Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Σχετικά έγγραφα
Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12.

Dinamika krutog tijela. 14. dio

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Moguća i virtuelna pomjeranja

Rotacija krutog tijela

Dinamika rotacije (nastavak)

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Savijanje nosaa. Savijanje ravnog štapa prizmatinog poprenog presjeka. a)isto savijanje. b) Savijanje silama. b) Savijanje silama.

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Reverzibilni procesi

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

m i N 1 F i = j i F ij + F x

Elementi spektralne teorije matrica

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Kinematika rotacionog kretanja

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

m r = F m r = F ( r) m r = F ( v) F = F (x) m dv dt = F (x) vdv = F (x)dx d dt = dx dv dt dx = v dv dx

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

numeričkih deskriptivnih mera.

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

2.7 Primjene odredenih integrala

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

18. listopada listopada / 13

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Rad, snaga i energija. Dinamika. 12. dio

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

ČVRSTOĆA 13. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA ŠTAPA

1.4 Tangenta i normala

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

pismeni br.4 4.2: Izračunati yds, gdje je K luk parabole y 2 = 2 px od ishodišta to točke

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

ibemo Kazakhstan Republic of Kazakhstan, West Kazakhstan Oblast, Aksai, Pramzone, BKKS office complex Phone: ; Fax:

4. Zapiši Eulerjeve dinamične enačbe za prosto osnosimetrično vrtavko. ω 2

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Protok., tada je relativna brzina gibanja čestica fluida u odnosu na površinu w i., a protok Q je definiran izrazom Q= wnds = v u nds

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Zadaci iz trigonometrije za seminar

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

UNIVERZITET U NIŠU FAKULTET ZAŠTITE NA RADU U NIŠU TEHNIČKA MEHANIKA - PREZENTACIJA PREDAVANJA PREDAVANJE

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

5. Karakteristične funkcije

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije


Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2.

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Gravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa

Zadatak Rješenje: skica problema O R b φ a. Dinamika gibanja krutog tijela. Kinetička energija krutog tijela. E-L jednadžbe

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

7 Algebarske jednadžbe

Ortogonalne transformacije

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Masa, Centar mase & Moment tromosti

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

ΡΟΠΗ ΑΔΡΑΝΕΙΑΣ (ΠΕΡΙΣΤΡΟΦΙΚΗ ΑΔΡΑΝΕΙΑ )

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

IZVODI ZADACI (I deo)

met la disposition du public, via de la documentation technique dont les rιfιrences, marques et logos, sont

ITU-R P (2009/10)

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

Operacije s matricama

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

VEKTOR MOMENTA SILE ZA TAČKU. Vektor momenta sile, koja dejstvuje na neku tačku tela, za. proizvoljno izabranu tačku.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Transcript:

Pojmo:. Vektor se F (transacja). oment se (rotacja) Dnamka krutog tjea. do. oment tromost masa. Rad krutog tjea A 5. Knetka energja k 6. oment kona gbanja 7. u momenta kone gbanja momenta se f ( ) Gbanje krutog tjea A. Transacjsko gbanje Gbanje krutog tjea A. Transacja B. Rotacja B. Rotacjsko gbanje C. Soženo gbanje Panarno gbanje (transacja rotacja) C. Soženo gbanje Kotrjanje ajkastog tjea po horontanoj podo be kanja 5 A. Transacjsko gbanje krutog tjea Pod djeoanjem se F doojno je ponaat gbanje jedne toke tjea centar masa () sredšte masa. Jednadžba transacjskog gbanja krutog tjea: a m F 6

Knetka energja krutog tjea Transacja: se toke tjea gbaju se stm brnama koje su jednake brn sredšta masa k B. Rotacjsko gbanje krutog tjea oko nepomne os pod djeoanjem momenta ( k m ) 7 8 se estce tjea gbaju se stom kutnom brnom trajektorjeestca su kružnce ja sredšta eže na pracu praac koj spaja sredšta kružnca predstaja os rotacje os rotacje proa sredštem masa os rotacje: nepomna pomna (rk) rotacju n samo komponenta se koja ež u rann okomtoj na os rotacje F t 9 oment tromost krutog tjea obrom na os rotacje: m r 0 Ukupn statk moment sa F t oko os r F εm oment tromost masa: ε ( krocrtnog gbanja : r m ε t ε m F m a t t m r a r ε ) t oment tromost masa: m r

