BIOLOŠKI VAŢNA ORGANSKA JEDINJENJA PROTEINI. AMINOKISELINE. Ključni pojmovi

Σχετικά έγγραφα
evina) - retko se nalaze u slobodnom stanju - međusobno povezane čineći i peptide i proteine

Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Proteini. Naziv PROTEINI potiče od Grčke reči proteios, što znači PRVI

IZVODI ZADACI (I deo)

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Prirodno-matematički fakultet Društvo matematičara I fizičara Crne Gore

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Sekundarne struktura proteina Fibrilni proteini

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

Supstituisane k.k. Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi. Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

Teorijske osnove informatike 1

ISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE

ZNAČAJ I ULOGA HRANE U ORGANIZMU

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

ZNAČAJ I ULOGA HRANE U ORGANIZMU

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

VODA ELEKTROLITI I ACIDO-BAZNA RAVNOTEŽA...

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

PROTEINI uloga u organizmu:

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

IZVODI ZADACI (I deo)

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Kiselo bazni indikatori

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Elementi spektralne teorije matrica

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA

numeričkih deskriptivnih mera.

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

Kaskadna kompenzacija SAU

Trigonometrijske nejednačine

Imunofluorescencija. vizualizacija molekula protutijela obilježenih fluorokromom vezanih za antigene na stanicama ili tkivnim preparatima

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

4. Proteini I: 4.A. Aminokiseline

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

18. listopada listopada / 13

STRUKTURA I OSOBINE Aminokiseline su karboksilne kiseline koje u svom molekulu sadrže AMINO grupe.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Operacije s matricama

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

3/25/2016. Hemijske komponente ćelije

1.4 Tangenta i normala

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

5. Karakteristične funkcije

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Reverzibilni procesi

Biohemija proteina i nukleinskih kiselina

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

ΣΕΡΒΙΚΗ ΓΛΩΣΣΑ IV. Ενότητα 7: Η χρήση των πτώσεων στον σχηματισμό προτάσεων. Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών

radni nerecenzirani materijal za predavanja

BELANČEVINE. Uvod. čine osnovu života, ulaze u sastav svih živih bića

1 Promjena baze vektora

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Ispitna pitanja za teorijski deo ispita. Pitanja iz neorganske hemije

OSNOVNA ŠKOLA HEMIJA

7 Algebarske jednadžbe

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

STRUKTURA I OSOBINE Aminokiseline su karboksilne kiseline koje u svom molekulu sadrže AMINO grupe.

Transcript:

BIOLOŠKI VAŢNA ORGANSKA JEDINJENJA PROTEINI. AMINOKISELINE Ključni pojmovi α - Aminokiseline Peptidna veza Vlaknasti i loptasti proteini Prosti i složeni proteini Piramida ishrane

BIOLOŠKI VAŢNA ORGANSKA JEDINJENJA PROTEINI AMINOKISELINE Aminokiseline su gradivne jedinice proteina (C, H, N, S) 2 funkcionalne grupe : -AMINO, NH2 -KARBOKSILNA, -COOH -obe grupe su na 2. C atomu (α-alfa C atom) pa se proteinske aminokiseline zovu α-aminokiseline i

α Opšta formula α -aminokiselina R CH COOH NH2 Najjednostavnija je GLICIN, H-CH COOH NH2 ALANIN, CH3 CH COOH NH2

Razlaganjem proteina nastaje 20 α -AK

Fizičke osobine -bele, kristalne, rastvorne u vodi Hemijske osobine -reaguju kiselo i bazno

GRADJENJE PEPTIDA

R-CH-CO N-CH-COOH NH2 H R PEPTIDNA VEZA U reakciji između : 2 aminokiseline nastaje DIPEPTID 3 aminokiseline TRIPEPTID više AK OLIGOPEPTID više od 100 AK POLIPEPTID

Biuretska reakcija Rastvor proteina Natrijum- hidroksid 2% rastvor plavog kamena NaOH CuSO 4 Dokazuje se peptidna veza -CO-NH-

REDOSLED vezivanja bitan za biološku ulogu Reakcijom glicina i alanina mogu nastati 2 različita dipeptida CH3-CH-CO-N-CH2-COOH NH2 H, alanil-glicin CH2-CO-N-CH-COOH NH2 H CH3, glicil-alanin

NASTAVNI LISTIĆ * 1. Zaokruži slovo ispred tačnog odgovora: Aminokiseline izgrađuju: a) masti b) šećere c) kiseline d) proteine 2. Dopuni tekst: Aminokiseline imaju funkcionalne grupe: i karboksilnu grupu. Samo -aminokiseline ulaze u sastav proteina. Ima ih brojčano. Najjednostavnija α-aminokiselina je. 3. α-aminokiseline se medusobno povezuju : a) estarskom vezom b) peptidnom vezom?

