Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Σχετικά έγγραφα
S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

A B C D. v v k k. k k

Fizika 2. Auditorne vježbe 11. Kvatna priroda svjetlosti, Planckova hipoteza, fotoefekt, Comptonov efekt. Ivica Sorić

( , 2. kolokvij)

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Masa, Centar mase & Moment tromosti

numeričkih deskriptivnih mera.

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

7 Algebarske jednadžbe

Reverzibilni procesi

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

1.4 Tangenta i normala

Operacije s matricama

konst. Električni otpor

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Matematika 2 za kemičare Drugi kolokvij svibnja 2016.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

IZVODI ZADACI (I deo)

. Iz lonca ključanjem ispari 100 vode za 5. Toplota

UVOD U KVANTNU TEORIJU

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

HEMIJSKA KI KA NETIKA 1

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Kemijska termodinamika

Dijagonalizacija operatora

Aritmetički i geometrijski niz

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

Heterogene ravnoteže taloženje i otapanje. u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Računarska grafika. Rasterizacija linije

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Ekstremi funkcije jedne varijable

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Atomi i jezgre 1.1. Atomi i kvanti 1.2. Atomska jezgra λ = h p E = hf, E niži

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

PISMENI ISPIT IZ STATISTIKE

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Podsjetnik za državnu maturu iz fizike značenje formula

U unutrašnja energija H entalpija S entropija G 298. G Gibsova energija TERMOHEMIJA I TERMODINAMIKA HEMIJSKA TERMODINAMIKA

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Periodičke izmjenične veličine

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

2.7 Primjene odredenih integrala

HEMIJSKE RAVNOTEŽE. a = f = f c.

Elementi spektralne teorije matrica

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

Kaskadna kompenzacija SAU

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

ΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΚΗ ΕΞΕΤΑΣΗ ΦΥΕ22 (ΦΥΣΙΚΟΧΗΜΕΙΑ) 2 ο Μέρος: ΑΣΚΗΣΕΙΣ (75 %) Διάρκεια: 3 ώρες και 45 λεπτά ( ) Α. Χημική Θερμοδυναμική

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

Ovisnost intenziteta zračenja idealnog crnog tijela o valnoj duljini

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Elektrokemijski članci

STATISTIKA S M E I M N I AR R 7 : METODE UZORKA

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Mašinsko učenje. Regresija.

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

Moguća i virtuelna pomjeranja

Transcript:

Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska konstanta, - K je koeficijent brzine reakcije, - A je tzv. predeksponencijalni faktor, - E a je energija aktivacije (u kj mol 1 ). Koeficijent brzine i predeksponencijalni faktor imaju istu jedinicu; za reakcije drugog reda ta jedinica je dm 3 mol 1 s 1. Za reakciju drugog reda dekompozicije etanala (acetaldehida) CH 3 CHO eksperimentalno su pri različitim temperaturama izmedu 400 C i 700 C dobivene vrijednosti za koeficijent brzine reakcije izmedu 0, 01 dm 3 mol 1 s 1 i 100 dm 3 mol 1 s 1. Pripadna energija aktivacije iznosi 189 kj mol 1, a predeksponencijalni faktor je 1, 1 10 12 dm 3 mol 1 s 1. Grafički (na milimetarskom papiru) prikažite ovisnost koeficijenta brzine reakcije o temperaturi za opisani slučaj. Pritom: temperatura i koeficijenata brzine reakcije, a da pritom bude iskorištena što veća površina papira. 1

