2 2 t. Masa tijela je 50 kg. Vježba 001 Sila 300 N djeluje na neko tijelo 10 sekundi te ga pomakne 500 m. Kolika je masa tog tijela?

Σχετικά έγγραφα
Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?

2 E m v = = s = a t, v = a t

m m. 2 k x k x k m

2 k. Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

ρ = ρ V V = ρ m 3 Vježba 101 Koliki obujam ima komad pluta mase 2 kg? (gustoća pluta ρ = 250 kg/m 3 ) Rezultat: m 3.

= = = vrijeme za koje tijelo doñe u točku B. g Vrijeme za koje tijelo prijeñe put od točke A do točke B jednako je razlici vremena t B i t A : m m

h = v t π m 6.28

m m ( ) m m v v m m m

λ =. m = kg,

( ). Pritom je obavljeni rad motora: 2 2

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

1.inačica Iz formula za put i brzinu pri jednolikom usporenom gibanju dobije se brzina vlaka na kraju puta v = v a t v =

Zadatak 281 (Luka, strukovna škola)

t t Za snagu vrijedi i sljedeća formula: W F s Sila kojom se čovjek pokreće iznosi: 1 v s

k = Kad tijelo obavlja rad mijenja mu se energija pa je obavljeni rad jednak povećanju kinetičke energije kutije.

v =. . Put s koji automobil mora prijeći jednak je zbroju duljine automobila l 1 i duljine autobusa l 2. . Vrijeme t mimoilaženja iznosi: + l s s

2 2 c s Vježba 021 U sustavu koji miruje, π mezon od trenutka nastanka do trenutka raspada prijeñe put 150 m. Rezultat: 50 ns.

5. Rad, snaga, energija, Zakon očuvanja mehaničke energije, Zakon kinetičke energije

λ λ ν =. Zadatak 021 (Zoki, elektrotehnička škola) Dva zvučna vala imaju intenzitete 10 i 600 mw/cm 2. Za koliko se decibela razlikuju ta dva zvuka?

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1

Repetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE):

Izradio: Željan Kutleša, mag.educ.phys. Srednja tehnička prometna škola Split

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Rad, energija i snaga

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

2 k s k s k m. m m m 0.2 kg s. Odgovor je pod B.

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

t t , 2 v v v 3 m

šupanijsko natjecanje iz zike 2017/2018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova)

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

akceleraciju koja je proporcionalna sili, a obrnuto proporcionalna masi tijela te ima isti smjer kao i sila. F m

( , 2. kolokvij)

( ) ρ = ρ. Zadatak 141 (Ron, gimnazija) Gustoća leda je 900 kg/m 3, a gustoća morske vode 1000 kg/m 3. Koliki dio ledene sante

( ) ( ) β = gdje je β koeficijent linearnog rastezanja koji se definira izrazom:

α = 12, v 1 = 340 m/s, v 2 = m/s, β =? m sin12 = v sin v sin sin 72

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Fizika 1. Auditorne vježbe 5. Dunja Polić. Dinamika: Newtonovi zakoni. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

MEHANIKA 2 ISPIT

Rad, snaga i energija zadatci

Periodičke izmjenične veličine

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

1.4 Tangenta i normala

7. Titranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje

Rad, energija i snaga

( ) 2. σ =. Iz formule za površinsku gustoću odredimo naboj Q na kugli. 2 oplošje kugle = = =

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

= = = Za h = 0 dobije se prva kozmička brzina:

ZADACI IZ FIZIKE. Riješeni ispitni zadaci, riješeni primjeri i zadaci za vježbu (1. dio) (2. izdanje)

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

λ ν = metoda + = + = = =

NASTAVNI PREDMET: MATEMATIKA 3

Harmonijsko titranje nastaje djelovanjem elastične sile F = k s ili neke druge sile proporcionalne elongaciji. Tada je perioda titranja:

