ZADACI IZ VEROVATNO E I STATISTIKE ZA I SMER
|
|
- Κασσάνδρα Δημητρίου
- 8 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 ZADACI IZ VEROVATNO E I STATISTIKE ZA I SMER Zadatak. Dato je 0 kuglica numerisanih brojevima od do 0. Sluqajno se biraju 3 kuglice odjednom. Kolika je verovatno a događaja da je taqno jedna od izabranih kuglica oznaqena parnim brojem? Zadatak 2. Kockica za igru se baca 6 puta. Izraqunati verovatno u događaja: a) svi pali brojevi su razliqiti. b) bar jednom je pala xestica. v) taqno jednom je pala xestica. Zadatak 3. Iz kompleta koji sadrжi 32 karte sluqajno se biraju 4 karte odjednom. Kolika je verovatno a da među izabranim kartama ima dve dame? Bar dve dame? Zadatak 4. U voz sa 0 vagona ulazi 7 putnika. Kolika je verovatno a da e svi putnici u i u razliqite vagone? Zadatak 5. U xpilu od 32 karte sluqajno se biraju tru karte. Na i verovatno u da su izvuqeni: a) sedmica, desetka i kec. b) karte razliqitog znaka. Zadatak 6. Hotel ima n soba poređanih jedna do druge u pravoj liniji. k gostiju se na sluqajan naqin razmexta po sobama (po jedan gost u svakoj sobi).kolika je verovatno a da e gosti zauzeti k susednih soba? Zadatak 7. N ljudi se na sluqajan naqin razmexta za okruglim stolom (N > 2). Kolika je verovatno a da su dva izabrana lica sela jedno do drugog? Zadatak 8. M telegrama se na sluqajan naqin raspoređuje na N kanala veze (N > M). Kolika je verovatno a da je svaki kanal preneo ne vixe od jednog telegrama? Zadatak 9. Iz magacina sa n artikala od kojih je k neispravno sluqajno se izvlaqi m artikala. Kolika je verovatno a da je pri tom izvuqeno l neispravnih artikala? Zadatak 0. Kolika je verovatno a da dva sluqajno izabrana lica imaju rođendan istog dana? Zadatak. Kolika je verovatno a da od tri sluqajno izabrana lica barem dva imaju rođendan istog dana? Zadatak 2. Da bi zakon bio odobren od strane predsednika republike, neophodno je da prođe i parlament i senat. Pretpostavimo da od svih zakona koji su predloжeni 60% prođe parlament, 80% prođe senat, a 90% prođe bar jedno od ova dva tela. Izraqunati verovatno u da e zakon koji je dat na razmatranje parlamentu i senatu biti odobren od strane predsednika.
2 Zadatak 3. Novqi se baca tri puta. Kolika je verovatno a da se pojave taqno dve glave ako je: a) u prvom bacanju pala glava? b) u prvom bacanju palo pismo? v) u prva dva bacanja dvaput pala glava? g) u prva dva bacanja dvaput palo pismo? d) u prvom bacanju pala glava a u drugom pismo? Zadatak 4. Kockica se baca dvaput. Kolika je verovatno a da je zbir dobijenih brojeva 7 ako je: a) u prvom bacanju pala qetvorka? b) u prvom bacanju pao broj ve i od tri? v) u prvom bacanju pala jedinica? g) u prvom bacanju pao broj manji od pet? Zadatak 5. Iz xpila karata sluqajno se izvlaqi jedna. Kolika je verovatno a da je: a) herc, ako se zna da je crvene boje? b) ve a od desetke, ako se zna da je herc? v) жandar, ako se zna da je crvene boje? Zadatak 6. Verovatno a događaja da su blizanci deqaci je 0.32, a da su devojqice Izraqunati verovatno u slede ih događaja: a) bar jedan od blizanaca je deqak. b) oba blizanca su deqaci ako se zna da je bar jedan od njih deqak. v oba blizanca su devojqice ako se zna da je jedan od blizanaca devojqica. Zadatak 7. Novqi se baca tri puta. Uoqimo slede e događaje: A - Glava u prvom bacanju; B - Pismo u drugom; C - Glava u tre em; D - Sva tri puta ista strana; E - Pala je taqno jedna glava. a) Koji su od slede ih parova događaja nezavisni? ) A, B 2) A, D 3) A, E 4) D, E. b) Koji su od slede ih trojki događaja nezavisni? ) A, B, C 2) A, B, D 3) C, D, E. Zadatak 8. Novqi se baca dvaput. Uoqimo slede e događaje: A - Glava u prvom bacanju; B - Glava u drugom bacanju; C - Oba puta ista strana. Pokazati da su događaji A, B i C nezavisni u parovima ali da nisu nezavisni. Zadatak 9. Neka je Ω = {a, b, c, d, e, f}. Neka je P (a) = P (b) = 3 8 i P (c) = P (d) = P (e) = P (f) = 6. Neka su A, B i C definisani sa A = {d, e, a}, B = {c, e, a}, C = {c, d, a}. Pokazati da vaжi P (A B C) = P (A)P (B)P (C) ali da nikoja dva događaja nisu nezavisna.
