Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Σχετικά έγγραφα
5 Ispitivanje funkcija

Na grafiku bi to značilo :

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

IspitivaƬe funkcija. Teorijski uvod

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Elementi spektralne teorije matrica

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

IZVODI ZADACI (I deo)

PRVI IZVOD. f x0 x f x0. y x. ) lim lim ( ) ( ) x. Neka je y f(x) funkcija definisana na intervalu [a,b], x 0

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

(y) = f (x). (x) log ϕ(x) + ψ(x) Izvodi parametarski definisane funkcije y = ψ(t)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

TEOREME O SREDNJOJ VRIJEDNOSTI

Računarska grafika. Rasterizacija linije

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Seminar 11 (Ispitivanje domene i globalnih svojstava funkcije)

3. poglavlje (korigirano) F U N K C I J E

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

1 Pojam funkcije. f(x)

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Teorijske osnove informatike 1

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

8 Funkcije više promenljivih

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

ELEMENTARNE FUNKCIJE

4 Numeričko diferenciranje

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

ELEMENTARNE FUNKCIJE

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

5. Karakteristične funkcije

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

POGLAVLJE 1 BEZUSLOVNA OPTIMIZACIJA. U ovom poglavlju proučavaćemo problem bezuslovne optimizacije:

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1

UPUTSTVO: Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE

Granične vrednosti realnih funkcija i neprekidnost

numeričkih deskriptivnih mera.

Analitička geometrija

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

1. Definicijsko območje, zaloga vrednosti. 2. Naraščanje in padanje, ekstremi. 3. Ukrivljenost. 4. Trend na robu definicijskega območja

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2

18. listopada listopada / 13

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a

y x = k = const, gde je x bilo koja promena veličine x, a y odgovarajuća promena y. Ako je = k za svako x i svako h 0.

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2

Izrada Domaće zadaće 4

Ako prava q prolazi kroz koordinatni početak i gradi ugao φ [0, π) sa x osom tada je refleksija S φ u odnosu na tu pravu:

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2

4 Izvodi i diferencijali

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Algebarske strukture sa jednom operacijom (A, ): Ako operacija ima osobine: zatvorenost i asocijativnost, onda je (A, ) polugrupa

Kaskadna kompenzacija SAU

METODA SEČICE I REGULA FALSI

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog fajla, obavezno pogledajte fajl ELEMENTARNE FUNKCIJE, jer se na

4. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA

Neodred eni integrali

Vaje iz MATEMATIKE 8. Odvod funkcije., pravimo, da je funkcija f odvedljiva v točki x 0 z odvodom. f (x f(x 0 + h) f(x 0 ) 0 ) := lim

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

Transcript:

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3 Nule i znak funkcije; presek sa osom Oy ako postoji. Ekstremne vrednosti i intervali monotonosti primenom f. 5 Prevojne tačke i intervali konveksnosti primenom f. 6 Asimptote.

f = + + D f =, +. f = +. Kako je f f i f f, funkcija nije ni parna, ni neparna. Funkcija nije periodična. 3 f = 0 za = 0. f < 0 za, 0, f > 0 za 0, +. f = + + + 3. f = 0 za =. f 0 + f min f je opadajuća na,, a rastuća na, +. Lokalni minimum f = funkcija dostiže za =, a odgovarajuća tačka na grafiku je M,. 5 f = + 7 + + + 5. f = 0 za = 7 7/ ili = 7 + 7/. 7 7 7 + 7 f 0 + 0 f

f je konkavna na, 7 7 7 + 7 i 7 7, 7 + 7. 7 7 7 + 7 7 + 7 P, i P, 6 tačke. tj. 6 Kako je f = ± ± f = + f = + + = + ± 3, +, a konveksna na 7 + 7 6 7 + + =, + + =, + +, su prevojne prave y = i y = su horizontalne asimptote kad i + redom. P P M

f = D f = [, ]. Kako za svako D f važi f = = = f, funkcija je neparna, pa je njen grafik simetričan u odnosu na koordinatni početak O0, 0. Funkcija nije periodična. 3 f = 0 za = 0 ili = ili =. f > 0 za, 0, f < 0 za 0,. f =,,. f = 0 za = / ili = /. f je rastuća na, f + 0 0 + f ma min Za = funkcija dostiže lokalni maksimum f a za = lokalni minimum f su M, i M, i,, a opada na,. =, =. Odgovarajuće tačke na grafiku. 5 f = 3 3,,. f = 0 za = 0. Tačke = 3/ i = 3/ ne pripadaju D f.

5 0 f 0 + f f je konkavna na, 0, a konveksna na 0,. O0, 0 je prevojna tačka. 6 Asimptota nema. M O M f = + D f = { R + 0} =, ] [, +. Oblast definisanosti nije simetrična u odnosu na koordinatni početak, pa funkcija ne može da bude ni parna, ni neparna. Funkcija nije periodična. 3 f = 0 za + = 0, tj. = ili =. f > 0 za svako,, +. f + =,,. + f 0 za svako,, +. Tačka = / ne pripada D f.

