NEŢIVI DIO STANICE
ORGANIZACIJA BILJNE STANICE A. PROTOPLAST HIJALOPLAZMA (MATRIKS, CITOSOL) STANIČNI ORGANELI PLAZMALEMA LIZOSOMI ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM GOLGIJEV APARAT RIBOSOMI SFEROSOMI CITOPLAZMA MIKROTJELA CITOSKELET MITOHONDRIJI PLASTIDI JEZGRA KARIOPLAZMA KROMATIN JEZGRICA RIBOSOMI B. NEŢIVI DIO STANICE STANIČNA STIJENKA STANIČNE UKLOPINE vakuole, škrobna zrnca, masne kapljice
STANIČNE UKLOPINE - VAKUOLE Vakuola Tonoplast
STANIČNE UKLOPINE - VAKUOLE VODA ANORGANSKi SPOJEVI ORGANSKI SPOJEVI ORGANSKE KISELINE PROTEINI ŠEČERI GLIKOZIDI BOJE TANINI ALKALOIDI SAPONINI I SAPOTOKSINI
STANIČNE UKLOPINE ŠKROBNA ZRNCA ŠKROB - (C 6 H 12 O 6 )n Polimer alfa glukoze Dva oblika škroba Amiloza ima linearnu molekulu Amilopektin ima razgranjenu molekulu škrobna zrnca krumpira
STANIČNE UKLOPINE ŠKROBNA ZRNCA SINTEZA I TRANSPORT ŠKROBA U KLOROPLASTIMA PRIMARNI (AUTOHTONI) ŠKROB U TRANSPORTNOM SUSTAVU TRANZITORNI ŠKROB U SPERMIŠNIM TKIVIMA (AMILOPLASTIMA) REZERVNI ŠKROB
STANIČNE UKLOPINE ŠKROBNA ZRNCA REZERVNI ŠKROB Škrobna zrnca kod Solanum tuberosum Škrobna zrnca u amiloplastima kod Piper sp.
STANIČNE UKLOPINE ŠKROBNA ZRNCA
STANIČNE UKLOPINE ŠKROBNA ZRNCA TIPOVI ŠKROBNIH ZRNACA JEDNOSTAVNA grah, pšenica KONCENTRIČNO SASTAVLJENA krompir EKSCENTRIČNO SASTAVLJENA
STANIČNE UKLOPINE MASNE KAPLJICE Esteri glicerola i masnih kiselina Najkoncentriraniji oblik energije Sjemenke viših stablašica, ejaloplasti Eterična ulja Ugljikovodici, terpenski polimeri Brassica napus Sintetiziraju se u eterično-uljnim idioblastima Prunus amygdalis Cucurbita sp. Helianthus annuus
STANIČNA STIJENKA Karakteristična za biljnu stanicu Produkt protoplasta koji štiti unutrašnjost stanice od vanjskih utjecaja, daje stanici stalan oblik i čvrstoću Nehomogena tvorevina graďena od nekoliko slojeva Najjednostavnije je graďena stijenka mladih stanica koja se sastoji od središnje lamele i primarne stijenke. Kod starih stanica moţe se pojaviti više slojeva sekundarne stijenke.