3 Zadatak 20. Iz xpila od 32 karte na sluqajan naqin su izvuqene dve karte, jedna za drugom a) bez vra anja. b) sa vra anjem. Da li su događaji A - izvuqena je bar jedna dama i B - izvuqen je bar jedan pik nezavisni? Zadatak 2. Jedna za drugom bacaju se dve kockice za igru. Kolike su verovatno e slede ih događaja: a) drugi broj je ve i od prvog bar za dva. b) prvi broj je manji od tri, ako se zna da se pali brojevi razlikuju bar za dva. Zadatak 22. U jednoj kutiji su tri bele i dve crne kuglice, a u drugoj kutiji tri crne i dve bele. Iz prve kutije se sluqajno bira kuglica i prebacuje u drugu kutiju. Zatim se iz druge kutije izvlaqi kuglica. a) Na i verovatno u da je izvuqena bela kuglica. b) Ako je iz druge kutije izvuqena crna kuglica, kolika je verovatno a da je iz prve u drugu kutiju prebaqena bela kuglica? Zadatak 23. Doktor sumnja da pacijent ima jednu od bolesti b, b 2 ili b 3. Pre bilo kakvog testiranja on smatra da su bolesti jednako verovatne. Pacijent se tada testira tako da je test pozitivan s verovatno om 0.8 ako ima b, 0.6 ako ima b 2, a 0.4 ako je bolestan od b 3.Ak ose zna da je rezultat testa pozitivan, kolike su sada verovatno e svake od ovih bolesti? Zadatak 24. Jedan novqi iz grupe od 65 je faliqan, tj. ima glavu s obe strane. Ostali su ispravni. Sluqajno je izabran jedan novqi i baqen 6 puta i svaki put je pala glava. Kolika je verovatno a da je izvuqen faliqan novqi? Zadatak 25. Kockica se baca dva puta. Neka su X i X 2 sluqajne veliqine koje predstavljaju brojeve dobijene u prvom, odnosno drugom bacanju. Neka je X = min{x, X 2 }. Na i raspodelu za X. Zadatak 26. Neka je X sluqajna veliqina sa raspodelom definisanom sa: P X ( ) = 5, P X(0) = 5, P X() = 2 5, P X(2) = 5. a) Neka je Y sluqajna veliqina definisana jednaqinom Y = X + 3. Na i raspodelu za Y. b) Neka je Z sluqajna veliqina definisana jednaqinom Z = X 2. Na i raspodelu za Z. Zadatak 27. Kockica se baca dok se ne pojavi xestica. Odrediti zakon raspodele sluqajne veliqine X - broj bacanja. Zadatak 28. Strelac pogađa metu sa verovatno om p u svakom nezavisnom gađanju, a gađa sve dok ne pogodi metu dvaput ili promaxi triput. Na i zakon raspodele sluqajnih veliqina X-broj gađanja i Y - broj pogodaka. Zadatak 29. Kockica se baca 0 puta. Kolika je verovatno a da se xestica pojavi a) taqno 5 puta? b) vixe od 2, ali manje od 5 puta?