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Veličina Oznaka dimenzije Jedinica u SI sustavu masa M kg Skup duljina L m osnovnih vrijeme T s veličina temperatura Θ K. m = =MLT 2-2 SI

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

1 Promjena baze vektora

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

4. Aerodinamički koeficijenti krila zbog rotacije

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Unutarnji je volumen čaše V 1. Budući da je do polovice napunjena vodom masa te vode iznosi: 2 Ukupna masa čaše i vode u njoj je 1 kg

m p V = n R T p V = R T, M

ZADACI IZ FIZIKE. Riješeni ispitni zadaci, riješeni primjeri i zadaci za vježbu (1. dio) (1/2)

Osnovni principi kompresije 2D i 3D signala. 2D transformacija kompakcija energije. Estimacija pokreta u 3D signalima

Kinematika i vektori

( ) ( ) Količinu tekućine I koja prođe u jedinici vremena s nekim presjekom cijevi površine S zovemo jakost struje. Ona iznosi

Rad i energija. Rad i energija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Sa slike vidi se: r h r h. r r. za slobodan pad s visine h:

OPĆINSKO NATJECANJE IZ FIZIKE 2012/13. OSNOVNA ŠKOLA

1 Opis fizikalnih pojava

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Rad, snaga i energija. Dinamika. 12. dio

10 m Perioda titranja je 1.26 s. Vježba 001 Oprugu mase 900 g, konstante opiranja 10 N/m, povučemo 6 cm prema dolje i pustimo da titra.

( ) ( + ) vadimo korijen i uzimamo samo. m M. R h. = G, budući da tijela imaju jednake mase vrijedi F

Reverzibilni procesi

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Nastavna jedinica. Gibanje tijela je... tijela u... Položaj točke u prostoru opisujemo pomoću... prostor, brzina, koordinatni sustav,

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

VJEŽBE IZ FIZIKE GRADEVINSKI FAKULTET U OSIJEKU. ilukacevic/

GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Kinetička energija: E

10. STABILNOST KOSINA

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Transcript:

Zadata 00 (Veronia, edicina šola) Sila 00 N djeluje na neo tijelo 0 eundi te ga poane 800. Kolia je aa tog tijela? Rješenje 00 Iz forula za jednolio ubrzano gibanje i II. Newtonovog pouča dobijeo traženo rješenje. F = 00 N, t = 0, = 800, =? = a t a =, t F F F t 00 N 400 F = a = = = = = 50 g a 800 t Maa tijela je 50 g. Vježba 00 Sila 300 N djeluje na neo tijelo 0 eundi te ga poane 500. Kolia je aa tog tijela? Rezultat: 30 g. Zadata 00 (Veronia, edicina šola) Tijelo ae 000 g irovalo je ad o na njega počeli djelovati ilo 6 N. Koliu će brzinu iati naon 5, ao je fator trenja 0.? (g = 0 / ) Rješenje 00 = 000 g = g, F = 6 N, t = 5, µ = 0., v =? Sila trenja dana je izrazo: F tr = µ g = 0. g 0 / = N. Rezultantna ila oja djeluje na tijelo dobije e da od početne ile F oduzeo ilu trenja jer ona djeluje u uprotno jeru od jera gibanja. Acelaracija e dobije po II. Newtonovo pouču: Brzina bit će 0 /. F R = F F tr = 6 N N = 4 N. F F 4 N a = R v = a t = R t = 5 = 0 g Vježba 00 Tijelo ae 000 g irovalo je ad o na njega počeli djelovati ilo 8 N. Koliu će brzinu iati naon 4, ao je fator trenja 0.? (g = 0 / ) Rezultat: 4 /. Zadata 003 (Ivan, ginazija) Sa zgrade vioe 9.6 bačen je vertialno prea dolje aen početno brzino 9.8 /. Kolio je vrijee padanja? (g = 9.8 / ) Rješenje 003 h = 9.6, v 0 = 9.8 /, g = 9.8 /, t =? Ovdje je riječ o vertialno hicu prea dolje. Početna brzina je v 0, a forula za viinu (put) glai: Uvrštavanje zadanih veličina dobijeo: h = v 0 t + g t.

