PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Σχετικά έγγραφα
IZVODI ZADACI (I deo)

RAVAN. Ravan je osnovni pojam u geometriji i kao takav se ne definiše. Ravan je određena tačkom i normalnim vektorom.

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Elementi spektralne teorije matrica

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

TAČKA i PRAVA. , onda rastojanje između njih računamo po formuli C(1,5) d(b,c) d(a,b)

Analitička geometrija

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Zbirka rešenih zadataka iz Matematike I

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

4 Numeričko diferenciranje

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Zadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

IZVODI ZADACI (I deo)

Skup svih mogućih ishoda datog opita, odnosno skup svih elementarnih događaja se najčešće obeležava sa E. = {,,,... }

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Ako prava q prolazi kroz koordinatni početak i gradi ugao φ [0, π) sa x osom tada je refleksija S φ u odnosu na tu pravu:

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Operacije s matricama

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

5 Ispitivanje funkcija

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Računarska grafika. Rasterizacija linije

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

Trigonometrijske nejednačine

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Matematika I. Elvis Baraković, Edis Mekić. 4. studenog Pojam vektora. Sabiranje i oduzimanje vektora

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Milan Merkle. (radni naslov) Verzija 0 ( ), novembar 2015

Na grafiku bi to značilo :

METODA SEČICE I REGULA FALSI

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

8 Funkcije više promenljivih

OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog fajla, obavezno pogledajte fajl ELEMENTARNE FUNKCIJE, jer se na

Deljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18.

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

5. Karakteristične funkcije

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Geometrija (I smer) deo 1: Vektori

1.4 Tangenta i normala

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović


Glava 1. Vektori. Definicija 1.1. Dva vektora su jednaka ako su im jednaki pravac, smer i intenzitet.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Vektorski prostori. Vektorski prostor

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

7 Algebarske jednadžbe

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

PP-talasi sa torzijom

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

1.1 Tangentna ravan i normala površi

Kompleksni brojevi. Algebarski oblik kompleksnog broja je. z = x + iy, x, y R, pri čemu je: x = Re z realni deo, y = Im z imaginarni deo.

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

Dužina luka i oskulatorna ravan

Sistem sučeljnih sila

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

POGLAVLJE 1 BEZUSLOVNA OPTIMIZACIJA. U ovom poglavlju proučavaćemo problem bezuslovne optimizacije:

18. listopada listopada / 13

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

7.5. KOORDINATNI SISTEMI

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

1 Promjena baze vektora

Funkcije više promenljivih. Uvod u funkcije više promenljivih

Transcript:

PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo ravu, tačku M( x, y, z ) koja joj riada. Neka tačka M(x,y,z) R. M ( x, y, z ) M ( x, yz, ) r r o uuu Očigledno je da tačka M(x,y,z) riada ravoj ako i samo ako su vektori M M i kolinearni! uuu r Kako je MM = r r možemo zaisati : r ( r r ) = ili r r ( r ) ( r ) ako obeležimo da je r = b r r r = b Dobili smo vektorsku jednačinu rave. A možemo razmišljati i ovako : uuu Kako smo zaključili da su vektori M M i nekog arametra t. kolinearni, to se oni mogu izraziti jedan reko drugog uz omoć

r r r = t r r = r + t ovo je vektorska jednačina rave kroz datu tačku u ravcu vektora Ako uzmemo da vektor ima koordinate = ( l, m, n), onda je : x= x + t l y = y + t m z = z + t n arametarski oblik jednačine rave Ovaj arametarski oblik najčešće koristimo kad tražimo rodor rave kroz ravan ili tačku reseka dve rave. Odavde možemo izvesti oblik koji se najčešće koristi u zadacima (simetrični oblik) x x y y z z Vrlo sličan ovom obliku je i jednačina rave kroz dve date tačke M( x, y, z ) i M ( x, y, z ) : x x y y z z Primer. Naisati jednačinu rave kroz tačke A(,,) i B(,3,4) i rebaciti je u arametarski oblik. Rešenje x x y y z z Koristimo x y z 3 4 x y z 4 Odavde se vidi da je vektor aralelnosti rave = (,, 4) Prebacimo je sada u arametarski oblik: x y z x y z = t = t i = t i = t a je 4 4 x= t+ y = t+ z = 4t

