1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Σχετικά έγγραφα
Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

18. listopada listopada / 13

Operacije s matricama

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

Mehanika deformabilnih tijela

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Savijanje nosaa. Savijanje ravnog štapa prizmatinog poprenog presjeka. a)isto savijanje. b) Savijanje silama. b) Savijanje silama.

Mehanika deformabilnih tijela

Mehanika deformabilnih tijela. 8. dio

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Mehanika deformabilnih tijela. Mehanika deformabilnih tijela. Tehnika mehanika = Mehanika apsolutno krutih tijela (statika)

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

ibemo Kazakhstan Republic of Kazakhstan, West Kazakhstan Oblast, Aksai, Pramzone, BKKS office complex Phone: ; Fax:

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

radni nerecenzirani materijal za predavanja

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

Zadaci iz trigonometrije za seminar

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Značenje indeksa. Konvencija o predznaku napona

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Prostorni spojeni sistemi

Kaskadna kompenzacija SAU

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Dijagonalizacija operatora

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

1 Promjena baze vektora

1.4 Tangenta i normala

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

IZVODI ZADACI (I deo)

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Trigonometrijske nejednačine

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

7 Algebarske jednadžbe

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Periodičke izmjenične veličine

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

5. Karakteristične funkcije

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

konst. Električni otpor

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

VAŽNO. Posmino naprezanje τ

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

1. Definicijsko območje, zaloga vrednosti. 2. Naraščanje in padanje, ekstremi. 3. Ukrivljenost. 4. Trend na robu definicijskega območja

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Transcript:

Deformaije

. Duljinska (normalna) deformaija. Kutna (posmina) deformaija γ 3. Obujamska deformaija Θ

3 Tenor deformaija tenor drugog reda ij γ γ γ γ γ γ 3 9 podataka+mjerna jedinia

4 Simetrinost tenora deformaija 6 podataka γ ij γ γ γ γ γ γ

. Duljinska deformaija lim l l l 5

A B AB AB lim B A AB AC lim C A A C AC AC 6

Kutna deformaija π γ lim C γ BAC B A B A C A 7

. Kutna deformaija γ ili posmina deformaija 8

Prednai deformaija 9

Glavne deformaije (γ )?? ϕ

Mohrova kružnia deformaija 3

4

5 Glavne deformaije, + ± + γ tg γ γ ϕ tg γ ϕ

6

3. Obujamska deformaija relativna promjena elementarnog obujma Θ 7

3. Obujamska deformaija relativna promjena elementarnog obujma Θ lim a a a b lim b b lim 8

3. Obujamska deformaija Θ Θ lim V V V Θ sr a a + b b + Θ lim V V V + + 9

3. Obujamska deformaija Θ + + + + 3 konst.

Vee imeu komponenata tenora napreanja i komponenata tenora deformaija

Tenor napreanja Tenor deformaija { } ij { } ij

+ + + 3 + 4 + 5 + 6 + + 7 + 8 + 9 + + m n + + + 3 + 4 +... + 4m n 3 + 3 + 3 + 33 + 34. 4 + 4 + 4 + 43 + 44 + 45 + 46 + 47 + 48 + 49 + + 4m n 5 + 5 + 5 + 53 + 54 +. 6 + 6 + 6 + 63 + 64 +. 3

Tenor napreanja { } ij Vea tenora: { } [ ] { } ij C ij Tenor deformaija { } ij {3 3} [??]. {3 3} [C] [9 9] 3 4 8 ; tenor 4. reda 4

{ } [ ]{ } C ij ij Pretpostavke: Hookeovo tijelo idealno elastino - povratne deformaije Linearna teorija malih deformaija Poetna napreanja n 5

6 99 98 97 96 95 94 93 9 9 89 88 87 86 85 84 83 8 8 79 78 77 76 75 74 73 7 7 69 68 67 66 65 64 63 6 6 59 58 57 56 55 54 53 5 5 49 48 47 46 45 44 43 4 4 39 38 37 36 35 34 33 3 3 9 8 7 6 5 4 3 9 8 7 6 5 4 3 8 koefiijent