Riješio vadratnu jednadžbu: 9.6 = 9.8 t + 9.8 t 9.6 = 9.8 t + 9.8 t / :9.8 = t + t = t + t / 4 = t + t. t + t 4 = 0. b ± b 4ac ± 4 + 6 ± 0 t, = = = t = 3.4 nea fizialnog ila a t =.4. Vrijee padanja je.4. Vježba 003 Sa zgrade vioe 39.4 bačen je vertialno prea dolje aen početno brzino 9.8 /. Kolio je vrijee padanja? (g = 9.8 / ) Rezultat:. Zadata 004 (Mat, ginazija) Predet ae 0.5 g jednolio lizi ulijed trenja niz oinu uto nagiba 30. Kolio ilo treba djelovati u jeru gibanja na tijelo da bi e ono upinjalo ito brzino? Rješenje 004 = 0.5 g, = 30, g = 9.8 /, F =? Budući da e tijelo giba jednolio niz oinu, zbroj ila oje na njega djeluju ora biti jedna nuli: F = F tr. F tr F F Slia. Koponenta težine niz oinu F = in i ila trenja F tr = µ F = µ co u u ravnoteži: in = µ co. () Ao e tijelo upinje talno brzino, tada na njega djeluje ila F za oju vrijedi: F = F + F tr. F F F tr F Slia. Sila trenja ada ia jer niz oinu (uprotno od jera gibanja).

F = in + µ co = [zbog ()] = in + in = in = g in = = 0.5 g 9.8 - in 30 = 4.9 N. Vježba 004 Predet ae 0.5 g jednolio lizi ulijed trenja niz oinu uto nagiba 45. Kolio ilo treba djelovati u jeru gibanja na tijelo da bi e ono upinjalo ito brzino? Rezultat: 6.9 N. Zadata 005 (Vele, ginazija) Preo nepoične oloture prebačeno je uže. Na jedno raju užeta je uteg ae 5 g. Na drugo raju je ajun ae 0 g oji e penje po užetu. Kojo e aceleracijo diže ajun ao je uteg uvije na itoj viini? Rješenje 005 = 5 g, = 0 g, g = 9.8 /, a =? g (g + a) Budući da e ajun ae ubrzano giba aceleracijo a prea gore, javlja e inercija ila a oja je ujerena prea dolje (uprotno od jera gibanja). S jedne trane oloture je težina utega, a druge težina ajuna i inercija ila. Za ravnotežu utava ila vrijedi: g = g + a. Sada je: 5 g 0 g a = g g a = g = 9.8 =.45. 0 g Vježba 005 Preo nepoične oloture prebačeno je uže. Na jedno raju užeta je uteg ae 30 g. Na drugo raju je ajun ae 0 g oji e penje po užetu. Kojo e aceleracijo diže ajun ao je uteg uvije na itoj viini? Rezultat: 4.9 /. Zadata 006 (Vele, ginazija) Preo nepoične oloture prebačeno je uže. Na jedno raju užeta je uteg ae 5 g. Na drugo raju je ajun ae 0 g oji e penje po užetu. Za oje će vrijee ajun tići do oloture ao je na početu udaljen 9.6 i ao je uteg talno na itoj viini? Rješenje 006 = 5 g, = 0 g, h = 9.6, g = 9.8 /, t =? 3

