VEROVATNO A I STATISTIKA A - TEST 1 9. NOVEMBAR 2013.

Σχετικά έγγραφα
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Testiranje statistiqkih hipoteza

Zadaci iz trigonometrije za seminar

STATISTIKA. Miroslav M. Risti 2008/2009. Katedra za Matematiku Prirodno-matematiqki fakultet Univerzitet u Nixu

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

ZADACI IZ VEROVATNO E I STATISTIKE ZA I SMER

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

uniformno konvergira na [ 2, 2]?

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

numeričkih deskriptivnih mera.

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

5. Karakteristične funkcije

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Matematiqki fakultet. Univerzitet u Beogradu. Domai zadatak

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Jednodimenzionalne slučajne promenljive

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Pismeni ispit iz matematike

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. f(x + 1) x f(x) + 1.

7 Algebarske jednadžbe

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija

Kristina Veljkovi MONTE KARLO METODE

Teorijske osnove informatike 1

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Elementi spektralne teorije matrica

18. listopada listopada / 13

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Zadaci iz Osnova matematike

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

3 Populacija i uzorak

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Skup svih mogućih ishoda datog opita, odnosno skup svih elementarnih događaja se najčešće obeležava sa E. = {,,,... }

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

x + 3y + 6z = 3 3x + 5y + z = 4 x + y + z = 4.

Operacije s matricama

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

ZADACI SA VEBI IZ PREDMETA VEROVATNOA I STATISTIKA A. dr Milan Jovanovi

Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. imaju istu vrednost.

nepoznati parametar θ jednak broju θ 0, u oznaci H 0 (θ =θ 0 ), je primer proste hipoteze. Ako hipoteza nije prosta, onda je složena.

1.4 Tangenta i normala

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

POLINOMI I RACIONALNE FUNKCIJE Nastava u Matematiqkoj gimnaziji, Vladimir Balti

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

VJEROJATNOST popravni kolokvij veljače 2017.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

Test rešavanje zadataka

ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Ispit iz Matematike 2

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

INTEGRALI Zadaci sa kolokvijuma

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Statističke metode. doc. dr Dijana Karuović

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Uvod u teoriju brojeva

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE

radni nerecenzirani materijal za predavanja

IZVODI ZADACI (I deo)

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

Neparametarski testovi za dva nezavisna uzorka. Boris Glišić 208/2010 Bojana Ružičić 21/2010

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Transcript:

VEROVATNO A I STATISTIKA A - TEST 1 9. NOVEMBAR 2013. 1. Novqi se baca tri puta. (a) Zapisati skup svih mogu ih ishoda. (b) Oznaqimo sa A k događaj da je u k-tom bacanju palo pismo, k {1, 2, 3}. Koriste i skupovne operacije predstaviti preko A 1, A 2 i A 3 događaj da je palo taqno jedno pismo. 2. Kocka za igru qije su strane numerisane brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6 baca se dva puta. Kolika je verovatno a događaja da je u prvom bacanju pao manji broj nego u drugom bacanju? 3. Student je polagao tri ispita. Svaki ispit polaжe sa verovatno om 1/2, a polaganja razliqitih ispita su nezavisni događaji. (a) Predstaviti skup mogu ih ishoda i događaje: A - student nije poloжio sve ispite; B - student je poloжio bar jedan ispit. (b) Ako student nije poloжio sve ispite, odrediti verovatno u događaja da je poloжio bar jedan ispit. 4. Kocka za igru baca se dva puta. Neka je X broj dobijenih xestica. Odrediti raspodelu verovatno a sluqajne veliqine X. 5. Sluqajna veliqina X uzima vrednosti 0, 1 i 5 sa verovatno om 1/3. Izraqunati matematiqko oqekivanje i disperziju sluqajne veliqine X. VEROVATNO A I STATISTIKA A - KOLOKVIJUM 1 16. NOVEMBAR 2013. 1. Ana i Petar polaжu 6 istih ispita. Svaki ispit Ana polaжe sa verovatno om 3/4, a Petar sa verovatno om 2/3. Polaganja razliqitih ispita su nezavisni događaji. Neka je X broj ispita koje je poloжila Ana, Y broj ispita koje je poloжio Petar, Z broj ispita koje su poloжili i Ana i Petar, a W broj ispita koje je poloжio bar neko od njih dvoje. (a) Koju raspodelu verovatno a ima sluqajna veliqina X, a koju Y? (b) Izraqunati E(X), E(Y ), D(X) i D(Y ). (v) Odrediti raspodelu verovatno a sluqajne veliqine Z. (g) Odrediti raspodelu verovatno a sluqajne veliqine W. 2. Izvodi se niz nezavisnih bacanja homogene kocke za igru qije su strane numerisane brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6. Neka je X broj izvedenih bacanja do pojave xestice, a Y broj bacanja do pojave neparnog broja. (a) Za svaki prirodan broj n odrediti P {X = n} i P {Y = n}. (b) Izraqunati matematiqka oqekivanja E(X) i E(Y ). (v) Za prirodne brojeve n i k odrediti verovatno e događaja {X = n, Y = n + k}, {X = n, Y = n} i {X = n + k, Y = n}. (g) Izraqunati verovatno u događaja {X < Y }, tj. pojaviti pre neparnog broja. 1 verovatno u da e se xestica