Često se u zadacima daje i ošta jednačina rave, to jest rava određena resekom dve ravni: α : Ax+ By+ Cz+ D α : Ax+ By+ Cz+ D Kako reći iz ovog oblika u simetrični? ( jer iz simetričnog oblika lako čitamo i tačku i vektor aralelnosti) Najre nadjemo vektor aralelnosti: α: Ax + By + Cz + D n = ( A, B, C) α : Ax+ By+ Cz+ D n = ( A, B, C) r r r i j k = n n = A B C A B C Zatim rešavamo sistem : Ax+ By+ Cz+ D Ax+ By+ Cz+ D Odavde dobijamo x, y, z ( često se jedna neoznata uzima roizvoljno, a se druge dve dobijaju iz nje...) x x y y z z Sve zamenimo u. Primer. Pravu { x y+ 3z x+ z 4= rebaciti u simetrični oblik. Rešenje { x y+ 3z x+ z 4= Najre '' ročitamo vektore normalnosti za ravni x y+ 3z n = (,,3) x+ z 4 n = (,,) Dalje tražimo njihov vektorski roizvod: 3

r r r r r r i j k i j k r r r r r r = n n = A B C = 3 = i( ) j( 3) + k(+ ) = i+ j+ k = (,,) A B C Ovde možemo zaisati i da je : = (,,) = (,,), odnosno uzeti da je vektor ( -,,). Da bi našli tačku koja riada toj ravoj moramo rešiti sistem: x y+ 3z x+ z 4 z = 4 x x y+ 3(4 x) x y+ 3x= x y+.../ : ( ) x+ y 6 y = 6 x z = 4 x y = 6 x Ovde možemo uzeti roizvoljno x, recimo x, a je onda: z = 4 x z = 4 z = 4 y = 6 x y = 6 y = 6 Dakle dobili smo tačku ( x, y, z ) = (,6,4) x x y y z z x y 6 z 4 Kakav može biti uzajamni oložaj dve rave? U rostoru rave mogu riadati ili ne riadati istoj ravni. Ako riadaju istoj ravni onda su ili aralelne ili se seku. P aralelne rave rave se seku u tački P 4

Ako rave ne riadaju istoj ravni onda kažemo da su mimoilazne. Posmatrajmo dve rave : x x y y z z i : : x x y y z z Prave riadaju istoj ravni i aralelne su ako i samo ako su njihovi vektori ravaca = ( l, m, n) i = l m n (,, ) kolinearni, to jest ako i samo ako važi ( uslov aralelnosti) x x y y z z Secijalno, rave se oklaaju ako važi da je i Kako da znamo da li se rave seku? Tu nam omaže takozvani uslov reseka : Naravno, rave su mimoilazne ako je Primer 3. Date su rave : x y z i t : x 5 y z 3 3 Odrediti arametar t tako da se rave seku i nadji tačku reseka. 5

Rešenje Najre ćemo iz datih jednačina ravih ročitati tačke koje im riadaju i vektore ravaca (aralelnosti). x y z t P(,, ) i =(t,,) x 5 y z 3 P(5,,3) i = (,3,) 3 Dalje koristimo uslov reseka: 5 3 3 3 3 t t Sarusovo ravilo t t = 3+ + 3t t = 3 3 3 3 t+ t = x y z Dakle P(,,) i =(-,,) je rva rava. Da bi našli njihov resek, rave ćemo rebaciti u arametarski oblik. x y z = α x = α+, y = α+, z α+ x 5 y z 3 = β x = β + 5, y =3β +, z = β + 3 3 Sad uoredjujemo x = x, y =y, z = z da bi našli vrednost za α ili β Vidimo da je najlakše to ostići iz z = z. Dakle z = z = β + 3 β = Vratimo vrednost za β i dobijamo: x = β + 5, y =3β +, z = β + 3 x= ( ) + 5 = 3; y = 3( ) + = ; z = ( ) + 3 = P(3,, ) je tačka reseka! 6

Kako naći ugao između dve rave? Ugao od kojim se rave seku je ugao između njihovih vektora ravaca. ϕ ll + mm + nn cosϕ = = l + m + n l + m + n 7