PRIMJER PRORAČUNA NOSIVOST NEARMIRANOG ZIĐA NA VERTIKALNO OPTEREĆENJE

Σχετικά έγγραφα
Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

IZVODI ZADACI (I deo)

1 PRORAČUN PLOČE POS 1

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

Elementi spektralne teorije matrica

Kaskadna kompenzacija SAU

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

1 Promjena baze vektora

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Periodičke izmjenične veličine

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

( , 2. kolokvij)

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Teorijske osnove informatike 1

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

METALNE KONSTRUKCIJE I

7 Algebarske jednadžbe

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

10. STABILNOST KOSINA

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD. Josipa Tomić. Osijek, 15. rujna 2016.

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

2.7 Primjene odredenih integrala

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

18. listopada listopada / 13

BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Operacije s matricama

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

T r. T n. Naponi na bokovima zubaca

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

DIMENZIONISANJE PRETHODNO NAPREGNUTIH KONSTRUKCIJA

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

1.4 Tangenta i normala

ISPIT GRUPA A - RJEŠENJA

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Transcript:

PRIMJER PRORAČUNA NOSIVOST NEARMIRANOG ZIĐA NA VERTIKALNO OPTEREĆENJE PRORAČUN PREMA EN 996 (prema skripti. poglavlje) Treba odrediti proračuske osivosti fasadog earmiraoga ziđa prizemlja a vru, a sredii visie i du ziđa, N Rd, N Rdm i N Rd. Ziđe je pridržao armiraobetoskom pločom gore i dolje i bez ukrućeja a oba vertikala ruba. Ploča aliježe a zid jegovom puom debljiom. Zid je zida opečim zidim elemetima Skupie, š/v/d = 0/9/33 cm, koji su prije ispitivaja a tlaču čvrstoću bili sata držai u vodi. Sredja tlača čvrstoća zidi elemeata f = 0 N/mm. Korište je mort M5 po cijeloj širii ziđa t = 33 cm i u vertikalim sljubicama. Debljia ziđa t = 33 cm. Svijetla visia/duljia ziđa = /L =,8/3,0 m. Vlastita težia ziđa s obostraom žbukom izosi g vl = 3,8 kn/m. Vr ziđa je optereće po metru duljie proračuskom uzdužom silom: N g = 9,6 kn/m i N q = 60,0 kn/m N Ed =,35 N g +,50 N q = 350 kn/m; Sredia visie ziđa je opterećea po metru duljie proračuskom uzdužom silom: N gm = N g + g vl / = 97 kn/m i N q = 60,0 kn/m N Edm = 356 kn/m Do ziđa je opterećeo po metru duljie proračuskom uzdužom silom: N g = N g + g vl = 0,5 kn/m i N q = 60,0 kn/m N Ed =,35 N g +,50 N q = 36 kn/m. Treba proračuati momet savijaja (prema slici. za čvor a ). Na slici. zaemaruje se elemet 3a, (ema ga) jer je to fasadi zid.

) a a 3a a M Mdijagram M b b 3b b ) Prema izrazu (.3) treba proračuati momete a vru ziđa M wg i M wq dok su mometi savijaja a du ziđa M wg = M wg / i M wq = M wq /. Zadao je: = ; E = E = 000 f k ; E = 3500 N/mm = 350 kn/cm ; za m duljie ziđa I = I = 00 t 3 / cm ; Momet tromosti m duljie betoske ploče debljie 0 cm: I = 00 0 3 / cm ; Vertikalo opterećeje a stropu ploču izosi: w g = 7, kn/m ; w q = 3,3 kn/m ; Raspo ploče L = 5, m; Graiči momet savijaja a vru ziđa izosi: M Ed =,35 M wg +,50 M wq Graiči momet savijaja a du ziđa izosi: M Ed =,35 M wg +,50 M wq = (,35 M wg +,50 M wq )/ Ekscetricitet od vjetra: e = e =0 i e m =0. Kategorije kotrole su 3C. Utjecaj vjetra a zid se zaemaruje. Zid je pridrža (ukruće) samo a vru i a du, pa treba uzetu koeficijet smajeja visie ρ.

NOSIVOST ZIĐA NA VERTIKALNO OPTEREĆENJE Iz tablice 3. izlazi da je za zide elemete dimezija š/v/d = 0/9/33 cm, koeficijet oblika: δ =,. Tablica 3. Vrijedosti koeficijeta (faktora) oblika δ Visia ) zidog elemeta(mm) 0 50 65 00 50 00 50 Najmaja orizotala dimezija zidog elemeta (mm) 50 00 50 00 50 0,80 0,85 0,95,5,30,5,55 0,70 0,75 0,85,00,0,35,5 0,70 0,75 0,90,0,5,35 0,70 0,80,00,5,5 0,65 0,75 0,95,0,5 Zbog sata držaja zidi elemeata u vodi (močeje) koeficijet povećaja čvrstoće je,. Zid je zida zidim elemetima (kategorije II) od pečee glie Skupie u mortu opće amjee. Debljia ziđa t = 33 cm tj. jedaka je duljii zidog elemeta pa ema vertikale uzduže sljubice morta u ziđu, što dovodi do koeficijeta K = 0,5 iz tablice.. 3