h g (g + a) Budući da e ajun ae ubrzano giba aceleracijo a prea gore, javlja e inercija ila a oja je ujerena prea dolje (uprotno od jera gibanja). S jedne trane oloture je težina utega, a druge težina ajuna i inercija ila. Za ravnotežu utava ila vrijedi: g = g + a. Sada je: 5 g 0 g a = g g a = g = 9.8 =.45. 0 g Majun e ora popeti na viinu h: h = a t. Sada vrijee lao izračunao: h 9.6 h = a t t = = = 4. a.45 Vježba 006 Preo nepoične oloture prebačeno je uže. Na jedno raju užeta je uteg ae 5 g. Na drugo raju je ajun ae 0 g oji e penje po užetu. Za oje će vrijee ajun tići do oloture ao je na početu udaljen 4.9 i ao je uteg talno na itoj viini? Rezultat:. Zadata 007 (Vele, ginazija) Preo nepoične oloture prebačeno je uže. Na jedno raju užeta je uteg ae 5 g. Na drugo raju je ajun ae 0 g oji e penje po užetu aceleracijo /. Za oje će vrijee ajun tići do oloture ao je na početu udaljen 9.6? Rješenje 007 = 5 g, = 0 g, a = /, h = 9.6, g = 9.8 /, t =? h g (g + a + a ) 4

Budući da e ajun ae ubrzano giba aceleracijo a prea gore, javlja e inercija ila a oja je ujerena prea dolje (uprotno od jera gibanja). S jedne trane oloture je težina utega, a druge težina ajuna i inercija ila. Uupna ila je: F = g (g + a ) = ( ) g a. F = (5 g 0 g) 9.8 0 g = 5 g 9.8 0 g = 9.05 N. Ta ila uupnoj ai (cijelo utavu) daje ubrzanje F 9.05 N a = = = 0.65. 5 0 + g + g Težina utega je veća od uupne ile druge trane oloture pa e uteg pušta. To bi podizalo i ajuna ad bi e irno držao za uže. Ovao je njegovo uupno ubrzanje a = a + a = + 0.65 =.65. Majun e penje na viinu h. Kao je h = a t lijedi h 9.6 t = = = 4.87. a.65 Vježba 007 Preo nepoične oloture prebačeno je uže. Na jedno raju užeta je uteg ae 5 g. Na drugo raju je ajun ae 0 g oji e penje po užetu aceleracijo /. Za oje će vrijee ajun tići do oloture ao je na početu udaljen 4.9? Rezultat:.44. Zadata 008 (Vele, ginazija) Preo nepoične oloture prebačeno je uže. Na jedno raju užeta je uteg ae 0 g. Na drugo raju je ajun ae 0 g oji e pušta po užetu. Kojo aceleracijo e diže ajun ao je uteg uvije na itoj viini? Rješenje 008 = 0 g, = 0 g, g = 9.8 /, a =? g (g - a) 5

Budući da e ajun ae ubrzano pušta aceleracijo a prea gore, javlja e inercija ila a oja je ujerena prea gore (uprotno od jera gibanja). S jedne trane oloture je težina utega, a druge težina ajuna i inercija ila. Za ravnotežu utava ila vrijedi: Slijedi: g = g a. 0 g 0 g a = g g a = g = 9.8 = 4.9. 0 g Vježba 008 Preo nepoične oloture prebačeno je uže. Na jedno raju užeta je uteg ae 5 g. Na drugo raju je ajun ae 0 g oji e pušta po užetu. Kojo aceleracijo e diže ajun ao je uteg uvije na itoj viini? Rezultat:.45 /. Zadata 009 (Maro, ginazija) Padobranac ae 80 g pušta e padobrano talno brzino. Kolii je otpor zraa? (g = 0 / ) Rješenje 009 = 80 g, g = 0 /, F o =? F O Budući da je brzina ontantna, nea ubrzanja (I. Newtonov pouča ehanie!). To znači da je rezultanta (uupna ila) jednaa nuli. Otpor zraa je, dale, po iznou jedna težini: F o = => F O = g = 80 g 0 = 800 N. Vježba 009 Padobranac ae 75 g pušta e padobrano talno brzino. Kolii je otpor zraa? (g = 0 / ) Rezultat: 750 N. Zadata 00 (Ivana, ginazija) Dva vagona aa = 0 t i = 0 t eđuobno u pojeni i toje na horizontalni tračnicaa. Kolio ilo je napregnuta poja, ao vagon anje ae vučeo ilo 30 N? (Zaneariti trenje.) Rješenje 00 = 0 t = 0 4 g, = 0 t = 0 4 g, F = 30 N = 3 0 4 N, F =? F F Silo F vučeo oba vagona (cijeli utav) pa je aceleracija ojo e oni gibaju jednaa: F 3 0 4 N a = = =. 0 4 0 4 + g + g Sila na drugi vagon je: 4 F 0 0 4 = a = g = N = 0 N. 6