4 Zadatak 30. Na testu sa deset Da-Ne pitanja na i verovatno u da student dobije 70% ili vixe taqnih odgovora ako nagađa. Na i ovu verovatno u ako test ima 30, odnosno 50 pitanja. Zadatak 3. Izvesna kraljevska porodica rađa decu dok ne dobije muxko ili dok ne dobije tri жenska deteta. Pretpostavimo da je dete muxko s verovatno om 2. Na i oqekivanje i disperziju za broj devojqica u toj porodici. Zadatak 32. Broj X se sluqajno bira iz skupa S = {, 0, }. Na i oqekivanje, disperziju i standardno odstupanje za X. Zadatak 33. Sluqajna veliqina X ima zakon raspodele X :. Na i oqekivanje, disperziju i standardno odstupanje za X. ( ) Zadatak 34. Neka je X sluqajna veliqina takva da je EX = 00 i DX = 5. Na i: a) EX 2. b) E(3X + 0). v) E( X). g) D( X). d) σ( X). Zadatak 35. U izvesnom proizvodnom procesu, temperatura (u Farenhajtovim stepenima) nikad ( ne odstupa za vixe od ) od 62. Temperaturu moжemo predstaviti sluqajnom veliqinom X s raspodelom:x :. a) Na i EX i DX. b) Neka je T = X 62. Na i ET i DT i uporediti s rezultatom iz a). v) Neka sluqajna veliqina Y predstavlja datu temperaturu u Celzijusovim stepenima, tj. Y = 5 9 (X 32). Koliko sada iznose matematiqko oqekivanje i disperzija? Zadatak 36. Novqi se baca tri puta. Neka je X broj dobijenih glava. Na i DX i σ(x). Zadatak 37. Jagoda i Marija igraju igru «Mice». U svakoj partiji Marija pobeđuje s verovatno om 0.4. Pobednica je ona koja prva dobije 4 partije, a ako je rezultat 3 : 3, meq se proglaxava nerexenim. a) Na i zakon raspodele sluqajne veliqine X - broj partija koje je dobila Marija. b) Izraqunati EX i DX. Zadatak 38. Izraqunati matematiqko oqekivanje i disperziju slede ih sluqajnih veliqina: a) X : B(n, p) b) Y : G(p) v) Z : P(λ) Zadatak 39. Neka je S 00 broj glava koji padne prilikom 00 bacanja novqi a. Koriste i centralnu graniqnu teoremu proceniti: a) P {S 00 45}. b) P {45 < S 00 < 55}. v) P {S 00 > 63}. g) P {S 00 < 57}. Zadatak 40. Neka je S 200 broj glava dobijen u 200 bacanja novqi a. Proceniti: a) P {S 200 = 00}. b) P {S 200 = 90}. v) P {S 200 = 80}
5 Zadatak 4. Test ima 48 DA/NE pitanja. Jelena odgovara taqno na svako pitanje s verovatno om 3 4, a Anđela sluqajno zaokruжuje. Da bi se poloжio test treba dati bar 30 taqnih odgovora. Uporediti verovatno e da Jelena, odnosno An-đela poloжe ovaj test. Zadatak 42. Na fakultetu ima 290 studenata. Kolika je verovatno a da taqno 6 studenata ima rođendan 27. juna? Zadatak 43. Na i verovatno u da se među sluqajnih cifara cifra 3 javlja vixe od 93 put. Zadatak 44. Kontrola proverava aparate koji sa verovatno om 0.0 imaju defekt A i nezavisno sa verovatno om 0.02 defekt B. Kolika je verovatno a da najvixe 2 aparata od 00 imaju bar jedan defekt? Zadatak 45. U ribnjaku su dve vrste pastrmki u odnosu 34 : 66. Ulovljeno je 2000 komada. Kolika je veovatno a da je uhva eno 700 pastrmki prve vrste? Zadatak 46. Fabrika u toku dana proizvede 000 automobila od kojih svaki sa verovatno om 0.05 zahteva doradu. Koliki treba da bude kapacitet parkinga pa da sa verovatno om 0.9 bude dovoljan za automobile koji qekaju doradu? Zadatak 47. Maxina za proizvodnju xpageta pravi oko 5% defektnih xpageta, iako je u optimalnom stanju. Xpagete se pakuju u kutije koje sadrжe po 900 komada. Prilikom pregleda ustanovljeno je da u kutiji ima 5 defektnih. Kolika je verovatno a da bude bar ovoliko defektnih xpageta ako je maxina u optimalnom stanju? Zadatak 48. Koje su od slede ih funkcija funkcije raspodele: a) F (x) = 2 + π arctan(x), x R. b) F (x) = e e x, x R. { 0, x < 0 v) F (x) = x (+x), x 0 Zadatak 49. Sluqajno se bira realan broj X iz segmenta [2, 0]. a) Na i gustinu raspodele f(x) i skicirati njen grafik. b) Koriste i a), izraqunati P {X > 5},P {5 < X < 7}, P {X 2 2X + 35 > 0}. Zadatak 50. Neprekidna sluqajna vliqina X je zadata gustinom oblika { a cos(2x), x ( π f X (x) = 4, π 4 ) 0, x / ( π 4, π 4 ) Na i funkciju raspodele sluqajne veliqine X i skicirati njen grafik.
