Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Σχετικά έγγραφα
Savijanje nosaa. Savijanje ravnog štapa prizmatinog poprenog presjeka. a)isto savijanje. b) Savijanje silama. b) Savijanje silama.

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Osnovne vrste naprezanja: Aksijalno naprezanje Smicanje Uvijanje. Savijanje. Izvijanje

Prostorni spojeni sistemi

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

1.4 Tangenta i normala

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKKULTET ZAVRŠNI RAD

SILE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

ČVRSTOĆA 13. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA ŠTAPA

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

ISPIT GRUPA A - RJEŠENJA

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

TEHNIČKA MEHANIKA I 9. PREDAVANJE SILE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA. Str knjiga Poglavlje 12 Unutrašnje sile

VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD

20 mm. 70 mm i 1 C=C 1. i mm

2.7 Primjene odredenih integrala

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

( , 2. kolokvij)

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

Το άτομο του Υδρογόνου

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

OTPORNOST MATERIJALA 2 Osnovne akademske studije, III semestar

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Termovizijski sistemi MS1TS

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Dinamika krutog tijela. 14. dio

PROJEKTOVANJEI GRA ENJEBETONSKIH KONSTRUKCIJA

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

Masa, Centar mase & Moment tromosti

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

ΘΕΜΑ 1. Στο φορέα του σχήματος ζητούνται να χαραχθούν τα διαγράμματα M, Q, N. (3 μονάδες)

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Proračunski model - pravougaoni presek

3. poglavlje (korigirano) F U N K C I J E

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET ZAVRŠNI RAD

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

Kaskadna kompenzacija SAU

15. domaća zadaća. Matematika 1 (preddiplomski stručni studij elektrotehnike)

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

30 kn/m. - zamenimo oslonce sa reakcijama oslonaca. - postavimo uslove ravnoteže. - iz uslova ravnoteže odredimo nepoznate reakcije oslonaca

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

[ ] VAŽNO UVIJANJE ŠTAPOVA. Kut uvijanja (torzije) ϕ M I. Maksimalno posmino naprezanja τ. Dimenzioniranje štapova optereenih na uvijanje

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

7 Algebarske jednadžbe

Sistem sučeljnih sila

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Skalarni umnozak vektora je skalar: a b = a b cos ϕ ; ϕ kut izmedju vektor a i b.

Transcript:

Dijagrami:. Udužnih sia N Greda i konoa. Popre nih sia TZ 3. Momenata savijanja My. dio Prosta greda. Optere ena koncentriranom siom F I. Reaktivne sie:. M A = 0 R B F a = 0. M B = 0 R A F b = 0 3. F = 0 F a F b RA = RB = adovojena 3 4 II. Dijagrami unutarnjih sia Dijagram udužnih sia N N dijagram nema Kontroa : F = 0 - RA -RB + F = 0 F b F a +F =0 F (a + b ) +F =0 0=0 5 Udužna sia N u nekom presjeku nosa a jednaka je sumi projekcija svih sia koje djeuju s jedne strane presjeka u os nosa a) u promatranom presjeku. 6

Dijagram popre nih sia T dijagram T dijagram Za karakteristi ne to ke: A, i B TA = RA Td = RA F= - RB (T = RA) TB = - RB 7 8 Dijagram momenata savijanja My Ime u to aka A i Ime u to aka i B My= RA. My= RA. F. (-a) - a = 0; MA = 0 - a = a; M = RA. a - a = a; M = RA. a - a = ; MB = 0 M = Md 9 My dijagram 0 Vea ime u dijagrama My i TZ To ka A M y = RA M y = RA F ( a ) d A- M y = RA B M y = R A F ( a ) To ka B = R A = T( A ) Diferencijana vea: M y = (R A F ) + F a d d = R A F = T( B ) = T

Vea ime u dijagrama momenata savijanja My i dijagrama popre nih siatz d = T Derivacija momenta savijanja po nosa u jednaka je popre noj sii. 3 4 Primjer: Prosta greda b) Kosa sia F! F=0 kn α = 60 =4m a=m F=8,66 kn =4m a=m Reakcije: RAH= 5,0 kn ; RAV= 6,50 kn RB=,6 kn Dijagrami: N, T i My RA= 6,50 kn RB=,6 kn 5 6 Prosta greda. Optere ena kontinuiranim optere enjem I. Reaktivne sie 7. MA = 0. MB = 0 3. F = 0 =0 RA = 0 adovojena RB RA = RB = 8 3