Vea: { } [ ] { } C ij ij [ ] { } [ ] C C [ C] { } ij [ ] C { } { } ij ij ij ili inverna vea: { } [ S] { } ij ij 7

8 Zakon o jednakosti posminih napreanja: Tenor napreanja:

3 4 5 6 3 4 5 6 3 3 33 43 53 63 4 4 34 44 54 64 5 5 35 45 55 65 6 6 36 46 56 66 36 koefiijenata U opem sluaju normalna napreanja ovise o duljinskim deformaijama ali i o kutnim deformaijama, a posmina napreanja ne samo o kutnim nego i duljinskim deformaijama. 9

3 koefiijent 66 65 64 63 6 6 56 55 54 53 5 5 46 45 44 43 4 4 36 35 34 33 3 3 6 5 4 3 6 5 4 3 Koefiijenti: C mn C nm

Primjer a materijal pune aniotropije je triklinski kristal to je takav materijal koji ima istaknute fiikalne karakteristike u tri meusobno kosa smjera (na pr. modul elastinosti, Poissonov koefiijent ν). Karakteristino je a takve materijale da ak i u sluaju malih deformaija, komponente napreanja ovise od svih komponenata deformaija i obratno. 3

+ + 3 + 4 + 5 + 6 + + 3 + 4 + 5 + 6 3 + 3 + 33 + 34 + 35 + 36 4 + 4 + 43 + 44 + 45 + 46 5 + 5 + 53 + 54 + 55 + 56 6 + 6 + 63 + 64 + 65 + 66 3

33 Materijal s tri ortogonalne osi simetrije ortotropno tijelo: 66 55 44 33 3 3 3 3 9 koefiijenata Karakteristino je da normalna napreanja ovise samo o duljinskim deformaijama, a pomina napreanja o kutnim deformaijama.

Iotropni materijal svojstva u tri meusobno ortogonalna smjera) elik: Modul elastinosti: Poissonov koefiijent: ν ν ν ν 34

35 44 44 44 Normalna napreanja ovise samo o duljinskim deformaijama, a pomina napreanja o kutnim deformaijama.

36 44 44 44 + + + + + +

37 44 44 44 3 koefiijenata: µ λ µ λ 44 + Samo dva koefiijenta i su neavisna.

Lame-ovi koefiijenti: λ i µ ν λ µ ( + ν )( ) G Fiikalno mehanike karakteristike materijala: i G 38

39. Prostorno stanje napreanja (3D) ( )( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) + ν ν ν ν ν ν ν ν ν ν ν ν ν ν { } [ ] { } ij C ij

Inverna vea: { } [ ] { } S ij ij { } [ ] { } C ij ij [ ] { } [ ] C C [ C] { } ij [ ] C { } { } ij ij ij { } [ S] { } ij ij 4

Komponente tenora deformaija a prostorno stanje napreanja: ν ν ν ν ν ν γ γ γ G G G 4

4 3 3 3 3 ν ν ν ν ν ν Prostorno stanje napreanja - glavna napreanja:

. Ravninsko stanje napreanja: ( ) 43

. Ravninsko stanje napreanja: (ploe) ( ) 3. Ravninsko stanje deformaija: (kosine, tuneli) ( ) 44

. Ravninsko stanje napreanja: Zakon superpoiije + + 45

Hooke ov akon : G γ + + γ,,, ν,,,,,, + + γ ν γ,,,,,,,,, G 46

Komponente tenora deformaija a ravninsko stanje napreanja inose: γ,, γ, ν + +,,,, + γ + +,,,,,,,, + γ ν,,, ν ν G + 47

Ravninsko stanje napreanja - glavna napreanja: ν ν 48

3. Ravinsko stanje deformaija ν ν ν + ν 49