U kemijskoj termodinamici se veza konstante ravnoteže i temperature može iskazati van t Hoff-ovom jednadžbom, čiji jedan oblik je RT ln K = T r S Θ r H Θ. - T termodinamička temperatura (u K), - K je konstanta ravnoteže (broj bez jedinice), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska konstanta, - r S Θ je standardna entropija reakcije (u J K 1 mol 1 ), - r H Θ je standardna entalpija reakcije (u kj mol 1 ). Za reakciju Ag 2 O(s) 2 Ag(s)+ 1O 2 2(g) se pri temperaturama izmedu 150 C i 200 C dobivaju vrijednosti K izmedu 0, 5 i 1, 2. Standardna entalpija te reakcije iznosi 29, 14 kj mol 1, a standardna entropija 62, 98 J K 1 mol 1. Grafički (na milimetarskom papiru) prikažite ovisnost konstante ravnoteže o temperaturi za opisani slučaj. Pritom: temperatura i konstanti ravnoteže reakcije, a da pritom bude iskorištena što veća površina papira. 2

Kod reakcija prvog reda ovisnost koncentracije reaktanta X o vremenu opisana je jednadžbom [X] = [X] 0 e 1 k ν X t. - 1 k koeficijent brzine reakcije (u s 1 ), - t je vrijeme proteklo od početka reakcije (u s), - ν X je stehiometrijski koeficijent promatranog reaktanta, - [X] 0 je početna koncentracija reaktanta (u mol dm 3 ), - [X] je koncentracija reaktanta u trenutku t (u mol dm 3 ). Reakcija N 2 O 5 4 NO 2 + O 2 je prvog reda. Pripadni koeficijent brzine reakcije pri 25 C iznosi 1, 69 10 5 s 1. Tokom prva dva sata reakcije izmjerene su koncentracije N 2 O 5 izmedu 0, 06 mol dm 3 i 0, 10 mol dm 3 (veća od koncentracija je početna koncentracija reaktanta). Grafički (na milimetarskom papiru) prikažite ovisnost koncentracije o vremenu za opisani slučaj. Pritom: vremena i koncentracija, a da pritom bude iskorištena što veća površina papira. 3

Fotoelektrični efekt se opisuje jednadžbom E k = hν Φ. - E k kinetička energija izbačenog fotoelektrona (u J), koja se može poistovjetiti s eu uz e = 1, 6 10 19 C (U je potencijal u V ), - h = 6, 626 10 34 J s je Planckova konstanta, - ν je frekvencija upadnog zračenja (u s 1 ), a njena veza s valnom duljinom λ dana je jednadžbom λν = c, - Φ je izlazni rad tj. minimalna energija potrebna da dode do fotoelektričnog efekta (u J). Površina nekog metala obasjana je svjetlošću valnih duljina izmedu 350 nm i 580 nm te su izmjereni potencijali U (kojima se zaustavljaju emitirani elektroni) izmedu 0, 2 V i 1, 5 V. Za promatrani metal izlazni rad iznosi 3, 03 10 19 J. Grafički (na milimetarskom papiru) prikažite ovisnost potencijala o valnoj duljini za opisani slučaj. Pritom: valnih duljina i potencijala, a da pritom bude iskorištena što veća površina papira. 4

Kod reakcija drugog reda ovisnost koncentracije reaktanta X o vremenu opisana je jednadžbom 2 k t = 1 ( 1 1 ). ν X [X] 0 [X] - 2 k koeficijent brzine reakcije (u dm 3 mol 1 s 1 ), - t je vrijeme proteklo od početka reakcije (u s), - ν X je stehiometrijski koeficijent promatranog reaktanta, - [X] 0 je početna koncentracija reaktanta (u mol dm 3 ), - [X] je koncentracija reaktanta u trenutku t (u mol dm 3 ). Raspad etanala (acetaldehida) CH 3 CHO je reakcija drugog reda. Pripadni koeficijent brzine reakcije pri 500 C iznosi 0, 334 dm 3 mol 1 s 1. Tokom prvih pola sata reakcije izmjerene su koncentracije etanala izmedu 0, 0015 mol dm 3 i 0, 0075 mol dm 3 (veća od koncentracija je početna koncentracija reaktanta). Grafički (na milimetarskom papiru) prikažite ovisnost koncentracije o vremenu za opisani slučaj. Pritom: vremena i koncentracija, a da pritom bude iskorištena što veća površina papira. 5