6 Zadatak 5. Sluqajno se bira broj B iz segmenta [0, ]. Na i verovatno u da je a) 3 < B < 2 3. b) B 2 4. v) B < 4 ili B < 4. g) 3B 2 < B. Zadatak 52. Broj U se bira iz segmenta [0, ] s uniformnom raspodelom. Na i funkcije raspodele i gustine sluqajnih veliqina a) Y = U + 2 b) Y = U 2 i skicirati njihove grafike. Zadatak 53. Broj U se bira iz segmenta [0, ] s uniformnom raspodelom. Na i funkcije raspodele i gustine sluqajnih veliqina a) Y = U+ b) Y = ln(u + ) i skicirati njihove grafike. Zadatak 54. Broj U se bira iz segmenta [0, ] s uniformnom raspodelom. Na i funkcije raspodele i gustine sluqajnih veliqina a) Y = U 2. b) Y = (U 2 )2. Zadatak 55. Broj U se bira iz segmenta [0, ] s uniformnom raspodelom. Na i verovatno u da je a) R = U 2 < 4. b) S = U( U) < 4. v) T = U U < 4. Zadatak 56. Neka je X sluqajna veliqina sa gustinom a) Kolika je vrednost c? f X (x) = b) Kako izgleda funkcija raspodele F X za X? v) Kolika je verovatno a da je X < 4? { cx( x), x (0, ) 0, x / (0, )
7 Zadatak 57. Neka je X sluqajna veliqina sa funkcijom raspodele F (x) = a) Kako izgleda gustina raspodele f X za X? b) Kolika je verovatno a da je X < 4? 0, x < 0 sin 2 ( πx 2 ), 0 x, x > Zadatak 58. Sluqajna veliqina X ima eksponencijalnu E(λ) raspodelu.na i funkciju raspodele sluqajnih veliqina: a) Y = X 2 b) U = λ ln(x) v) Z = e λx. Zadatak 59. Neka je X sluqajna veliqina sa funkcijom raspodele F. Medijana za X je vrednost m za koju vaжi F (m) = 2. Tada vaжi X > m s verovatno om 2 i X m s verovatno om 2. Na i m ako X ima a) uniformnu U[a, b] raspodelu. b) normalnu N (m, σ 2 ) raspodelu. v) eksponencijalnu E(λ) raspodelu. Zadatak 60. Neka je X sluqajna veliqina sa gustinom raspodele f X. Moda za X je vrednost M za koje je f(m) maksimalno. Vrednosti u blizini M su najverovatnije. Na i M ako X ima normalnu i eksponencijalnu raspodelu, kao u zadatku 22. Xta se dexava ako X ima uniformnu raspodelu? Zadatak 6. Neka je X sluqajna veliqina koja ima normalnu raspodelu s parametrima µ = 70 i σ 2 = 00. Proceniti a) P {X > 50}. b) P {X < 60}. v) P {X > 90}. g) P {60 < X < 80} Zadatak 62. Na sudu struqni svedok tvrdi da duжina trudno e ima normalnu raspodelu, gde je µ = 270, σ 2 = 00. Optuжeni moжe da dokaжe da je bio u inostranstvu u periodu od 290 do 240 dana pre rođenja deteta. Kolika je verovatno a da je bio u zemlji kad je dete zaqeto? Zadatak 63. Pretpostavimo da je vreme (u satima) potrebno za opravku kola sluqajna veliqina s eksponencijalnom raspodelom s parametrom λ = 2. Kolika je verovatno a da popravka traje duжe od 4 sata?
