dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

Σχετικά έγγραφα
II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

( ) p a. poklopac. Rješenje:

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

Budući da je u jednakokračnom pravokutnom trokutu visina osnovice jednaka polovini osnovice, vrijedi: a 2

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima.

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

18. listopada listopada / 13

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

2.6 Nepravi integrali

( ) 2. 3 upisana je kocka. Nađite brid kocke.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Analitička geometrija i linearna algebra

7 Algebarske jednadžbe

Algebra Vektora. pri rješavanju fizikalnih problema najčešće susrećemo skalarne i vektorske

Dani vektor lahko ponazorimo z usmerjeno daljico, ki se začne v poljubni točki - pravimo tudi, da vektor vzporedno premaknemo v dano začetno točko.

Vektori. 28. studenoga 2017.

VEKTORI (m h) brzina, akceleracija, sila, kutna brzina, električno polje, magnetsko polje

Matematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

γ = 120 a 2, a, a + 2. a + 2

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo


Fizika 2. Auditorne vježbe - 7. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Računarstvo. Elekromagnetski valovi. 15. travnja 2009.

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

1 Ekstremi funkcija više varijabli

α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.

Operacije s matricama

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Elementi spektralne teorije matrica

2.7 Primjene odredenih integrala

5. Karakteristične funkcije

1.4 Tangenta i normala

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

4. Relacije. Teorijski uvod

Dijagonalizacija operatora

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1)

Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Skalarni umnozak vektora je skalar: a b = a b cos ϕ ; ϕ kut izmedju vektor a i b.

Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod

Odredjeni integral je granicna vrijednost sume beskonacnog broja clanova a svaki clan tezi k nuli i oznacava se sa : f x dx f x f x f x f x b a f

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

ZAVRŠNI ISPIT NA KRAJU OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA. školska 2013./2014. godina TEST MATEMATIKA UPUTE ZA RAD

( , 2. kolokvij)

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Dinamika krutog tijela. 14. dio

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

ΥΠΗΡΕΣΙΕΣ ΠΡΟΣΩΠΙΚΟΥ ΔΙΑΧΕΙΡΙΣΗ ΑΠΟΔΟΣΗΣ ΚΑΙ ΣΤΕΛΕΧΩΣΗ

) kartezijev pravokutni koordinatni sustav. Položaj točke T jednoznačno je

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

REDUKCIJA SISTEMA NA TAČKU KOORDINATNOG POČETKA Glavni vektor Glavni moment. = xi. F r. r = j. M i. M r

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

sektorska brzina tačke

ibemo Kazakhstan Republic of Kazakhstan, West Kazakhstan Oblast, Aksai, Pramzone, BKKS office complex Phone: ; Fax:

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Analitička geometrija afinog prostora

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

Transcript:

I. VEKTORI d. sc. Min Rodić Lipnović 009./010. 1 Pojm vekto A B dužin A B usmjeen (oijentin) dužin (n se koj je točk početn, koj kjnj) A B vekto - kls ( skup ) usmjeenih dužin C D E F AB je epeentnt vekto Vekto im: duljinu, smje i oijentciju Dv su vekto jednk ko imju jednku duljinu, smje i oijentciju. 1

Vekto u pvokutnom koodintnom sustvu T = OT = {,, } O T (,, ) = OT dij-vekto točke T = poj = poj = poj Sklne komponente vekto Modul (duljin, psolutn vijednost) vekto : = = + + 3 Vekto u pvokutnom koodintnom sustvu (nstvk) T 1 ( 1, 1, 1 ) T 1 T T (,, ) O T 1 T = { 1, 1, 1 } d ( T 1, T ) = T 1 T = 1) + ( 1) + ( 1) ( 4

Jedinični vekto (ot) - vekto čiji je modul jednk 1 jedinični vekto u smjeu vekto : 0 = jedinični vekto u smjeu osi : jedinični vekto u smjeu osi : jedinični vekto u smjeu osi : i j k = {,, } = i + j + k Nul-vekto - vekto čiji je modul jednk 0 - onk: 0 5 Kosinusi smje vekto Smje vekto u postou može se dti i kutevim koje tj vekto tv s koodintnim osim,, γ cos α = O α β cos β = cos γ = Vijedi: cos α + cos β + cos γ = 1 6 3