Vježba 00 Dva vagona aa = 0 t i = 30 t eđuobno u pojeni i toje na horizontalni tračnicaa. Kolio ilo je napregnuta poja, ao vagon anje ae vučeo ilo 5 N? (Zaneariti trenje.) Rezultat: 60 N. Zadata 0 (Joip, tehniča šola) Dva tijela aa = 6 g i = g leže na glatoj horizontalnoj podlozi. Povezana u tano niti oja ože izdržati ilu od 0 N. Odredite najveću horizontalnu ilu F ojo ožete djelovati na utav povlačeći tijelo ae, a da nit ne pune. Rješenje 0 = 6 g, = g, F = 0 N, F =? F F Sila na nit oja vuče tijelo ae dopušta ubrzanje: F 0 N a = = = 0. g To je, itodobno, ubrzanje oje horizontalna ila F daje utavu tijela: ( ) ( ) F = + a = 6 g + g 0 = 80 N. Vježba 0 Dva tijela aa = 8 g i = g leže na glatoj horizontalnoj podlozi. Povezana u tano niti oja ože izdržati ilu od 0 N. Odredite najveću horizontalnu ilu F ojo ožete djelovati na utav povlačeći tijelo ae, a da nit ne pune. Rezultat: 00 N. Zadata 0 (Ivana, ginazija) Raeta e podiže vertialno uvi površine Zelje ubrzanje 4g. Kolio iznoi težina tijela ae u raeti? Rješenje 0 a = 4g, F =? Budući da e raeta podiže vertialno uvi uteg pritišće na pod raete vojo težino i inercijo ilo a oja e javlja zbog toga što e raeta zajedno utego diže aceleracijo a. Uupna ila ojo pritišće uteg na pod raete jet F = + a = g + a = (g + a) = (g + 4g) = 5g. Vježba 0 Raeta e podiže vertialno uvi površine Zelje ubrzanje 6g. Kolio iznoi težina tijela ae u raeti? Rezultat: 7g. 7

Zadata 03 (Martin, ginazija) Pri vertialno podizanju uvi ubrzanje a, nit izdrži uteg težine, a pri vertialno puštanju dolje iti ubrzanje a, nit izdrži uteg težine. Kolii uteg ožeo jednolio podizati pooću te niti? Rješenje 03,, =? Tijelo dižeo aceleracijo a. Nit napinje, ponajprije, težina utega, ali i inercija ila oja e javlja zato što uže i uteg vučeo gore aceleracijo a. Inercija ila djeluje na uteg u ito jeru ao i ila teže pa je ila oja napinje nit jednaa: F = a + = a +. g Tijelo puštao aceleracijo a. Nit napinje, ponajprije, težina utega, ali i inercija ila oja e javlja zato što uže i uteg puštao dolje aceleracijo a. Inercija ila djeluje na uteg u uprotno jeru od ile teže pa je ila oja napinje nit jednaa: Zato je: F = a = a. g / ( ) ( ) a + = a g a + = g a = g. g g + Uteg oji pooću te niti ožeo podizati jednolio iat će težinu jednau napetoti niti: + + = F = a + = g + = =. g + + + a a - a a + Vježba 03 Pri vertialno podizanju uvi ubrzanje a, nit izdrži uteg težine, a pri vertialno puštanju dolje iti ubrzanje a, nit izdrži uteg težine. Kolii uteg ožeo jednolio puštati pooću te niti? Rezultat: =. + Zadata 04 (Martin, ginazija) Bicilit vozi brzino 8 /h. Koji najanji polujer zarivljenoti ože opiati ao e nagne prea horizontalno podu za ut 60. Rješenje 04 v = 8 /h = [8 : 3.6] = 5 /, = 60, g = 9.8 /, r =? 8