6 f + f f je opadajuća na,, a rastuća na, +. 5 f 9 =,,. + 3 f < 0 za svako,, +, što znači da je funkcija konkavna na D f. 6 Kako je f = + = +, ± ± funkcija nema horizontalnu asimptotu. Kose asimptote tražimo u obliku y = k, + n,, pri čemu je f k, = ± = + + =, ± ± tj. k = + n, = + =, k = + f k, = + ± ± = ± + ± = ± =, +, ± tj. n = + + = +,

7 n = + = +. Funkcija ima dve kose asimptote, i to y = kad i y = + kad +. 6 5 3 D f =,, +. f = e S obzirom na oblast definisanosti, funkcija nije ni parna, ni neparna, ni periodična. 3 f 0 za svako D f. f < 0 za,, f > 0 za, +. f0 =. f = e. f = 0 za = 0. f > 0 za < 0 f je rastuća na, 0, f < 0 za > 0, f je opadajuća na 0, i, +. Za = 0 funkcija dostiže lokalni maksimum f0 =. Odgovarajuća tačka na grafiku je M0,.

8 5 f = e + 3. f 0 za svako D f. f < 0 za, f je konkavna na,, f > 0 za, + f je konveksna na, +. Nema prevojnih tačaka. 6 Kako je e f = ± ± = ±, prava = je vertikalna asimptota. S obzirom na granične vrednosti f = + f = + e = 0, e = e =, prava y = 0 je horizontalna asimptota kad +. Kosu asimptotu kad tražimo u obliku y = k + n, pri čemu je k = f = e = e = Prema tome, funkcija nema kosu asimptotu kad. e = +. M

9,, D f =,, +. f = e Funkcija nije ni parna, ni neparna, ni periodična. 3 f 0 za svako D f. f < 0 za,, f0 = e. f = e. f > 0 za, +. f = 0 za =. f < 0 za <, f je opadajuća na, i f > 0 za > f je rastuća na, +. Za = funkcija dostiže lokalni minimum f =. Odgovarajuća tačka na grafiku je M,. 5 f = e + 5 3. f 0 za svako D f. f < 0 za, f je konkavna na,, f > 0 za, + f je konveksna na, +. Nema prevojnih tačaka. 6 Kako je e f = ± ± = ±, prava = je vertikalna asimptota. Prava y = 0 je horizontalna asimptota kad jer je f = e = 0, a funkcija nema ni horizontalnu ni kosu asimptotu kad + jer je f = + + e = +, f + = e + = +.

0 M 3 f = + 5e D f =,, +. Funkcija nije ni parna, ni neparna, ni periodična. 3 f = 0 za = 5. f < 0 za, 5, f0 = 5 e. f > 0 za 5,, +. f = e 3. f = 0 za = ili =. f + 0 0 + f ma min f je rastuća na, i, +, a opadajuća na, i,.

Za = i = funkcija dostiže lokalni maksimum f = i lokalni e minimum f = 9 3 e redom. Odgovarajuće tačke na grafiku su M, e i M, 9 3 e. 5 f = e 3 7. f = 0 za = 7 3. 7 3 f 0 + + f f je konkavna na, 7 7, a konveksna na 3 3, 7 P 3, 7 3e 6 je prevojna tačka. e 6 Prava = je vertikalna asimptota jer je S druge strane, važi sledeće: k = n = f = + 5e = +. + + f = + 5e = 0. Funkcija nema horizontalnu asimptotu jer je f = + 5e = ±. ± ± i, +. Kosu asimptotu u obliku y = k + n tražimo na sledeći način: ± ± f = ± f = + 5 e =, + 5e ± e = + ± 5e = ± ± Prava y = + 6 je kosa asimptota. = e + 5e ± e + 5 = 6.

M 0 5 M P 5 5 Napomena. Ugao φ pod kojim se grafik funkcije približava tački, 0 odred ujemo na osnovu geometrijske interpretacije prvog izvoda. tan φ = f = e 3 = 3 = 3 Ako označimo e = 6 e. = t, poslednja granična vrednost postaje tan φ = 6 t t e t = 6 t pa je φ = 0. t = 6 e t t t = 6 e t t e e t = 0,