PROTEINI su prirodni polipeptidi (od 100 do nekoliko hiljada α -AK vezanih peptidnom vezom) (proteios - prvi ) PODELA Prema obliku molekula: 1. vlaknasti (fibrilarni): proteini kose, kože, noktiju, mišića (kolagen, keratin- gradivni) 2. loptasti (globularni): enzimi, hormoni, zaštitni, transportni, rezervni, kontraktilni (funkcionalni)

Prema složenosti molekula: 1. jednostavni (samo AK) 2. sloţeni (AK i neproteinski deo- metal, masna kiselina, šećer), biološki vaţni Biološka funkcija i fizička svojstva određena su strukturom molekula Svako smanjenje ili gubitak aktivnosti proteina usled narušavanja strukture zove se DENATURACIJA (solima, kiselinama, bazama, enzimima, temperaturom- pr. kuvanje jajeta)

VARENJE HRANE BIOLOGIJA VII RAZRED Veliki biomolekuli koji se unose u organizam hranom (skrob, masti, proteini) ne mogu da prođu kroz zid tankog creva, već se prvo razlažu na osnovne sastojke (aminokiseline, glukozu, glicerol i masne kiseline). Ovi procesi se odvijaju u digestivnom traktu i zovu se varenje (digestija). Proizvodi varenja se resorbuju i putem krvi prenose do različitih tkiva i organa gde se koriste za dobijanje energije ili za izgradnju drugih jedinjenja neophodnih za organizam.

VARENJE PROTEINA BIOLOGIJA VII RAZRED

METABOLIZAM PROTEINA BIOLOGIJA VII RAZRED Varenje proteina predstavlja njihovu enzimsku razgradnju do aminokiselina. Varenje proteina započinje u želucu dejstvom enzima pepsina (razgradnja peptidnih veza) a nastavlja se u tankom crevu pod dejstvom enzima koje luči pankreas. Aminokiseline nastale hidrolizom proteina najvećim delom se koriste za sintezu telesnih proteina i drugih važnih biomplekula (vitamina, hormona, alkaloida). Organizam nema sposobnost da skladišti uneti višak AK kao što može glukozu i masne kiseline.

INSULIN, hormon izgrađen od 51 AK, ima 2 lanca vezanih disulfidnim mostom

Kazein, rezervni protein u mleku Invertaza, enzim Endorfin, hormon sreće

Hemoglobintransportni protein Mioglobinkontraktilni

Imunoglobulini, zaštitni proteini Pepsin, enzim

** 1. Proteini su: a) polisaharidi b) polipeptidi 2. Dopuni tekst: Prema obliku molekula postoje i proteini. Prema složenosti molekula mogu biti i proteini. 3. Navedi bar 3 proteina i njihove funkcije u ljudskom organizmu.

-Biljke i neki mikroorganizmi sintetišu sve α -AK -ESENCIJALNE (bitne) α -AK čovek ne ne moţe da sintetiše

PIRAMIDA ISHRANE

SINTETIČKI PROTEINI

*** 1. Zaokruži slovo ispred formule aminokiseline: a) H2SO4 b) CH3COOH c) CH2(NH2)COOH d) CH3NH2 2. Razlike u biološkoj funkciji proteina u ljudskom organizmu potiču od: a) različite strukture molekula b) peptidne veze 3. Gde se nalaze esencijalne aminokiseline? Zašto ih moramo uneti putem hrane?

REŠENJA 1. d) 2. 2, amino, α -alfa, 20, glicin 3. b) 1. b) * ** 2. vlaknasti, loptasti, jednostavni, složeni 3. hemoglobin transportni, insulin- hormon, pepsin- enzim 1. c) 2. a) *** 3. u mesu, ribi, jajima, mleku, pasulju, soji. Esencijalne AK ne možemo sintetisati. Za normalan rast i razvoj.

Ključni pojmovi α - Aminokiseline Peptidna veza Vlaknasti i loptasti proteini Prosti i složeni proteini Piramida ishrane

DOMAĆI ZADATAK 1. Na Internetu pronaći zanimljivosti o značaju proteina u pravilnoj ishrani www.zdravahrana.com, www.zdravzivot.in.rs 2. Sastavi piramidu svoje ishrane. Uporedi je sa piramidom zdrave ishrane. Da li je potrebno da menjaš svoje navike u ishrani? 3. Ponovi ključne pojmove na blogu o hemiji hemija024.wordpress.com 4. Uradi kviz o proteinima i aminokiselinama na edmodo kursu 5. Na linku pogledaj prezentaciju Metabolizam proteina http://prezi.com/go0dzira5h0q/?utm_campaign=share&ut m_medium=copy&rc=ex0share

Evaluacioni listić za učenike Na današnjem času sam dobio/la nova saznanja o proteinima: DA NE DELIMIČNO Pojam jedinjenja proteina mi je sada jasniji: DA NE DELIMIČNO Svidela mi se prezentacija i rad u paru: DA NE DELIMIČNO Šta bih ja promenio/ la: Čas je bio zanimljiv: DA NE DELIMIČNO Hvala na iskrenosti i pažnji! Nastavnica Ivana Minid