II. Dijagrami unutarnjih sia N dijagram Udužnih (normanih) sia nema. Kontroa : F = 0 T dijagram Popre na ii transverana sia T u nekom presjeku nosa a jednaka je sumi projekcija svih sia koje djeuju s jedne strane presjeka u normau na os nosa a u promatranom presjeku. - R A - R B + = 0 + = 0 + = 0 0=0 9 0 T - dijagram Dijagram popre nih sia T Od to ke A do to ke B jedno podru je: TZ = RA. (jednadžba pravca) =0; TA = RA =; TB = RA = - RB Traženje mjesta ekstrema: Dijagram momenata savijanja My Prvu derivaciju ijedna imo s nuom i dobivamo vrijednost a koji je moment savijanja ekstreman (maksimaan). M y = RA = RA - a = 0; MA = 0 - a = ; MB = 0 M y = RA d = RA = 0 RA = = = 3 4 4

Dijagrami: Vrijednost maksimanog momenta savijanja: M y = RA = M ekst = R A = M ekst = 8 = 4 8 5 Diferencijane vee ime u unutarnjih sia i optere enja: My - funkcija: M y = RA T - prva derivacija: d d = R A = T d M y Optere enje - druga derivacija: d M y d 6 d = = T = dt d Druga derivacija momenta savijanja po nosa u jednaka je (optere enju nosa a). 7 8 Konoa Primjer: = 0 kn/m` =4m Optere enje:. Vektor sie F koinearan sa osi štapa. Vektor momenta M koinearan sa osi štapa Reakcije: RA = 0 kn RB = 0 kn 3. Vektor momenta M okomit na os štapa 4. Vektor sie F okomit na os štapa 5. Vektor sie F pod kutom u odnosu na os štapa M = Mmaks.=/8= 0 knm 9 6. Kontinuiranim optere enjem 30 5

.a Vektor sie F.b Vektor sie F koinearan s osi štapa koinearan sa osi štapa 3 3. Vektor momenta M 3. Vektor momenta M okomit na os štapa koinearan sa os štapa 33 34 4. Optere ena koncentriranom siom F vektor sie okomit na os štapa I. Reakcije: 35. F = 0 adovojena. F = 0 RA F = 0 RA = F 3. M A = 0 MA F = 0 MA = F 36 6

N - dijagram nema Kontroa : F = 0 - RA + F = 0 F+F =0 0=0 37 38 39 40 T - dijagram TA = RA Dijagrami My - dijagram M y = M A + RA (jednadžba pravca) - a =0 M A = - MA - a = MB = 0 4 4 7

4. Vertikana sia 5. Kosa sia F = 8,66 kn = 0,5 m Rješenje: RA = 8,66 kn MA = 4,33 knm Dijagrami: T i My 43 44 5. Kosa sia F Desna konoa! F = 0 kn = 0,5 m α = 60 Desni kraj ukješten (upet) osonac. Rješenje: FV = F sin α = 0 sin 60 = 8,66 kn FH = F cos α = 0 cos 60 = 5,00 kn RAV = 8,66 kn RAH = 5,00 kn MA = 4,33 knm Dijagrami: N, T i My Za optere enje vertikanom siom F nacrtajte dijagrame unutarnjih sia. 45 46 6. Konoa optere ena kontinuiranim optere enjem I. Reakcije. F = 0 adovojena. F = 0 RA = 0 3. M A = 0 47 RA = MA = 0 MA = 48 8

Dijagrami: N dijagrama nema Kontroa : F = 0 - R A + = 0 - + = 0 0=0 49 T dijagram T = RA - a = 0; TA = RA - a = ; TB = 0 T - dijagram 50 My - dijagram M y = M A + RA - a = 0 M A = - MA A - a = 5 M B= 0 B 5 Ponovo: Greda Dijagrami: 3. Trokutno optere enje 0 = 0 53 54 9

Reaktivne sie RA = 3 RB = 3 = 0 T dijagram Popre na sia T = R A 0 = 6 Moment savijanja My = RA 3 = 0 3 6 6 55 56 Greda Dijagrami: 4. Optere ena koncentriranim momentom M 57 58 59 60 0

Greda 5. Koncentrirani moment M u osoncu A RA = RA = M M M RB = 6 6 63 64 M A = M RA Greda s prepustom I. Reaktivne sie. M A = 0 R B F ( + a ) = 0. M B = 0 R A F a = 0 3. F = 0 65 RB = RA = F a F ( + a ) adovojena 66

TA = R A Kontroa : F = 0 RA -RB + F = 0 TB = R A F a F ( + a ) +F =0 F a F a F +F =0 0=0 TBd = R A + RB = F T = F 67 68 T - dijagram MA =0 M y = RA M B = RA = F a M = 0 69 70 7