60 F cp 60 30 Kada e bicilit giba po ružnici polujera r na njega djeluje centripetalna ila. Iz lie e vidi da je: 0 Fcp 30 30 0 v 30 0 v tg = F tg g tg /: g tg 30 0 cp = = = r r 5 v r = = = 4.4. g tg 30 0 9.9 tg 30 0 Vježba 04 Bicilit vozi brzino 8 /h. Koji najanji polujer zarivljenoti ože opiati ao e nagne prea horizontalno podu za ut 65. Rezultat: 5.47. Zadata 05 (Maro, ginazija) Na ojoj udaljenoti od rižanja vozač autoobila ora početi očiti da bi tao od crvenog vjetla eafora ao u je brzina gibanja 00 /h, a oeficijent trenja 0.4? (g = 9.8 / ) Rješenje 05 v = 00 /h = [00 : 3.6] = 7.78 /, µ = 0.4, g = 9.8 /, =?.inačica Pri očenju e autoobil giba jednolio uporeno ( negativno aceleracijo). Zbog jednotavnoti (da izbjegneo predzna inu od aceleracije) ožeo napraviti ''obrat'' zadata. Pretpotavio da je autoobil u početu irovao, a na raju puta potigao brzinu 00 /h. Da bio našli aceleraciju treba odrediti ilu oja ga ubrzava (u originalno zadatu oči). U lučaju trenja jednadžba gibanja autoobila glai: Udaljenot do rižanja iznoi: a = µ g /: a = µ g. 7.78 v v = = = = 98.3. a µ g 0.4 9.8 F F tr. inačica Projena inetiče energije autoobila jednaa je izvršeno radu ile trenja na putu : E = W /: v = F tr v = µ g 9

7.78 v v = µ g = = = 98.3. µ g 0.4 9.8 Vježba 05 Na ojoj udaljenoti od rižanja vozač autoobila ora početi očiti da bi tao od crvenog vjetla eafora ao u je brzina gibanja 00 /h, a oeficijent trenja 0.? (g = 9.8 / ) Rezultat: 96.6. Zadata 06 (Martin, ginazija) Travaj vozi brzino 8 /h. Na ojoj udaljenoti ipred eafora vozač ora početi očiti ao u je pri toj brzini za zautavljanje potrebno 5? Pretpotavite da je očenje jednolio. Rješenje 06 v = 8 /h = [8 : 3.6] = 5 /, t = 5, =?. inačica Budući da je riječ o jednolio uporeno gibanju, aceleracija će biti po predznau negativna. Možeo zadata ''obrnuti''. Pretpotavio da je travaj u početu irovao. Pitao e olii je put prešao ao je za 5 potigao brzinu 8 /h. Put e od jednolio ubrzanog gibanja ože računati po foruli:. inačica Izračunao aceleraciju: Budući da travaj uporava, forula za put je: = v t = 5 5 =.5. 5 v a = = =. t 5 = v t a t = 5 5 ( 5 ) = 5.5 =.5. 3. inačica Projena inetiča energije travaja jednaa je radu ile očenja: W = E F = v a = v /: a = v 5 5 v t v t = v / = = =.5. t v Vježba 06 Travaj vozi brzino 36 /h. Na ojoj udaljenoti ipred eafora vozač ora početi očiti ao u je pri toj brzini za zautavljanje potrebno 5? Pretpotavite da je očenje jednolio. Rezultat: 5. 0

