GASNO STANJE.

Σχετικά έγγραφα
Idealno gasno stanje-čisti gasovi

AGREGATNA STANJA MATERIJE

BIOFIZIKA TERMO-FIZIKA

TOPLOTA. Primjeri. * TERMODINAMIKA Razmatra prenos energije i efekte tog prenosa na sistem.

Termodinamika se bavi materijom u svim agregatnim stanjima.

Realno gasno stanje Kompresioni faktor

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

GASOVITO STANJE. Idealno gasno stanje

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Molekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

NULTI I PRVI ZAKON TERMODINAMIKE

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Elementi spektralne teorije matrica

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Kaskadna kompenzacija SAU

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

U unutrašnja energija H entalpija S entropija G 298. G Gibsova energija TERMOHEMIJA I TERMODINAMIKA HEMIJSKA TERMODINAMIKA

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

numeričkih deskriptivnih mera.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

TERMOENERGETIKA. Boričić Aleksandra

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Mehanika fluida. Statika fluida.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

18. listopada listopada / 13

5. Karakteristične funkcije

Teorijske osnove informatike 1

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Drugi zakon termodinamike

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

entropije Entropija raste ako se krećemo od čvrstog preko tečnog do gasovitog stanja: S čvrsto < S tečno << S gas

Realno gasno stanje. Poglavlje 1.5 Kompresioni faktor Molekulske interakcije Virijalni koeficijenti Van der Valsova jednačina

Test pitanja Statika fluida

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Operacije s matricama

C 273,15, T 273,15, 1 1 C 1 50 C 273,15 K 50K 323,15K 50K 373,15K C 40 C 40 K

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

Reverzibilni procesi

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Energetska priroda toplote Mejer i Džul (R. Mayer, , i J. Joul, ) W. Thomson S. Carnot J. W. Gibbs

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

IZVODI ZADACI (I deo)

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

TERMODINAMIČKI PARAMETRI su veličine kojima opisujemo stanje sistema.

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

ΑΕΡΙΑ ΚΑΤ ΚΑ Α Τ ΣΤ ΑΣΗ

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

TERMALNOG ZRAČENJA. Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine. Ž. Barbarić, MS1-TS 1

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Termofizika. Glava Temperatura

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

C P,m C V,m = R C P C V = nr

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

( , 2. kolokvij)

MEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

Dijagonalizacija operatora

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

konst. Električni otpor

Moguća i virtuelna pomjeranja

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Matematika 1 { fiziqka hemija

5 Ispitivanje funkcija

Termodinamika. Termodinamika

C P,m C V,m = R C P C V = nr

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Zadaci iz trigonometrije za seminar

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

TOPLOTA I RAD, PRVI ZAKON TERMODINAMIKE

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Seminar 06 Plinski zakoni dr. sc. Biserka Tkalčec dr. sc.

Transcript:

GASNO STANJE http://www.ffh.bg.ac.rs/geografi_fh_procesi.html

AGREGATNA STANJA MATERIJE Četiri agregatna stanja materije na osnovu stepena uređenosti, tj. odnosa termalne energije čestica i energije međumolekulskih inetrakcija: gasovito tečno čvrsto plazma Većina supstancija se može jednovremeno pojaviti u više agregatnih stanja. Postojanje datog agregatnog stanja ili prelazak sistema iz jednog u drugo, generalno zavisi od temperature T, pritiska P, kao i prirode sistema.

Gasno stanje: idealno realno

gasno - neznatan intezitet privlačnih sila između čestica u datoj zapremini pa se čestice slobodno i haotično kreću kroz masu gasa. tečno - međučestične privlačne sile su znatno izraženije nego kod gasova. Međutim, one ne sprečavaju da se čestice neprekidno kreću kroz masu tečnosti, ali uslovljavaju da se one nalaze u kontaktnom okruženju jedne u odnosu na druge. Zbog toga tečnosti imaju konstantu zapreminu V, ali ne i oblik. čvrsto - međučestične privlačne sile su toliko jake da prouzrokuju praktično stalnost kontaktnog okruženja čestica. Preovlađujuće kretanje čestica je oscilovanje unutar datog prostora ograničenog drugim, njima okružujućim, česticama. Zbog toga supstancije u čvrstom stanju imaju stalnost oblika i zapremine. plazma posebno stanje supstancije kada postoje kao entiteti samo pozitivna atomska jezgra i elektroni.

Parametri stanja Jedinice Pascal, Pa Pritisak P atmosfera, 1 atm = 101 325 Pa 1 bar = 105 Pa 1 mm Hg = 133,322 Pa m3 Zapremina V 1 l = 10-3 m3 Temperatura T Kelvin, K Količina supstance (broj molova n) mol 5

IDEALNO GASNO STANJE zapremina čestica zanemarljiva u odnosu na zapreminu suda čestice se kreću haotično nema interakcija između čestica X neelastični sudar elastični sudar

IDEALNO GASNO STANJE Idealan gas je zamišljeni gas, u kome je zapremina čestica gasa beskonačno mala u odnosu na ukupnu zapreminu gasa (masa čestice je skoncentrisana u jednoj tački) i međučestične privlačne sile su zanemarljive. Zakoni idealnog gasnog stanja: Bojl Mariotov (R. Boyle i E. Mariotte) zakon Gej - Lisakov (J. Gay - Lussac) zakon Šarlov (J. Charles) zakon Avogardov (A. Avogardo) zakon Jednačina idealnog gasnog stanja