8 Zadatak 64. Neka je X sluqajna veliqina koja uzima vrednosti iz segmenta [, ] i neka je f X (x) gustina raspodele za X. Na i EX i DX ako je, za x a) f X (x) = 2. b) f X (x) = x. v) f X (x) = x. g) f X (x) = 3 2 x2. Zadatak 65. Neka je X sluqajna veliqina koja uzima vrednosti iz segmenta [, ] i neka je f X (x) gustina raspodele za X. Na i EX i DX ako je za x >, f X (x) = 0, a za x a) f X (x) = 3 4 ( x2 ). b) f X (x) = π 4 v) f X (x) = x+ 2. cos( πx 2 ). g) f X (x) = 3 8 (x + )2. Zadatak 66. Vek trajanja, u satima, Super sijalice je sluqajna veliqina T sa gustinom f T (t) = λ 2 te λt, gde je λ = Koliki je oqekivani vek trajanja ove sijalice? Kolika mu je disperzija? Zadatak 67. Neka je T sluqajna veliqina koja uzima vrednosti iz intervala [0, ) i neka je f T (t) gustina raspodele za T. Na i ET i DT ako je, za t < 0, f T (t) = 0, a za t 0 a) f T (t) = 3e 3t. b) f T (t) = 9te 3t. v) f T (t) = 3 (+t) 4.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića
Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju
VEROVATNO A I STATISTIKA A - TEST 1 9. NOVEMBAR 2013.
VEROVATNO A I STATISTIKA A - TEST 1 9. NOVEMBAR 2013. 1. Novqi se baca tri puta. (a) Zapisati skup svih mogu ih ishoda. (b) Oznaqimo sa A k događaj da je u k-tom bacanju palo pismo, k {1, 2, 3}. Koriste
ZADACI SA VEBI IZ PREDMETA VEROVATNOA I STATISTIKA A. dr Milan Jovanovi
ZADACI SA VEBI IZ PREDMETA VEROVATNOA I STATISTIKA A dr Milan Jovanovi TEORIJA VEROVATNOE 1. Bacaju se istovremeno novqi i kockica. Odrediti skup elementarnih ishoda. 2. U kutiji su qetiri listia obeleena
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
STATISTIKA. Miroslav M. Risti 2008/2009. Katedra za Matematiku Prirodno-matematiqki fakultet Univerzitet u Nixu
STATISTIKA Miroslav M. Risti Katedra za Matematiku Prirodno-matematiqki fakultet Univerzitet u Nixu 2008/2009 Literatura Miroslav M. Risti, Biljana Q. Popovi, Miodrag S. orđevi, Statistika za studente geografije,
Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Zadaci iz trigonometrije za seminar
Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Testiranje statistiqkih hipoteza
Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza je vid statistiqkog zakljuqivanja koji se primenjuje u situacijama: kada se unapred pretpostavlja postojanje određene
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Ispit iz Matematike 2
Ispit iz Matematike 2 I grupa 1. Dato je preslikavanje H: M 2x2 M 2x2, H A = 1 2 A + AT. Pokazati da je to preslikavanje linearni operator, nadi matricu, sopstvene vrednosti i sopstvene vektore tog operatora.
Osnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija
18.02006. Prvi razred A kategorija Dokazati da kruжnica koja sadrжi dva temena i ortocentar trougla ima isti polupreqnik kao i kruжnica opisana oko tog trougla. Na i najve i prirodan broj koji je maƭi
Elementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =
x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},
7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Teorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.
4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos
M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
IZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i
PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;
INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
numeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije
Glava 1 Realne funkcije realne promen ive 1.1 Elementarne funkcije Neka su dati skupovi X i Y. Ukoliko svakom elementu skupa X po nekom pravilu pridruimo neki, potpuno odreeni, element skupa Y kaemo da
Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Dvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
I Pismeni ispit iz matematike 1 I
I Pismeni ispit iz matematike I 27 januar 2 I grupa (25 poena) str: Neka je A {(x, y, z): x, y, z R, x, x y, z > } i ako je operacija definisana sa (x, y, z) (u, v, w) (xu + vy, xv + uy, wz) Ispitati da
Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.
σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka
π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka
1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje
KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako
Pismeni ispit iz matematike
Oznaka zadatka: 333 29. septembar 2016. f(x) = x2 + 4x + 4 x + 1. 2. Izraqunati integral e x sin 4x dx. 3. Rexiti diferencijalnu jednaqinu y 2y = x + sin 2x. 4. Aproksimirati funkciju g(x) = cos(sin x)
( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Trigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Matematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. f(x + 1) x f(x) + 1.