Kategorije kotrole su 3C. Za kategorije kotrole 3C, iz tablice. slijedi: γ M =,5 Tablica. Preporučee vrijedosti parcijali koeficijeata za materijale γ M 3 5 A Kotrola I Projektirai mort B Kotrola I Propisai mort C Kotrola II Svaki mort,5,7,0,,5,7,0,,5,7,0,,5,7 3,0 Sredja tlača čvrstoća zidog elemeta: f b = f δ, = 0,0,, =3, N/mm Karakterističa tlača čvrstoća ziđa: f k = K f b 0,7 f m 0,3 = 0,5 3, 0,7 5,0 0,3 =,96 N/mm = 0,96 kn/cm Modul elastičosti ziđa: E = 000 f k = 9,6 kn/cm Proraču momeata a vru ziđa M wg i M wq prema izrazu (.3): E = E = E = 000 f k = 9,6 kn/cm I = I = 00 t 3 / = 00 33 3 / = 9975 cm ; I = 00 0 3 / = 66667 cm ; E I = E I = 9,6 9975 =,36 0 8 kncm ; E I = 350 66667 =, 0 8 kncm ; U izrazu (.3): = = 3 = = =. w g l w q l 7, 5, = 3, 3 5, = = 7, 5 knm/m = 8, 0 knm/m E 8 5 = = =, 807 0 l E, 0 50 36, 0 80 8 5 = = 3, 889 0

M M wg wq = = E E + Ι Ι Ι + + + l l w g l wq l Ι = 0, 356 7, 5 = 6, knm/m = 0, 356 8, 0 =, 855kNm/m Proračuski graiči momet savijaja a vru ziđa izosi: M Ed =,35 M wg +,50 M wq =,35 6,+,50,855 =,7 knm/m Ukupi graiči momet savijaja a du ziđa (slika.c) izosi: M Ed = 0,5 (,35 M wg +,50 M wq ) = 0,5,7 = 6,36 knm/m Ukupi graiči Momet savijaja a sredii visie ziđa: M Edm = (/) M Ed + (/) M Ed = (/),7 + (/) ( 6,36) = 3,75 knm/m Koeficijet smajeja visie ziđa: ρ = 0,75 Proračuska visia ziđa: ef = 0,75 80 = 0 cm Početi ekscetricitet: e iit = ef /50 = 0/50 = 0,67 Vr ziđa: e = M Ed /N Ed + e + e iit = 7 /350 + 0,0 + 0,67 =,098 cm = 0, t Φ = e /t =,098/33 = 0,75 Za m duljie ziđa: N Rd(m) = Φ f k t 00,0/γ M = 0,75 0,96 33,0 00,0/,5 = 6,9 kn/m Nosivost a vru N Rd(m) = 6,9 kn/m veća je od proračuske sile N Ed(m) = 350 kn/m pa ovaj zid ima zadovoljavajuću osivost a vru. Sredia visie ziđa: M Edm = 3,75 knm/m e m = 0,0 cm /L = 80/300 = 0,93 < 3,5 ρ = 0,75 ef = 0,75 80 = 0 cm t ef = t = 33 cm ef / t ef = 0/33 = 6,36 < 5, pa se može uzeti da je e k = 0 (vidi str.0). e m = M Edm / N Edm + e m + e iit = 37,5/356 + 0 + 0,67 = 0,89 + 0 + 0,67 =,359 cm Slijedi: e mk = e m +e k =,359+0 =,359 cm < 0,05 t =,65 cm 5

Uzima se: e mk / t = 0,05 iz dijagrama sa slike.5 izlazi: Φ m 0,88 Proraču koeficijeta Φ m prema izrazu (.3): m u Φ = A e ; A emk = ; t ef 67, tef 6, 36 67, u = = = 0, emk 3 37 3 37 0, 05 t emk A = = 0, 05 = 0, 9 t Φ = A e m u 0, = 0, 9 e = 0, 878 u = ef 67, tef e 3 37 t mk Može se zaključiti da je procjejea vrijedost Φ m 0,88 bila gotovo toča. N Rdm = Φ m f k t 00,0/γ M = 0,878 0,96 33 00/,5 = 5,07 kn/m > 356 kn/m Nosivost a sredii ziđa N Rdm = 5,07 kn/m veća je od N dm = 356 kn/m, pa ovaj zid ima zadovoljavajuću osivost a sredii visie. Podožje ziđa: e = M Ed / N Ed + e + e iit = 636/36 + 0,0 + 0,67 =, cm 0,067 t Φ = e /t =,/33 = 0,865 6

