BIOLOŠKI VAŢNA ORGANSKA JEDINJENJA PROTEINI. AMINOKISELINE Ključni pojmovi α - Aminokiseline Peptidna veza Vlaknasti i loptasti proteini Prosti i složeni proteini Piramida ishrane
BIOLOŠKI VAŢNA ORGANSKA JEDINJENJA PROTEINI AMINOKISELINE Aminokiseline su gradivne jedinice proteina (C, H, N, S) 2 funkcionalne grupe : -AMINO, NH2 -KARBOKSILNA, -COOH -obe grupe su na 2. C atomu (α-alfa C atom) pa se proteinske aminokiseline zovu α-aminokiseline i
α Opšta formula α -aminokiselina R CH COOH NH2 Najjednostavnija je GLICIN, H-CH COOH NH2 ALANIN, CH3 CH COOH NH2
Razlaganjem proteina nastaje 20 α -AK
Fizičke osobine -bele, kristalne, rastvorne u vodi Hemijske osobine -reaguju kiselo i bazno
GRADJENJE PEPTIDA
R-CH-CO N-CH-COOH NH2 H R PEPTIDNA VEZA U reakciji između : 2 aminokiseline nastaje DIPEPTID 3 aminokiseline TRIPEPTID više AK OLIGOPEPTID više od 100 AK POLIPEPTID
Biuretska reakcija Rastvor proteina Natrijum- hidroksid 2% rastvor plavog kamena NaOH CuSO 4 Dokazuje se peptidna veza -CO-NH-
REDOSLED vezivanja bitan za biološku ulogu Reakcijom glicina i alanina mogu nastati 2 različita dipeptida CH3-CH-CO-N-CH2-COOH NH2 H, alanil-glicin CH2-CO-N-CH-COOH NH2 H CH3, glicil-alanin
NASTAVNI LISTIĆ * 1. Zaokruži slovo ispred tačnog odgovora: Aminokiseline izgrađuju: a) masti b) šećere c) kiseline d) proteine 2. Dopuni tekst: Aminokiseline imaju funkcionalne grupe: i karboksilnu grupu. Samo -aminokiseline ulaze u sastav proteina. Ima ih brojčano. Najjednostavnija α-aminokiselina je. 3. α-aminokiseline se medusobno povezuju : a) estarskom vezom b) peptidnom vezom?
PROTEINI su prirodni polipeptidi (od 100 do nekoliko hiljada α -AK vezanih peptidnom vezom) (proteios - prvi ) PODELA Prema obliku molekula: 1. vlaknasti (fibrilarni): proteini kose, kože, noktiju, mišića (kolagen, keratin- gradivni) 2. loptasti (globularni): enzimi, hormoni, zaštitni, transportni, rezervni, kontraktilni (funkcionalni)
Prema složenosti molekula: 1. jednostavni (samo AK) 2. sloţeni (AK i neproteinski deo- metal, masna kiselina, šećer), biološki vaţni Biološka funkcija i fizička svojstva određena su strukturom molekula Svako smanjenje ili gubitak aktivnosti proteina usled narušavanja strukture zove se DENATURACIJA (solima, kiselinama, bazama, enzimima, temperaturom- pr. kuvanje jajeta)
VARENJE HRANE BIOLOGIJA VII RAZRED Veliki biomolekuli koji se unose u organizam hranom (skrob, masti, proteini) ne mogu da prođu kroz zid tankog creva, već se prvo razlažu na osnovne sastojke (aminokiseline, glukozu, glicerol i masne kiseline). Ovi procesi se odvijaju u digestivnom traktu i zovu se varenje (digestija). Proizvodi varenja se resorbuju i putem krvi prenose do različitih tkiva i organa gde se koriste za dobijanje energije ili za izgradnju drugih jedinjenja neophodnih za organizam.
VARENJE PROTEINA BIOLOGIJA VII RAZRED
METABOLIZAM PROTEINA BIOLOGIJA VII RAZRED Varenje proteina predstavlja njihovu enzimsku razgradnju do aminokiselina. Varenje proteina započinje u želucu dejstvom enzima pepsina (razgradnja peptidnih veza) a nastavlja se u tankom crevu pod dejstvom enzima koje luči pankreas. Aminokiseline nastale hidrolizom proteina najvećim delom se koriste za sintezu telesnih proteina i drugih važnih biomplekula (vitamina, hormona, alkaloida). Organizam nema sposobnost da skladišti uneti višak AK kao što može glukozu i masne kiseline.
INSULIN, hormon izgrađen od 51 AK, ima 2 lanca vezanih disulfidnim mostom
Kazein, rezervni protein u mleku Invertaza, enzim Endorfin, hormon sreće
Hemoglobintransportni protein Mioglobinkontraktilni
Imunoglobulini, zaštitni proteini Pepsin, enzim
** 1. Proteini su: a) polisaharidi b) polipeptidi 2. Dopuni tekst: Prema obliku molekula postoje i proteini. Prema složenosti molekula mogu biti i proteini. 3. Navedi bar 3 proteina i njihove funkcije u ljudskom organizmu.
-Biljke i neki mikroorganizmi sintetišu sve α -AK -ESENCIJALNE (bitne) α -AK čovek ne ne moţe da sintetiše
PIRAMIDA ISHRANE
SINTETIČKI PROTEINI
*** 1. Zaokruži slovo ispred formule aminokiseline: a) H2SO4 b) CH3COOH c) CH2(NH2)COOH d) CH3NH2 2. Razlike u biološkoj funkciji proteina u ljudskom organizmu potiču od: a) različite strukture molekula b) peptidne veze 3. Gde se nalaze esencijalne aminokiseline? Zašto ih moramo uneti putem hrane?
REŠENJA 1. d) 2. 2, amino, α -alfa, 20, glicin 3. b) 1. b) * ** 2. vlaknasti, loptasti, jednostavni, složeni 3. hemoglobin transportni, insulin- hormon, pepsin- enzim 1. c) 2. a) *** 3. u mesu, ribi, jajima, mleku, pasulju, soji. Esencijalne AK ne možemo sintetisati. Za normalan rast i razvoj.
Ključni pojmovi α - Aminokiseline Peptidna veza Vlaknasti i loptasti proteini Prosti i složeni proteini Piramida ishrane
DOMAĆI ZADATAK 1. Na Internetu pronaći zanimljivosti o značaju proteina u pravilnoj ishrani www.zdravahrana.com, www.zdravzivot.in.rs 2. Sastavi piramidu svoje ishrane. Uporedi je sa piramidom zdrave ishrane. Da li je potrebno da menjaš svoje navike u ishrani? 3. Ponovi ključne pojmove na blogu o hemiji hemija024.wordpress.com 4. Uradi kviz o proteinima i aminokiselinama na edmodo kursu 5. Na linku pogledaj prezentaciju Metabolizam proteina http://prezi.com/go0dzira5h0q/?utm_campaign=share&ut m_medium=copy&rc=ex0share
Evaluacioni listić za učenike Na današnjem času sam dobio/la nova saznanja o proteinima: DA NE DELIMIČNO Pojam jedinjenja proteina mi je sada jasniji: DA NE DELIMIČNO Svidela mi se prezentacija i rad u paru: DA NE DELIMIČNO Šta bih ja promenio/ la: Čas je bio zanimljiv: DA NE DELIMIČNO Hvala na iskrenosti i pažnji! Nastavnica Ivana Minid