09.0200 Prvi razred A kategorija Ako je n prirodan broj, dokazati da 3n 2 + 3n + 7 nije kub nijednog prirodnog broja. U trouglu ABC je ABC = 60. Neka su D i E redom preseqne taqke simetrala uglova CAB
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Skup svih mogućih ishoda datog opita, odnosno skup svih elementarnih događaja se najčešće obeležava sa E. = {,,,... }
VEROVTNOĆ - ZDI (I DEO) U računu verovatnoće osnovni pojmovi su opit i događaj. Svaki opit se završava nekim ishodom koji se naziva elementarni događaj. Elementarne događaje profesori različito obeležavaju,
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Kristina Veljkovi MONTE KARLO METODE
Kristina Veljkovi MONTE KARLO METODE Uvod Poxto se mnoge statistiqke metode oslanjaju na sluqajne uzorke, statistiqarima je qesto potreban izvor sluqajnih brojeva. Starije statistiqke knjige su sadrжale tablice
1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Jednodimenzionalne slučajne promenljive
Jednodimenzionalne slučajne promenljive Definicija slučajne promenljive Neka je X f-ja def. na prostoru verovatnoća (Ω, F, P) koja preslikava prostor el. ishoda Ω u skup R realnih brojeva: (1)Skup {ω/
Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a
Testovi iz Analize sa algebrom 4 septembar - oktobar 009 Ponavljanje izvoda iz razreda (f(x) = x x ) Ispitivanje uslova Rolove teoreme Ispitivanje granične vrednosti f-je pomoću Lopitalovog pravila 4 Razvoj
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Rešenje predhodnog primera: Neka je A događaj izvlačenja crne kuglice, a B verovatnoća izvlačenja bele kuglice iz prvog izvlačenja.
USLOVNA VEROVATNOĆA Često smo u prilici da tražimo verovatnoću nekog događaja A, posedujući informaciju o tome da se događaj B realizovao ili pretpostavljajući da će se realizovati. U kesi se nalazi belih
Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija
18.1200 Prvi razred A kategorija Neka je K sredixte teжixne duжi CC 1 trougla ABC ineka je AK BC = {M}. Na i odnos CM : MB. Na i sve proste brojeve p, q i r, kao i sve prirodne brojeve n, takve da vaжi
5. PARCIJALNE DERIVACIJE
5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5.1. Izračunajte parcijalne derivacije sljedećih funkcija: (a) f (x y) = x 2 + y (b) f (x y) = xy + xy 2 (c) f (x y) = x 2 y + y 3 x x + y 2 (d) f (x y) = x cos x cos y (e) f (x
Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum
Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()
Kaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
radni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum
27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.
VJEROJATNOST I STATISTIKA Popravni kolokvij - 1. rujna 2016.
Broj zadataka: 5 Vrijeme rješavanja: 120 min Ukupan broj bodova: 100 Zadatak 1. (a) Napišite aksiome vjerojatnosti ako je zadan skup Ω i σ-algebra F na Ω. (b) Dokažite iz aksioma vjerojatnosti da za A,
KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako izgleda
Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.
Kompleksna analiza Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu. Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu
9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE
Geodetski akultet, dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 9 GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE Granična vrijednost unkcije kad + = = Primjer:, D( )
III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici
Meko računarstvo Student: Indeks:. Poja fazi skupa. Vrednost fazi funkcije pripadnosti je iz skupa/opsega: a) {0, b) R c) N d) N 0 e) [0, ] f) [-, ] 2. Poja fazi skupa 2. Na slici je prikazan grafik: a)
MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2
(kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
2. OSNOVNI POJMOVI TEORIJE VJEROJATNOSTI
2. OSNOVNI POJMOVI TEORIJE VJEROJATNOSTI 2. ALGEBRA DOGAĐAJA 2.. Intuitivna definicija Slučajan pokus (eksperiment) jest takav pokus čiji ishodi nisu jednoznačno određeni skupom uvjeta pokusa. Sa Ω označavamo
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnoloxkog razvoja Druxtvo matematiqara Srbije OKRUЖNO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE UQENIKA SREDNjIH XKOLA
8.201 Prvi razred A kategorija Aca, Branka, Vera i Goran su od nastavnika matematike dobili zadatak da izraqunaju koliqnik dva pozitivna realna broja, i to: Aca da izraquna a 1 : a 2, Branka da izraquna
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Operacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.
Matematika 4 zadaci sa pro²lih rokova, emineter.wordpress.com Pismeni ispit, 26. jun 25.. Izra unati I(α, β) = 2. Izra unati R ln (α 2 +x 2 ) β 2 +x 2 dx za α, β R. sin x i= (x2 +a i 2 ) dx, gde su a i