3 f = log 5 + 7 log = log e D f =, + jer je 5 + 7 > 0 za svako R. f = log + 5 + 7. Kako je f f i f f, funkcija nije ni parna, ni neparna. Funkcija nije periodična. 3 f = 0 za 5 + 7 =, tj. = ili = 3. f < 0 za 5 + 7 <, tj., 3, f > 0 za 5 + 7 >, tj., 3, +. f = 5 5 + 7. f = 0 za = 5. f < 0 za < 5 f je opadajuća na, 5, f > 0 za > 5 5 f je rastuća na, +. Za = 5 5 funkcija dostiže lokalni minimum f = log 3. Odgovarajuća 5 tačka na grafiku je M, log 3. 5 f = 0 + 5 + 7. f = 0 za = 5 3/ ili = 5 + 3/. 5 3 5 + 3 f 0 + 0 f f je konkavna na, 5 3 5 + 3 i, +, a konveksna na 5 3, 5 + 3. 5 3 5 + 3 f = f = log 3

5 3 P, log 3 6 Kako je 5 + 3 i P, log 3 su prevojne tačke. f = ± ± log 5 + 7 = +, funkcija nema horizontalnu asimptotu. Kosu asimptotu tražimo u obliku y = k + n, gde je k = n = ± ± 5 5 + 7 f = log 5 + 7 ± ± f k = ± log 5 + 7 = +. Prema tome, funkcija nema ni kosu asimptotu. = 0, 5 3 P P M f = log log = log e D f =, +. Funkcija nije ni parna, ni neparna, ni periodična. 3 f = 0 za log = 0, tj. =, =. f > 0 za, +, f < 0 za,. f = log +. f = 0 za = + e.

5 + e f 0 + f min f je opadajuća na, +, a rastuća na + e e, +. Za = + e funkcija dostiže lokalni minimum f = e. Odgovarajuća tačka na grafiku je M + e,. e + e 5 f =. f > 0 za svako D f, što znači da je funkcija konveksna na D f. Nema prevojnih tačaka. 6 Kako je log f = log = = + + + + funkcija nema vertikalnu asimptotu. Takod e, f = log = +, + + pa funkcija nema ni horizontalnu asimptotu. = 0, 5 3 3 5 6 M

6 f = log log = log e D f = { R } > 0. 0 + + 0 + 0 D f =,. Oblast definisanosti nije simetrična u odnosu na koordinatni početak, pa funkcija ne može da bude ni parna, ni neparna. Funkcija nije periodična. 3 f = 0 za 5 =, tj. = 0 5 5 0 + + 0 5 + 0 f = 0 za = 5. f > 0 za, 5 5, f < 0 za,. f 3 =. f < 0 za svako D f, pa je funkcija opadajuća na D f. Nema ekstremnih vrednosti.

7 5 f 3 5 =. f > 0 za < 5 f je konveksna na, 5, f < 0 za > 5 5 f je konkavna na,. 5 P, 0 je prevojna tačka. 6 Kako je f = log = +, f = + + log =, prave = i = su vertikalne asimptote. 3 P 3 3 f = arctan D f =, 0 0, +. Za svako D f važi f = arctan = arctan = f,

8 što znači da je funkcija neparna. Funkcija nije periodična. 3 f 0 za svako D f. f < 0 za, 0, f > 0 za 0, +. f = +. f < 0 za svako D f, pa je funkcija opadajuća na D f. Nema ekstremnih vrednosti. 5 f = +. f 0 za svako D f. f < 0 za < 0 f je konkavna na, 0, f > 0 za > 0 f je konveksna na 0, +. Nema prevojnih tačaka. 6 Kako je funkcija nema vertikalnu asimptotu. Kako je f = arctan 0 0 = π, f = arctan 0+ 0+ = π, prava y = 0 je horizontalna asimptota. f = arctan ± ± = 0,

9 Napomena. Imajući u vidu geometrijsku interpretaciju prvog izvoda funkcije, moguće je odrediti ugao φ pod kojim se kriva grafika približava tačkama 0, π/ sa leve i 0, π/ sa desne strane. To je ugao koji tangente krive u tačkama bliskim 0, π/ i 0, π/ zaklapaju sa pozitivnim delom ose. tj. φ = π/. tan φ = f = 0 0 + =, f = arctan + D f =,, +. Oblast definisanosti nije simetrična u odnosu na koordinatni početak, pa funkcija ne može da bude ni parna, ni neparna. Funkcija nije periodična. 3 f = 0 za = 0, tj. =. f > 0 za > 0, f < 0 za + + < 0. 0 + + 0 + + + + + 0 + f > 0 za,, +, f < 0 za,. f0 = arctan = π/. f = +. f > 0 za svako D f, pa je funkcija rastuća na D f. ekstremnih vrednosti. 5 f = +. Nema

0 f = 0 za = 0. f > 0 za < 0, f je konveksna na, i, 0, f < 0 za > 0 f je konkavna na 0, +. P 0, π je prevojna tačka. 6 Kako je f = arctan + = π, f = arctan + + + = π, funkcija nema vertikalnu asimptotu. Kako je f = arctan ± ± + = π, prava y = π je horizontalna asimptota. 3 3 3 P 3