje uvijek isi. W W p W p /: p W p +. + p + ak pina je konsanan (izobarna projena) pa se konačna eperaura pina nakon zagrijavanja obije iz Gay-Lussacova zakona: / W + p W 9 K J +.5 + 48 K. 5 p.5 Pa eperaura pina povisia se za: 48 9 58 58 K K K C.

ježba 74 Pri 7 C pin ia obuja 5 iara i naazi se po ako kpa. Pin se izobarni zagrijavanje raseže i prio obavi ra. kj. Za koiko se supnjeva povisia eperaura pina? Rezua: 58 K. Zaaak 75 (Denis, ehnička škoa) Koiki ra uroši pin počenog obuja ire ka u se uz sani ak.6 5 Pa povisi eperaura o 7 C na 7 C? Rješenje 75., p.6 5 Pa kons., 7 C > 7 + 7 K + 7 K K, 7 C > 7 + 7 K + 7 K 5 K, W? Ka pinu ovoio opinu uz saan ak (izobarna projena), pin se raseže i obavja ra koji je jenak W p W p. Ka je ak pina saan, a ijenja se eperaura (izobarna projena), obuja ane ase pina ijenja će se prea Gay-Lussacovu zakonu:, šo znači a za razičia sanja ise ase nekog pina, uz saan ak, ojer Buući a je zagrijavanje pina izobarno (ak je konsanan), pin uroši ra: W p. osaje uvijek isi. obuja ane ase pina ijenja će se prea Gay-Lussacovu zakonu:. Ra koji uroši pin ka u se uz saan ak povisi eperaura iznosi: / W p W p W p ( ) W p ( ) 5. 5 K.6 Pa. 45. J. K ježba 75 Koiki ra uroši pin počenog obuja ire ka u se uz sani ak 4.5 5 Pa povisi eperaura o 7 C na 7 C? Rezua: 8.4 J. Zaaak 76 (Denis, ehnička škoa) Pri C kisik ase g naazi se po ako 5 Pa. Nakon zagrijavanja pri sano aku pin je povećao obuja na iara. Nađi ra šo ga je urošio pin pri povećanju obuja. (ona asa kisika M g/o, pinska konsana R 8.4 J/(o K)) Rješenje 76 C > 7 + 7 K + K 8 K, g. kg, p 5 Pa kons.,., M g/o. kg/o, R 8.4 J/(o K), W?

Ka pinu ovoio opinu uz saan ak (izobarna projena), pin se raseže i obavja ra koji je jenak W p W p. Jenažba sanja pina gasi p R, M gje je p ak pina, obuja pina, asa pina, M ona asa pina, R pinska konsana, eroinaička eperaura pina. Počeni obuja pina naći ćeo iz opće jenažbe sanja pina: / R p R p R. M M p M p Buući a je zagrijavanje pina izobarno (ak je konsanan), pin uroši ra: R R W p W p W p M p M p J. 8.4 8 5 kg K Pa. o K 64.7 J. kg 5. Pa o ježba 76 Pri C kisik ase ag naazi se po ako kpa. Nakon zagrijavanja pri sano aku pin je povećao obuja na iara. Nađi ra šo ga je urošio pin pri povećanju obuja. Rezua: 64.7 J. Zaaak 77 (Marina, ginazija) Sakena boca napunjena je 5. c žive pri 8 C. Koiki će se obuja žive preii preko grića boce ka eperaura žive porase na 8 C? (koeficijen inearnog rasezanja saka β 9-6 K -, koeficijen kubičnog rasezanja žive α 8-5 K - ) Rješenje 77 8, živa 5. c, 8 C C 8 C 8 K projena eperaure, 8, sako 5. c, 8 C C 8 C 8 K projena eperaure, β 9-6 K -, α 8-5 K -,? Ka čvrso ijeu povisio eperauru njegove se ienzije povećaju. Ako su sve ienzije čvrsog ijea (ujina, širina, visina) pojenako izražene, riječ je o kubično rasezanju. Neka ijeo pri C ia obuja. Povisio i ijeu eperauru za (o C o ), njegov će se obuja povećai za α, gje je α koeficijen vounog, kubičnog rasezanja. aj izraz vrijei i za vouno, kubično rasezanje ekućina, kao i za šupja čvrsa ijea. Pri eperauri ijeo će iai obuja + β, α β, gje je β koeficijen inearnog rasezanja. Sakena boca napunjena je 5. c žive pri 8 C pa su njezin obuja i obuja žive isi. Kaa eperaura porase poveća će se obujovi sakene boce i žive. Obuja žive bi će veći o obuja sakene boce jer je koeficijen kubičnog rasezanja žive veći o koeficijena kubičnog rasezanja saka. Računao obuja žive na eperauri :