Opecije s vektoim Zjnje vekto - Pvilo plelogm ( vektoe s istom početnom točkom) c c = + - Pvilo tokut ( vektoe koji se nstvljju ) c Oduimnje vekto d = = + ( ) d Množenje vekto sklom n œn n = + +... + n piojnik = 3 7 Linen komincij vekto λ + μ +... + ξf,,..., f -vektoi λ, μ,..., ξ-skli Skup od n vekto je LINEARNO ZAVISANko se neki od njih može pikti ko linen komincij peostlih np. c = λ + μ +... + ξf odnosno, ko postoje skli α, β,γ,, ζ, od kojih je jedn ličit od 0, tkvi d vijedi: α + β + γc +... + ζf = 0 Skup od n vekto je LINEARNO NEZAVISAN, ko nije lineno visn. Ako je elcij α + β + γc +... + ζf = 0 moguć smo kd je α=β= γ= = ζ=0, ond je tj skup lineno nevisn. 8 4

Kolineni i komplnni vektoi Dv vekto su kolinen ko leže n istom pvcu (ili n plelnim pvcim). i su kolineni i su lineno visni tj. jedn se može iskti pomoću dugog (np. = λ ) Odn. postoje α, β( jedn je ličit od 0) tko d je α + β=0 Ti vekto su komplnn ko leže u istoj vnini (ili u plelnim vninm).,, c su komplnni,, c su lineno visni tj. jedn se može iskti pomoću peostl dv ( np. c = λ + μ ) Odn. postoje α, β, γ( jedn je ličit od 0) tko d je α + β + γc = 0 NAPOMENA: 4 vekto u (3D) postou su uvijek lineno visni! 9 Sklni podukt vekto Sklni podukt vekto je skl!!! = cosϕ, ϕ= (, ) Svojstv: = (komuttivnost) ( + ) c = c + c (distiutivnost) ( λ ) = ( λ ) = λ( ), svki λœr = 0, ko je cosϕ= 0 tj. ko su i okomiti = Z jedinične vektoe i, j, k vijedi: i j = i k = j k = 0 i i = j j = k k = 1 ( = j i = k i = k j og komuttivnosti) 10 5

Sklni podukt vekto - nstvk = cosϕ, ϕ= (, ) Koodintni pis: = i + j + k ( = {,, } ) = i + j + k ( = {,, } ) ï = + + = = + + Kut imeđu dv vekto cos ϕ = = + + + + + + Uvjet okomitosti dv vekto: (u petpostvku d je, 0 ) ( cosϕ= 0 ) + + ^ = 0, tj. = 0 11 Pojekcij vekto n vekto j poj = cos ϕ cos ϕ = poj 1 6

Vektoski podukt vekto Vektoski podukt vekto je vekto!!! Vektoski podukt dv vekto i u postou je novi vekto c = ä s sljedećim svojstvim: Duljin vekto c inosi: c = = c Smje: sin ϕ, ϕ= (, ) je jednk inosu povšine plelogm petog vektoim i Pvc nosiocod c je okomit n vninu u kojoj leže vektoi i ϕ tj. c ^, Oijentcij: Vektoi,, c su desno oijentini c = ä ϕ 13 Vektoski podukt vekto- nstvk Svojstv: ä = ( ä ) ( ntikomuttivnost!!! ) ( + ) äc = äc + äc (distiutivnost) c ä( + ) = c ä + c ä ( λ ) ä = ä( λ ) = λ( ä ), svki λœr ä = 0, ko je sin ϕ= 0 tj. ko su i plelni Specijlno: ä =0, svki Z jedinične vektoe i, j, k vijedi: i äj = k j äk = i k äi = j j äi = k k äj = i i äk = j i äi = j äj = k äk = 0 14 7

Vektoski podukt vekto- nstvk Koodintni pis: = i + j + k ( = {,, } ) = i + j + k ( = {,, } ) ï ä = ( i + j + k) ä( i + j + k) = ( ) i ( ) j + ( ) k ä = i j k Uvjet kolinenosti(odn. plelnosti) dv vekto: (u petpostvku d je, 0 ) ä = 0, tj. = 0 = 0 = 0 tj. ( sin ϕ= 0 ) = = 15 Vektoski podukt vekto- pimjene P P = = 1 = sin ϕ 16 8

Međusoni podukt ti vekto c, ä äc âc ili â c - nisu odeđeni; možemo ih ostviti n više nčin - točno nmo kojim edoslijedom ćemo množiti Mješoviti vektoski podukt ( ä ) c = ä c cosϕ, ϕ= ( ä, c ) P () poj (visin) c ä Pimjene: Volumen plelepiped V plelepiped = ( ä ) c ( = B visin ) V pimide = 1 B visin 3 1 V teted = ( ä ) c (B je tokut!) 6 ϕ c 17 Mješoviti vektoski podukt - nstvk Koodintni pis: ( ä ) c = ( ) c + ( ) c + ( ) c ( ä ) c = c c c Uvjet komplnnostivekto,, c : V plelepiped = 0, odn. ( ä ) c = 0 tj. = 0 c c c 18 9