oment tromost masa je mjera tromost tjea pr rotacjskom gbanje. Štap dujne, mase m m r dm (kg m ) m oment tromost štapa a os kro centar masa - težšte r dm Štap - dujne - mase m dm ρ dv ρ A dx r x ρ A ρa ρa m 8 8 m x ρ A dx ρ A x V x dx ρ A 5 oment tromost štapa a os kro težšte centar masa 6 oment tromost homogene poe radjusa R r dm dm ρ dv ρ rπ dr ρ gustoa mr 7 R r πρ r dr πρ 0 m R πρ R R ρ R π 8

oment tromost prstena mr oment tromost ajka radjusa r (pun ajak) m r dm R dm m R 9 0 šupjeg ajka oment tromost kuge radjusa r oment tromost tjea a paraenu os koja ne proa centrom masa Stenero teorem omoguuje raun momenta tromost a bo koju paraenu os rotacje ako je ponat moment tromost obrom na os rotacje kro centar mase mr m r 5 Stenero teorem: + m d Stenero teorem: + m d m + m oment tromost obrom na neku os jednak je momentu tromost obrom na paraenu os kro sredšte mase, ueanom a produkt mase tjea kadrata udajenost me u th dju os. m m + m

Rad krutog tjea pr rotacj da FT ds Put: ds r d A ϕ da FT r d Obrtn moment: a konst. 5 a konst. da dϕ ϕ A da dϕ 0 r F T ϕ 6 Knetka energja krutog tjea Rotacja: oko nepomne os k 7 Rotacja: oko nepomne os k m k m m m r r 8 Kona gbanja K a os oko koje tjeo rotra m K Podsjetnk: O - moment kone gbanja a materjanu toku K m O r m 9 O m kg s 0 5

oment kone gbanja a kruto tjeo r m r m - obodna brna: r oment kone gbanja tjea koje rotra jednak je produktu momenta tromost krutog tjea kutne brne rotacje tjea oko nepomne os r m Vea meu momenta se momenta kone gbanja f r F r K r m dm d r m + r m + r F 0 + r F r F / Σ d Os je os rotacje Rotacja štapa oko nepomne os: - Centrfugana sa: F m a c n m m r r d d ( ) ε u osoncma se jajaju jednake reaktne se F C / ε 5 6 6

Podsjetnk: Gbanje materjane toke po kružnoj putanj Rotacja štapa oko nepomne os: Reutanta parcjanh centrfuganh sa F c jednaka je nu nema optereenja osonaca A B D`Aemberto prncp F cp c F 0 c F F cp m a n m m r r 7 8 Rotacja štapa oko nepomne os: Rotacja štapa oko nepomne os: centrfugane Parcjane se F c spregom optereuju osonce A B Reutrajua centrfugana sa: F m c r T optereuju osonce A B 9 0 D Aemberto prncp Dodamo nekom sustau sa su nercju, susta e bt u ranotež. Tme adatak dnamke možemo rješaat pomou statkh ujeta ranoteže. Op akon dnamke krutog tjea:. Zakon o promjen kone gbanja. Zakon o promjen knetke energje. Zakon o ouanju mehanke energje. Zakon o promjen momenta kone gbanja 7

Op akon dnamke krutog tjea:. Zakon o promjen kone gbanja m () m 0 ()0 t F t transacja rotacja Op akon dnamke krutog tjea:. Zakon o promjen kone gbanja. Zakon o promjen knetke energje m () m 0 ()0 ϕ F s rotacja transacja Op akon dnamke krutog tjea:. Zakon o promjen kone gbanja. Zakon o promjen knetke energje. Zakon o ouanju mehanke energje m () + mgh m ()0 + mgh 0 Op akon dnamke krutog tjea:. Zakon o promjen kone gbanja. Zakon o promjen knetke energje. Zakon o ouanju mehanke energje. Zakon o promjen momenta kone gbanja 5 6 C. Panarno gbanje krutog tjea knematke: se toke na okomc opsuju dentne me usobno paraene putanje u sakom trenutku maju jednake ektore brna ubranja Sako gbanje presjeka S može se raožt na transacjsko gbanje rotacjsko gbanje oko proojno odabranog poa - toke A sod se na prouaanje gbanja presjeka S u rann Π. 7 8 8

Trenutn po brna P Trenutn po brna je toka P u presjeku S krutog tjea ja je brna u odre enom trenutku jednaka nu ( P 0). Knetka energja krutog tjea pr panarnom gbanju P - moment tromost krutog tjea u odnosu na os rotacje kro trenutn po brna P P 9 50 Prmjer panarnog gbanja krutog tjea: Kotrjanje be kanja ajkastog tjea po horontanoj podo m + P 5 5 P ( + m ) c. m. P c. m. + m r PC r + m + m 5 Kraj! 5 9