VEROVATNO A I STATISTIKA A - TEST 2 21. DECEMBAR 2013. 1. Da li je skup racionalnih brojeva Borelov skup? Obrazloжi odgovor! 2. (a) Ako je P (A) = 0.5, P (B) = 0.7 i P (AB) = 0.3, izraqunati P (A B). (b) Formulisati svojstvo neprekidnosti verovatno e odozgo. 3. Funkcija F : R R data je sa F (x) = 0 za x < 0 i F (x) = x 1 + x funkcija raspodele verovatno a? za x 0. Da li je F 4. Neka su α > 0 i λ > 0 date konstante. Odrediti konstantu C > 0 tako da funkcija f : R R, koja je data sa f(x) = 0 za x 0 i predstavlja gustinu raspodele. f(x) = Cx α 1 e λx, za x > 0, 5. Ako su F (x) i G(y) funkcije raspodele verovatno a, da li je funkcija F (x, y) = F (x) G(y) dvodimenziona funkcija raspodele? VEROVATNO A I STATISTIKA A - KOLOKVIJUM 2 20. JANUAR 2014. 1. Neka je X sluqajna veliqina koja ima eksponencijalnu E(λ) raspodelu sa gustinom f(x) = λe λx, ako je x 0 (λ > 0 je parametar), i f(x) = 0 ako je x < 0. Neka je Y = [X], tj. Y (ω) = k ako je k X(ω) < k + 1, gde je k {0, 1, 2,... }. (a) Za svaki nenegativan ceo broj k izraqunati P {Y = k}. (b) Koju raspodelu verovatno a ima sluqajna veliqina Y? (1 poen ) (v) Izraqunati matematiqko oqekivanje sluqajne veliqine X. (g) Izraqunati matematiqko oqekivanje sluqajne veliqine Y. 2. Sluqajna veliqina X ima ravnomernu raspodelu na intervalu [0, 1]. { (a) Za 0 < t < 1/2 izraqunati P X t X 1 } { i P 1 X t 2 X > 1 }. (4 poena) 2 (b) Neka je Y sluqajna veliqina koja predstavlja duжinu kra eg od intervala [0, X] i [X, 1]. Odrediti funkciju raspodele sluqajne veliqine Y. (v) Odrediti gustinu raspodele sluqajne veliqine Y. (1 poen ) (g) Odrediti matematiqko oqekivanje i disperziju sluqajne veliqine Y. 2

VEROVATNO A I STATISTIKA A - POPRAVNI KOLOKVIJUM 14. FEBRUAR 2014. Pitanje 1. Dati su disjunktni događaji A i B takvi da je P (A) > 0 i P (B) > 0. Da li su događaji A i B zavisni ili nezavisni? Pitanje 2. Napisati definiciju koeficijenta korelacije sluqajnih veliqina X i Y. Zadatak 1. Neka su X i Y nezavisne sluqajne veliqine sa ravnomernom raspodelom na intervalu [0, 1]. (a) Napisati izraz za gustinu raspodele f(x, y) sluqajnog vektora (X, Y ). (1 poen ) (b) Izraqunati P {X Y 3/4}. (v) Izraqunati P { X Y 1/2}. Zadatak 2. Kocka za igru qije su strane numerisane brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6 baca se 1800 puta. Neka je S 1800 broj dobijenih xestica. (a) Odrediti matematiqko oqekivanje sluqajne veliqine S 1800. (1 poen ) (b) Odrediti disperziju sluqajne veliqine S 1800. (1 poen ) (v) Koriste i Muavr-Laplasovu teoremu izraqunati P {280 S 1800 320}. 3