STANIČNA STIJENKA LUMEN SREDIŠNJA LAMELA PRIMARNA STIJENKA SEKUNDARNA STIJENKA Formira se tijekom citokineze Povezuje susjedne stanice Građena od protopektina ili pektina Tvrdi celulozni skelet integriran u matriks građen od pektina, hemiceluloze i glikoproteida Tankostjene stanice; u pravilu žive Formira se kod starih stanica Građena od celuloze, hemiceluloze i lignina
STANIČNA STIJENKA Celuloza Polimer glukoze; obično sadrţi oko 1000-10.000 beta d glukoza Glavna komponenta primarne i sekundarne stijenke Celulozne molekule asociraju vodikovim mostovima i formiraju micele
STANIČNA STIJENKA Pektinska kiselina Polimer s oko 100 molekula galakturonske kiseline Glavna komponenta središnje lamele, nalazi se i u primarnoj stijenci Galakturonska kiselina Pektinska kiselina s ionskim mostovima
STANIČNA STIJENKA Pektin Polimer s oko 200 molekula galakturonske kiseline Druga glavna komponenta središnje lamele; nalazimo ju i u primarnoj stijenci Termolabilni spojevi, lagano oksidiraju
STANIČNA STIJENKA Hemiceluloza Polisaharid sastavljen od različitih šečera: ksiloza, arabinoza, manoza Prisutna je u primarnoj stijenci iako je često prisutna i u sekundarnoj Y Y Y Y Y Y Y Y Y Y Y Y Y Y- Molekule šečera Y Y Y
STANIČNA STIJENKA Funkcionalni proteini Oksidativni enzimi - peroksidazi Hidrolitični enzimi pektinaze, celulaze Ekstenzinaza
STANIČNA STIJENKA Strukturni proteini Različiti proteini povezani sa šečerima Glikoproteini Formiraju vodikove veze sa šečerima iz stanične stijenke
STANIČNA STIJENKA Ultrastrukturna graďa primarne stanične stijenke 1. Osnovna tvar (matriks) Hemiceluloza Pektinski spojevi Voda Amorfna tvar 2. Fibrilarna struktura Celuloza
STANIČNA STIJENKA Fibrilarna struktura Celulozne molekule (0,8 nm) Do 100 Elementarne fibrile (miceli, kristaliti; 3,5-7 nm) 15-20 Mikrofibrile (mikrovlakna; 25 nm) 400 Makrofibrile (0,5 μm)
STANIČNA STIJENKA FIBRILARNA STRUKTURA Intermicelarni prostor CELULOZNA MIKROFIBRIA Elementarna fibrila MICEL NECELULOZNI POLISAHARIDI CELULOZNE MOLEKULE
STANIČNA STIJENKA Fibrilarna struktura Neutralne pektinske molekule Kisele pektinske molekule Glikoprotein Kalcijevi mostovi izmeďu pektinskih molekula Hemiceluloza Celulozna mikrofibrila
STANIČNA STIJENKA Primarna stijenka, tanka celulozna stijenka Središnja lamela Pektin Hemiceluloza Mikrofibril Plazmalema INTUSUSCEPCIJA
STANIČNA STIJENKA TEKSTURA STANIČNE STIJENKE Disperzna tekstura Mikrofibrili nemaju točno odreďenu orijentaciju Paralelna tekstura Paralelan raspored mikrofibrila
STANIČNA STIJENKA Kemijske promjene stanične stijenke Kemijske promjene strukturnih spojeva Maceracija: razgradnja pektinskih tvari u središnjoj lameli prirodno zrioba plodova visoke temperature- kuhanje krumpira kemijski proizvodnja papira Zasluzivanje: promjena celuloze ili pektina u sluzaste tvari Gumozis: stanična stijenka se promijeni u biljnu gumu
STANIČNA STIJENKA Kemijske promjene stanične stijenke Kemijske promjene s inkrustacijom (umetanjem novih tvari) u staničnu stijenku Lignifikacija: u matriks se inkrustira lignin Mineraliziralizacija: u matriks se inkrustiraju amorfne mineralne tvari Pigmentacija: u matriks se inkrustiraju obojani spojevi
SEKUNDARNA STANIČNA STIJENKA Kod starijih stanica primarna stijenka dobiva nove slojeve (raste u debljinu) Apozicijom dodavanjem novih slojeva Debela celulozna stijenka smjer mikrofibrila
SEKUNDARNA STANIČNA STIJENKA Kod starijih stanica primarna stijenka dobiva nove slojeve (raste u debljinu) Apozicijom dodavanjem novih slojeva Plutasta (suberinska stijenka) suberinizacija
SEKUNDARNA STANIČNA STIJENKA Kod starijih stanica primarna stijenka dobiva nove slojeve (raste u debljinu) Lignifikacija umetanje lignina u oka celulozne mreţe Drvo Mehanička funkcija S 3 S 2 Sekundarna stijenka S 1 Primarna stijenka Središnja lamela Pinus palustris S 3 S 2 S 1
JAŢICE Utanjena u staničnoj stijenci Plazmodezmiji plazmatske niti koje prolaze kroz jaţice Povezuju protoplast svih ţivih stanica u simplast Plazmodezmiji Stanična stijenka Lumen stanice
OGRAĐENE JAŢICE
OGRAĐENE JAŢICE
OGRAĐENE JAŢICE