Zadata 07 (Ivan, tehniča šola) Pri jerenju ae vago tijelo e potavi na lijevu tranu vage, a na denu utezi. Tada je aa 30. g. Zati uprotno, a aa je 30.4 g. Kolia je točno aa tijela? Rješenje 07 = 30. g, = 30.4 g, =? Zaon dvotrane poluge glai: F F F = F Kraci u vage nejednai,. Uporabo zaona dvotrane poluge lijedi: = = g = g g [ dijelio jednaoti] g = g = g g g = = / = = 30. g 30.4 g = 30.998 g 30.3 g. Vježba 07 Pri jerenju ae vago tijelo e potavi na lijevu tranu vage, a na denu utezi. Tada je aa 0. g. Zati uprotno, a aa je 0.4 g. Kolia je točno aa tijela? Rezultat: 0.3 g. Zadata 08 (Ivan, tehniča šola) Na vagi, ojoj raovi niu idealno jednai, važe e aa. Kada je na lijevoj trani, aa utega je = 0 g. Kada je na denoj trani, aa utega je = 0.5 g. Kolii je ojer duljina lijevog i denog raa vage? Rješenje 08, = 0 g, = 0.5 g, : =?. inačica Zaon dvotrane poluge glai: F F F = F Nea je = g, = g, = g. Uporabo zaona dvotrane poluge proizlazi: = =

= [ ponožio jednaoti] = /: = g 0 g = = / = = = = 0.976. g 0.5 g. inačica Iz jednaoti = dobijeo : / = g = g : g = =. Uvrtio u drugu jednaot: = g = g /: g = = / 0 g = = / = = 0.976. 0.5 g Vježba 08 Na vagi, ojoj raovi niu idealno jednai, važe e aa. Kada je na lijevoj trani, aa utega je = 0 g. Kada je na denoj trani, aa utega je = g. Kolii je ojer duljina lijevog i denog raa vage? Rezultat: 0.976. Zadata 09 (Maro, ginazija) Predet lizi niz petlju. S oje inialne viine h treba predet renuti bez početne brzine da upješno napravi petlju polujera r? Trenje ožeo zaneariti. Rješenje 09 r, h =? T h r r U najvišoj toči T ora djelovanje ile teže na predet biti jednao centripetalnoj ili: v r = F g / v cp = = r g. r Iz zaona održanja energije proizlazi da je: g h = v + g r / g h = v + 4 g r. Iz ta dva izraza lijedi: v = r g 5 g h g r 4 g r g h 5 g r /: h r. g h v = + = g = = + 4 g r

Vježba 09 Predet lizi niz petlju. S oje inialne viine h treba predet renuti bez početne brzine da upješno napravi petlju polujera? Trenje ožeo zaneariti. Rezultat: 30. Zadata 00 (Hrvoje, tehniča šola) Tijelo ae g počinje liziti niz oinu oja je nagnuta prea horizontali za 45 i u prvoj eundi prijeđe put.5. Kolia je ila trenja? Rješenje 00 = g, = 45, t =, =.5, F tr =? F N F tr F F Odredio aceleraciju ojo tijelo lizi niz oinu:.5 = a t a = = = 5. t Sila F = a oja tijelu daje ubrzanje niz oinu jednaa je: F = F F tr F tr = F F. Iz lie e vidi da je: F = in = g in. Sila trenja iznoi: in 0 Ftr = g a = ( g in a) = g 9.8 in 45 5 = 3.87 N. Vježba 00 Tijelo ae 4 g počinje liziti niz oinu oja je nagnuta prea horizontali za 45 i u prvoj eundi prijeđe put.5. Kolia je ila trenja? Rezultat: 7.74 N. 3