VEROVATNO A I STATISTIKA B - TEST 1 5. APRIL 2014. 1. Odrediti karakteristiqnu funkciju sluqajne veliqine X qija je raspodela data sa P {X = 1} = P {X = 1} = 1/2. 2. Ako je ϕ(t) karakteristiqna funkcija sluqajne veliqine X, odrediti karakteristiqnu funkciju sluqajne veliqine 2X + 3. 3. Dat je niz sluqajnih veliqina (X n ) n 1, takav da X n ima ravnomernu raspodelu na intervalu [0, n]. (a) Neka je F n funkcija raspodele sluqajne veliqine X n. Za svaki realan broj x odrediti lim n F n(x). (b) Da li niz (X n ) konvergira u raspodeli ka nekoj sluqajnoj veliqini? 4. Bez dokazivanja odgovoriti koja su od slede ih tvrđenja taqna: (a) Iz konvergencije u verovatno i sledi skoro sigurna konvergencija. (b) Iz konvergencije u verovatno i sledi konvergencija u raspodeli. (v) Na diskretnom prostoru verovatno a iz konvergencije u verovatno i sledi skoro sigurna konvergencija. (g) Iz konvergencije u raspodeli sledi srednjekvadratna konvergencija. 5. Formulisati centralnu graniqnu teoremu za niz nezavisnih sluqajnih veliqina sa istom raspodelom. VEROVATNO A I STATISTIKA B - KOLOKVIJUM 1 12. APRIL 2014. 1. Neka je (X n ) n N niz nezavisnih sluqajnih veliqina, takav da X n ima ravnomernu raspodelu na intervalu [0, n]. Oznaqimo Y n = X n 1 X n za svako n N. (a) Odrediti funkciju raspodele sluqajne veliqine Y n. (b) Ispitati sve qetiri vrste konvergencije niza (Y n ) n N. (4 2 poena) 2. Kocka za igru baca se 1000 puta. Neka je S 1000 zbir dobijenih brojeva. (a) Izraqunati E(S 1000 ) i D(S 1000 ). (b) Izraqunati verovatno e događaja: {3450 S 1000 3650}, {S 1000 3600}. (v) Odrediti a R tako da vaжi P {3500 a < S 1000 3500 + a} = 0.8. (5 poena) 4

VEROVATNO A I STATISTIKA B - TEST 2 25. MAJ 2014. 1. Neka su X 1,..., X n nezavisne sluqajne veliqine koje imaju istu funkciju raspodele F. Odrediti funkciju raspodele sluqajne veliqine X (1) = min{x 1,..., X n }. 2. Dat je realizovani uzorak x 1 = 2, x 2 = 0.5, x 3 = 3, x 4 = 1, x 5 = 2. Odrediti vrednost empirijske funkcije raspodele u taqki x, ako je: (a) x = 1.5, (b) x = 2.8. 3. Koje dve statistike se koriste za određivanje intervala poverenja za matematiqko oqekivanje kod normalne raspodele? 4. Da li je uzoraqka sredina centrirana ocena matematiqkog oqekivanja i zaxto? (2 poena) 5. Neka je S 2 n uzoraqka disperzija definisana na osnovu prostog sluqajnog uzorka (X 1,..., X n ), pri qemu je D(X 1 ) = σ 2. Da li je S 2 n jako postojana ocena parametra σ 2 i zaxto? VEROVATNO A I STATISTIKA B - KOLOKVIJUM 2 15. JUN 2014. 1. Neka je (X 1, X 2,..., X n ) uzorak iz U[θ, 2θ] raspodele, gde je θ > 0 nepoznati parametar. (a) Zapisati funkciju verodostojnosti. (b) Dokazati da je ocena maksimalne verodostojnosti nepoznatog parametra θ data sa θ n = X (n) /2. (4 poena) (v) Da li je θ n postojana ocena parametra θ? (4 poena) 2. Na osnovu uzorka obima n = 16 iz normalne raspodele dobijene su uzoraqka sredina i uzoraqka disperzija x 16 = 23.6 i s 2 16 = 9. (a) Objasniti kako se u ovom sluqaju dobija interval poverenja za nepoznato matematiqko oqekivanje m sa datim nivoom poverenja β. (4 poena) (b) Odrediti interval poverenja ako je β = 0.90. (v) Odrediti interval poverenja ako je β = 0.98. 5

VEROVATNO A I STATISTIKA B - POPRAVNI KOLOKVIJUM 22. JUN 2014. Pitanje 1. Definisati uzoraqku disperziju i izvesti formulu za njeno matematiqko oqekivanje. Pitanje 2. Formulisati Glivenko-Kantelijevu centralnu teoremu matematiqke statistike. Zadatak 1. Neka je (X 1, X 2,..., X n ) uzorak iz eksponencijalne raspodele sa parametrom λ > 0. (a) Odrediti ocenu maksimalne verodostojnosti parametra λ. (b) Ispitati postojanost dobijene ocene. Zadatak 2. Rezultat bacanja kocke za igru je sluqajna veliqina X qija je raspodela data sa ( ) 1 2 3 4 5 6 X : p 1 p 2 p 3 p 4 p 5 p 6 U 360 bacanja dobijeni su slede i rezultati: 58 jedinica, 65 dvojki, 63 trojke, 56 qetvorki, 53 petice i 65 xestica. Sa pragom znaqajnosti α = 0.05 testirati hipotezu H 0 : p 1 = p 2 = p 3 = p 4 = p 5 = p 6 = 1 6, protiv alternative da ne vaжi H 0. (5 poena) 6