ZAKONI IDEALNOG GASNOG STANJA Bojl Mariotov zakon Bojl Mariotov zakon: Za gas kome se ne menja količina n, na nekoj određenoj temperaturi Θi, proizvod zapremine Vi i pritiska Pi je konstantan. P1V1 = P2V2 =... = PiVi za Θ, n = const. Robert Boyle Izoterme idealnog gasa za različite temperature gasa: T1 < T2 < T3 Edme Mariotte Funkcija pritiska P idealnog gasa od zapremine V na konstantnoj temperaturi Θi se naziva izoterma. 8

ZAKONI IDEALNOG GASNOG STANJA Gej Lisakov zakon Gej - Lisakov zakon: Zapremina gasa VΘ, pri konstantnom pritisku P gasa, linearna je funkcija temperature Θ. VΘ = V0 (1 + α V Θ ) Joseph-Louis Gay-Lussac za P, n = const. V0 - zapremina gasa na temperaturi Θ = 0 C αv - koeficijenat širenja gasa p2 p1 Izobare idealnog gasa za različite pritiske gasa (p1 > p2) Funkcija zapremine VΘ idealnog gasa od temperature Θ, pri konstantnom pritisku P se naziva izobara. 9

ZAKONI IDEALNOG GASNOG STANJA Šarlov zakon Šarlov zakon: pritisak gasa PΘ, pri konstantnoj zapremini V gasa, linearna je funkcija temperature Θ. PΘ = P0 (1 + α P Θ ) za V, n = const. P0 - pritisak gasa na temperaturi Θ = 0 C αp - koeficijenat širenja gasa Jacques Charles Funkcija pritiska PΘ idealnog gasa od temperature Θ, pri konstantnoj zapremini V, se naziva izohora. 10 Izohora za idealan gas

ZAKONI IDEALNOG GASNOG STANJA Avogardov zakon Avogadrov zakon Jednake zapremine svih gasova na istoj temperaturi i pritisku imaju jednak broj molekula. Avogadrova konstanta NA = 6,022 x 1023 mol-1 Amedeo Avogadro Zapremina: Masa: Količina: Pritisak: Temperatura: STP (standardni uslovi): θ = 0 C, p = 1 atm Vn=1 = 22,414 l mol-1 11 SATP (standardni ambijentalni uslovi): θ = 25 C, p = 1 bar Vn=1 = 24,789 l mol-1

JEDNAČINA IDEALNOG GASNOG STANJA PV = nrt P pritisak gasa V zapremina gasa n broj molova gasa R univerzalna gasna konstanta, R = 8.314 J/mol K T - temperatura 12

Kelvinova temperaturska skala Prikaz zavisnost pritiska PΘ, od temperature Θ pri konstantnoj zapremini (izohora) i zapremine VΘ, od temperature pri konstantnom pritisku (izobara) idealnog gasa Temperaturska skala obrazovana od apsolutne nule temperature (- 273,15 C) kao referentne temperature. Apsolutna nula Apsolutna (Kelvin-ova) temperaturska skala Veza apsolutne temperature T i celzijusove temperature Θ (u C): T = (273,16 + Θ) K 13 Nula skale se pomera

Idealno gasno stanje - pregled Definicija idealnog gasnog stanja Zakoni idealnog gasnog stanja: Bojl Mariotov zakon Gej - Lisakov zakon Šarlov zakon Avogardov zakon Jednačina idealnog gasnog stanja Kelvinova temperaturska skala

REALNO GASNO STANJE Međučestične interakcije zapremina čestica nije zanemarljiva u odnosu na zapreminu suda ima interakcija između čestica X čestice se kreću haotično neelastični sudar elastični sudar

Realno gasno stanje je svako stanje u kome se gasovita materija ne pokorava zakonima i jednačini idealnog gasnog stanja. U realnim gasovima, za razliku od idealnog, postoji međusobno delovanje čestica čija se zapremina ne može da zanemari kao što je to učinjeno u slučaju idealnog gasa. Na visokim temperaturama i niskim pritiscima, čestice gasa su dovoljno udaljene jedna od druge tako da sile privlačenja između čestica praktično postaju zanemarljive i ponašanje gasova se može opisati zakonima koje važe za idealan gas. Izoterme za azot (a) i vodonik (b) u poređenju sa izotermama za idealno gasno stanje

VAN DER VALSOVA JEDNAČINA 2 a P + n V nb ) = nrt 2 ( V P pritisak gasa V zapremina gasa n broj molova gasa R - univerzalna gasna konstanta T apsolutna temperatura a i b - empirijske konstante J. D. van der Waals a zavisi od prirode gasa i temperature b kovolumen, predstavlja onu zapreminu gasa ispod koje se dati gas ne može sabiti usled postojanja realnih zapremina molekula Druge jednačine realnog gasnog stanja: Virijelna jednačina, jednačina Kamerling Onesa (Kamerlingh-Onnes) Klauzijusova (Clausius) jednačina još oko 200 drugih jednačina 17

Realno gasno stanje - pregled Definicija realnog gasnog stanja Van der Valsova jednačina Ostale jednačine realnog gasnog stanja 18