Za m duljie ziđa: N Rd(m) = Φ f k t 00,0/γ M = 0,865 0,96 33,0 00,0/,5 = 53,35 kn/m Nosivost a du ziđa N Rd = 53,35 kn/m veća je od sile N Ed = 36 kn/m pa ovaj zid ima zadovoljavajuću osivost a vertikalo opterećeje u podožju. NOSIVOST ZIĐA NA POSMIČNE SILE Na podožje ziđa duljie L = 3,0 m djeluje vertikala uzduža tlača sila čija veličia od stalog opterećeja izosi: N g = 0,5 kn/m i uzduža tlača sila čija veličia od uporabog opterećeja izosi: N q = 60,0 kn/m. Zbog toga što vertikala tlača sila djeluje tako da povećava posmiču osivost tj. ima povolja učiak (vidi Tablicu.6): γ G =,0 dok je γ Q = 0,0. Prema tome proračuska tlača sila a m' duljie zida izosi: N' Ed = γ G N g +γ Q N q =,0 0,5+0 60,0 = 0,5 kn/m Proračuska tlača sila a cijeloj duljii zida izosi: N Ed = L N' Ed = 3,0 0,5 = 60,5 kn/m Najveći proračuski momet savijaja (od opterećeja vjetrom) u ravii zida izosi: M Ed = 30,0 knm = 3000 kncm. Pripadajuća proračuska popreča sila u zidu je: V Ed = 78,0 kn. Nearmirao ziđe, e može preuzeti vlača aprezaja okomito a orizotalu sljubicu morta, pa se kao područje preuzimaja aprezaja uzima duljia tlačog dijela zida koja izosi: l c = 3 [L/ M Ed /(N Ed )] = 3[300/ 3000/(60,5)] = 8,3 cm < L = 300 cm. Prema izrazu (.5): f vk = f vk0 + 0, σ d, ali e veće od 0,065 f b, Tlača ploštia presjeka izosi: A w = t l c = 33 8,3 = 98,9 cm σ d = N Ed /A w = 60,5 /98,9 = 0,065 kn/cm = 0,65 N/mm Iz tablice.5 za zide elemete skupie od pečee glie i za mort opće amjee M5, dobije se: f vk0 = 0,0 N/mm. 7

Iz izraza (.5) slijedi: f vk = 0,0 + 0, (0,065) = 0,060 kn/cm = 0,60 N/mm U tablici.5, tj. u EN 996 ema graiče vrijedost karakterističe posmiče čvrstoće ziđa ego se oa uzima kao f vk,u = 0,065 f b. f vk,u = 0,065 f b = 0,065 3, = 0,87 N/mm > 0,60 N/mm f vk = 0,60 N/mm = 0,060 kn/cm...(mjerodava vrijedost) f vd = f vk /γ M = 0,60/,5 = 0,8 N/mm = 0,08 kn/cm Sada se može odrediti proračuska posmiča osivost ziđa iz izraza (.): V Rd = f vd t l c = 0,08 33 8,3 = 70,99 kn > V Ed = 78,0 kn. Ziđe ima zadovoljavajuću osivost a posmik. NAPOMENA: Gorji zadatak izrađe je za ziđe zidao mortom opće amjee. U astavku je da proraču čvrstoće istog ziđa kad bi se oo zidalo sa uskim trakama morta ili takoslojim mortom. ZIĐE S USKIM TRAKAMA MORTA Zid je zida zidim elemetima od pečee glie Skupie u mortu opće amjee. Mort je izvede u obliku dvije trake uz svako lice ziđa. Debljia svake trake morta izosi 0,0 cm, tj. g = 0,0 = 0,0 cm. Prema tome: g/t = 0/33 = 0,606. 8

Kategorije kotrole su 3C. Za kategorije kotrole 3C, iz tablice. slijedi: γ M =,5. Debljia ziđa t = 33 cm tj. jedaka duljii zidog elemeta pa ema vertikale uzduže sljubice morta u ziđu, što dovodi do koeficijeta K = 0,5 iz tablice.. Zbog trake morta umajuje se koeficijet K, umoškom sa koeficijetom: [0,5+5 (g/t0,)/6] Za g/t = 0,606 taj koeficijet izosi: 0,5+5 (g/t0,)/6 = 0,5+5 (0,6060,)/6 = 0,67 f b = 0,0,, = 3, N/mm f k = (0,67 0,5) 3, 0,7 5,0 0,3 = 0,307 kn/cm f vk = 0,606 0,0 + 0, (0,065) = 0,0386 kn/cm = 0,386 N/mm Nastavak proračua je jedak oom iz pretodog primjera, aravo uz primjeu drugačiji karakterističi čvrstoća ziđa. ZIĐE ZIDANO TANKOSLOJNIM MORTOM Ako je zid iz prvog zadatka zida u takoslojom mortu, čvrstoća ziđa se određuje kao: f k = K f b 0,7 = 0,7 3, 0,7 =,35 N/mm = 0,35 kn/cm f vk = f vk0 + 0, σ d = 0,03 + 0, (0,065) = 0,0560 kn/cm = 0,560 N/mm Nastavak proračua je jedak oom iz pretodog primjera, aravo uz primjeu drugačije karakterističe čvrstoće ziđa. 9