REDUKCIJA SISTEMA NA TAČKU KOORDINATNOG POČETKA Glavni vektor Glavni moment. = xi. F r. r = j. M i. M r

Σχετικά έγγραφα
Elementi analitičke geometrije u prostoru R 3

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

SUČELJNI SISTEM SILA Ako se napadne linije svih sila koje sačinjavaju sistem seku u jednoj tački onda se takav sistem sila naziva sučeljnim sistemom.

Dinamika krutog tijela. 14. dio

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

DINAMIKA. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: u f Ulazi Izlazi (?) U opštem slučaju ovaj DS je NELINEARAN!!!!

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

sektorska brzina tačke

2.6 Nepravi integrali

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi

Teorija mašina i mehanizama


VEKTOR MOMENTA SILE ZA TAČKU. Vektor momenta sile, koja dejstvuje na neku tačku tela, za. proizvoljno izabranu tačku.

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

Moguća i virtuelna pomjeranja

PRIMENA INTEGRALA

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1)

Trenutni pol brzine. Načini njegovog određivanja.

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Primer 3.1 Ugaona brzina i ugaono ubrzanje prenosnog elementa:

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

( ) p a. poklopac. Rješenje:

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

VEKTORI (m h) brzina, akceleracija, sila, kutna brzina, električno polje, magnetsko polje

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

RAVAN. Ravan je osnovni pojam u geometriji i kao takav se ne definiše. Ravan je određena tačkom i normalnim vektorom.

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12.

4. VEKTORI POJAM VEKTORA

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

( ) BROJNI PRIMER 4. Temeljni nosač na sloju peska. Slika 6.3. Rešenje: Ekvivalentni modul reakcije podloge/peska k i parametar krutosti λ :

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

IZVODI ZADACI (I deo)

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

Zbirka rešenih ispitnih zadataka iz Osnova elektrotehnike

Reverzibilni procesi

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1


1 Momenti inercije u odnosu na Dekartove koordinatne ose

1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2

Jasno je da je vektor količine kretanja tačke K r istog pravca i smera kao vektor brzine V r.

Aritmetički i geometrijski niz

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

4. Relacije. Teorijski uvod

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Strukture GMDH u modeliranju i predikciji vremenskih serija. Ivan Ivek

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Το άτομο του Υδρογόνου

Ekonometrija 5. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

Ubrzanje. Parametri ubrzanja: vreme zaleta put zaleta Koliko sekundi / metara je potrebno da bi se dostigla određena brzina?

Matematička analiza 4

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Dinamika rotacionog kretanja krutog tela.

met la disposition du public, via de la documentation technique dont les rιfιrences, marques et logos, sont

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1

Trigonometrijske nejednačine

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore

Transcript:

REUKCIJA ITEA NA TAČKU KOORINATNO POČETKA lvn vekto lvn moment O ) ( j ) ( j O k j k j j j j θ cos cosθ

Pme. dt povoljn poston sstem sl speov (l.) sle su defnsne vektom: j k j k 4 j k j j j k k Pojekcje sl su u klonjutnm ([kn]) koodnte npdnh tčk sl u metm ([m]).vekto speov koj ppdju dtom sstemu su: 9 j 7k k Pojekcje speov u klonjutnmetm ([knm]). Odedt: lvn vekto lvn moment tčku koodntno početk O uo među lvno vekto lvno moment? kn 4 kn kn j k ( ) ( ) kn

( ) j ( ) ( ) ( ) 4 ( ) kn 9 ( ) j ( ) ( ) ( ) ( ) j ( ) ( ) ( ) 4 ( ) kn 7 k ( ) knm ( ) ( ) m kn 6 cos θ θ

VOĐENJE PROIVOLJNO PROTORNO ITEA ILA I PREOVA NA INAU

Povoljn poston sstem sl speov u opštem slučju kd je θ θ 8 θ 9 može d bude sveden n dnmu koju čne dv vekto čj pvc su st. Pv u postou n kojoj lež dnm nos nv centln os. Jedn od vekto koj čne dnmu je lvn vekto čj npdn lnj je centln os. u vekto koj će bt ončvn s C je spe čj nv je moment dnme. C C n pe se menjuje speom sl ( ) koj lež u vn π (l.) upvnoj n n vekto to spe. l koj ppd tom speu sl m npdnu lnju centlnu osu. Vekto položj m koje tčke centlne ose m oblk j k de su osm što su pojekcje vekto tekuće koodnte centlne ose. Uklnjnjem sl koje dejstvuju u tčk O pemeštnjem spe C n centlnu osu dobj se dnm pkn n slc 4.