( α ) ( + α ) ( + α ) ( α ) ( α ) 8, živa + poijeio 8, živa + jenažbe 8, živa 8, živa + 8, živa + α 8, živa + α + α / 8, živa 8, živa. 8, živa 8, živa 8, živa + α + α Računao obuja sakene boce na eperauri : ( β ) 8, sako + poijeio 8, sako + jenažbe 8, sako + 8, sako + ( β ) ( β ) 8,sako + 8,sako + β / 8, sako 8,sak 8, živa + o + β + β 8,sako 8,sako. + β Obuja žive koja se preia preko grića sakene boce jenak je razici obuja žive i obuja sakene boce pri eperauri : + α + β 8, živa 8,sako 8, živa α 8,sako + + β 5 6 + 8 K 8 K + 9 K 8 K 5. c 5. c.5 c. 5 6 + 8 K 8 K + 9 K 8 K ježba 77 Sakena boca napunjena je 4. c žive pri 8 C. Koiki će se obuja žive preii preko grića boce ka eperaura žive porase na 8 C? (koeficijen inearnog rasezanja saka β 9-6 K -, koeficijen kubičnog rasezanja žive α 8-5 K - ) Rezua:. c. Zaaak 78 (Marina, ginazija) Šap o paine ugačak je pri C 998. Pri kojoj će eperauri šap bii ugačak? (koeficijen inearnog rasezanja paine β.9-5 K - ) Rješenje 78 C C C K, 998.998,, β.9-5 K -,? Ka šapu nekog čvrsog ijea, koji prea ogovoru pri C ia ujinu, povisio eperauru za (o C o ), on će se proužii za: gje je β koeficijen inearnog rasezanja koji se efinira izrazo: β. Jeinica za koeficijen inearnog rasezanja je K -. Iz izraza za β sijei a će nakon zagrijavanja ujina šapa bii jenaka: ( + β ).

Pri inearno rasezanju šapa projena eperaure, kaa se šap ujine rasegne na ujinu, iznosi:. β.inačica Dujina šapa na eperauri je: Dujina šapa na eperauri je: +. +. eperaura šapa, pri kojoj će bii ugačak, obije se rješavanje susava jenažbi: jenažbe ( + β ) ( β ) + β + β ( + β ) 4 + β poijeio + β + β + + / + β ( + β ) + β + β β ( ) / + β ( + β ) β β 5 +.9 K K 4.7 C 4 C. 5.9 K.998.inačica Buući a se šap raseže inearno, projena eperaure, kaa se šap ujine rasegne na ujinu, iznosi:. β eperaura, pri kojoj će šap bii ugačak, ia vrijenos:.998 4.67 4 + + C + C C. β 5.9 K.998 ježba 78 Šap o paine ugačak je pri C 9.98. Pri kojoj će eperauri šap bii ugačak c? (koeficijen inearnog rasezanja paine β.9-5 K - ) Rezua: 4 C. Zaaak 79 (Marina, ginazija) Na rveni koač projera c reba savii žejezni obruč čiji je projer 5 anji o projera koača. Za koiko supnjeva reba povisii eperauru žejezno obruču? (koeficijen inearnog rasezanja žejeza β. -5 K - ) Rješenje 79 c, 5.5, β. -5 K -,? Ka šapu nekog čvrsog ijea, koji prea ogovoru pri C ia ujinu, povisio eperauru za (o C o ), on će se proužii za: gje je β koeficijen inearnog rasezanja koji se efinira izrazo:

β. Jeinica za koeficijen inearnog rasezanja je K -. Iz izraza za β sijei a će nakon zagrijavanja ujina šapa bii jenaka: ( + β ). Pri inearno rasezanju šapa projena eperaure kaa se šap ujine rasegne na ujinu, iznosi:. β Projer žejeznog obruča prije zagrijavanja je:. Buući a se opseg žejeznog obruča, a s nji i projer rasežu inearno, projena eperaure priiko koje će se žejezni obruč oći savii na rveni koač, iznosi:.5 β 48.76 49. 5 ( ) K K. K (.5 ) β ježba 79 Na rveni koač projera c reba savii auinijski obruč čiji je projer 5 anji o projera koača. Za koiko supnjeva reba povisii eperauru auinijsko obruču? (koeficijen inearnog rasezanja auinija β.6-5 K - ) Rezua: 9.7 K. Zaaak 8 (Marina, ginazija) Čeični vajak ia projer. c pri C. Pri kojoj će eperauri aj vajak očno prisajai u rupu projera 9.997 c? (koeficijen inearnog rasezanja čeika β. -5 K - ) Rješenje 8. c., C C C K, 9.997 c.9997, β. -5 K -,? Ka šapu nekog čvrsog ijea, koji prea ogovoru pri C ia ujinu, povisio eperauru za (o C o ), on će se proužii za: β, gje je β koeficijen inearnog rasezanja koji se efinira izrazo: β. Jeinica za koeficijen inearnog rasezanja je K -. Iz izraza za β sijei a će nakon zagrijavanja ujina šapa bii jenaka: ( + β ). Pri inearno rasezanju šapa projena eperaure kaa se šap ujine rasegne na ujinu, iznosi:. β.inačica Dujina projera vajka na eperauri je: 5

Dujina projera vajka na eperauri je: +. +. eperaura vajka, pri kojoj će očno prisajai u rupu, obije se rješavanje susava jenažbi: jenažbe ( + β ) ( β ) + β + β ( + β ) + β poijeio + β + β + + / + β ( + β ) + β + β β ( ) / + β ( + β ) β β.9997 5 +. K K.7 C. 5. K..inačica Buući a proarao sao projenu opsega vajka onosno projera koja je inearna, projena eperaure priiko koje će se opseg vajka (ii njegov projer) sanjii iznosi:. β ajak će očno prisajai u rupu pri sniženoj eperauri : ( broj je negaivan jer se projer sanjuje).9997..7 + + C + C. β 5. K. ježba 8 Čeični vajak ia projer. pri C. Pri kojoj će eperauri aj vajak očno prisajai u rupu projera.9997? (koeficijen inearnog rasezanja čeika β. -5 K - ) Rezua:.7 C. 6