pe n žen peko moment sle tčku m oblk: j k j ( ) ( ) n Vekto moment dnme C m oblk: j k C n C C C de su njeove pojekcje odeđene m C C C ( ) ( ) ( ) Pošto su vekto dnme C p (*) C ( ) k kolnen vž vektosk jednkost de je p koefcjent popoconlnost koj se nv pmetom dnme. Pojektovnjem ove vektoske jednčne n osu koj je sto pvc sme ko lvn vekto dobj se skln jednčn C p n osnovu koje se dobj sledeć fomul koj odeđuje pmet dnme:

p C njuć pmet dnme jednčne koje odeđuju centlnu osu (što je pv u postou) dobjju se pojektovnjem vektoske jednčne (*) n koodntne ose. Te pojekcje odnosno jednčne centlne ose mju oblk: ( ) p ( ) p ( ) p vk od dobjenh jednčn posmtn sebno pedstvlj jednčnu vn koj sdž centlnu osu upvn je n jednu od koodntnh vn. Pv od th jednčn pedstvlj vn upvnu n O vn du n O teć n O. Pesek svh tju vn je pv u postou koj pedstvlj centlnu osu. obom d su smo dve vn koje se seku dovoljne d odede pvu u postou jsno je d centlnu osu mou d odede blo koje dve od ovh jednčn. U clju skcnj centlne ose njpoodnje je d se u skldu s jednčnm odede koodnte dveju njenh tčk (občno se b d su to tčke podo centlne ose ko dve od t koodntne vn). obom d dve tčke odeđuju pvu skcnjem th tčk centln os je odeđen.

Pme. vest n dnmu povoljn poston sstem sl speov koj dejstvuje n pknu lku pmu. 4 5 5 6 knm j 6.5k 6.5 knm kn kn kn j k ( ) kn

p C C.5 m 6.5.5 knm Jednčne centlne ose su: ( ) ( ) [ ( ) ] 6.5 [ ( ) ]

Odedmo sd sve koodnte tčke A u kojoj centln os pode O vn. Pošto tčk A ppd O vn njen koodnt jednk je nul dkle. A A A A A m m A() Pošto tčk B ppd O vn njen koodnt jednk je nul dkle B. B B B B m m B()

REAKCIJE ERNO I CILINRIČNO LOBA fen lob (l.) je ve koj dovoljv elementu obtnje oko lob l mu spečv ketnje u blo kom pvcu. U pks se veomčesto sfen lob A clndčn B koste u pu kko je pkno n slc (odnosno 4). Tko postvljen clndčn lob dopušt obtnje oko jedne ose (ovde je to os ) ketnje be otpo u pvcu te ose. I nvedenh lo pkn clndčn lob B ne postoj ekcj u pvcu već postoje ekcje u pvcm.

RAVNOTEŽA PROIVOLJNO PROTORNO ITEA ILA I PREOVA U slučju kd su lvn vekto lvn moment jednk nul vektou telo n koje dejstvuje povoljn poston sstem sl speov se nl u vnotež. kle vnotežu sstem moju bt dovoljene sledeće vektoske jednkost:. Pojektovnjem ovh vektoskh jednkost n koodntne ose dobjju se sledeć nevsn uslov vnoteže povoljno postono sstem sl speov: Nek povoljn poston sstem sl speov m eultntu R bo R R R um moment neko postono sstem sl speov koj m eultntu neku osu jednk je momentu njeove eultnte stu osu. (Vnjonov teoem)

Pme. Kuto telo sčnjeno od t kuto spojen međusobno upvn stovetn homoen štp težn dužn l odžv u vnotež šest lkh štpov ko što je n slc pkno. N tešk vetkln štp dejstvuje spe moment koj lež u vn upvnoj n tj štp sme dto n slc. N tešk štp koj m pvc ose dejstvuje spe moment koj lež u vn upvnoj n tj štp sme dto n slc. pkn vnotežn položj u vsnost od ponth velčn l odedt ekcje lkh štpov.

4 4 l 4 5 6 5 l l 6 l 6 l l l l l

Pme.4 Hoontln homoen kvdtn ploč ABC težne stnce ven je u tčk A sfenm lobom u tčk B clndčnm (l.). tčku ploče ven je lk štp K de su dte koodnte K(). N ploču dejstvuje spe moment koj lež u vn ploče sme dto n slc. pkn vnotežn položj u vsnost od ponth velčn odedt ekcje ve u tčkm A B ko slu u lkom štpu K.

( ) ( ) k j K K ( ) K ( ) k j K K k j Jednčne vnoteže: B A A B A A A A B B B B

Pme.5 Homoen kvdtn ploč ABC (l.) težne stnce koj s hoontlnom A vn d uo od ven je u tčk A sfenm lobom u tčk B clndčnm. tčku C ploče ven je vetkln lk štp KC. N ploču dejstvuje spe moment koj lež u vn ploče sme dto n slc. pkn vnotežn položj u vsnost od ponth velčn odedt ekcje ve u lobovm A B ko slu u lkom štpu.

B A Jednčne vnoteže: A A A B A A B B B B