TOPLINA I TEMPERATURA:

Σχετικά έγγραφα
Zadatci za vježbanje Termodinamika

Zdaci iz trigonometrije trokuta Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih:

Zadatci za vježbanje - termičko širenje / plinski zakoni / tlak idealnog plina

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

( , 2. kolokvij)

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

PITANJA IZ FOTOMETRIJE I GEOMETRIJSKE OPTIKE

Priprema za državnu maturu

1.4 Tangenta i normala

PITANJA IZ TERMIČKIH POJAVA I MOLEKULARNO-KINETIČKE TEORIJE

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

1. Transverzalni valni impuls koji se širi užetom u trenutku t = 0 opisan je jednadžbom

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

T O P L I N A. Termičko širenje čvrstih tijela i tekućina

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Geometrijska optika Lom svjetlosti na ravnim sistemima

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Priprema za državnu maturu

Izbor zadataka Fizika 2

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

F2_ zadaća_ L 2 (-) b 2

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

IZVODI ZADACI (I deo)

RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

C 273,15, T 273,15, 1 1 C 1 50 C 273,15 K 50K 323,15K 50K 373,15K C 40 C 40 K

2.7 Primjene odredenih integrala

F2_K1_geometrijska optika test 1

ZADATCI S OPĆINSKIH NATJECANJA

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Seminar 06 Plinski zakoni dr. sc. Biserka Tkalčec dr. sc.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Što je svjetlost? Svjetlost je elektromagnetski val

4. Termodinamika suhoga zraka

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

7 Algebarske jednadžbe

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

F2_kolokvij_K2_zadaci izbor_rješenja lipanj, 2008

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

Elementi spektralne teorije matrica

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Valovi. Poglavlje 1. Zadatak 1.1 Uz koje uvjete za konstantu a, funkcija u(x, t) = x 2 + 4axt 4a 2 t 2 zadovoljava valnu jednadžbu: 2 u.

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

INSTRUMENTNE ANALITIČKE METODE I. seminar

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Reverzibilni procesi

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

Repetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE):

numeričkih deskriptivnih mera.

Unipolarni tranzistori - MOSFET

konst. Električni otpor

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Fizika 2. Optika. Geometrijska optika 2009/10

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Masa, Centar mase & Moment tromosti

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Transcript:

GEOMETRIJSKA OPTIKA 1. U staklenoj posudi s ravnim dnom nalazi se sloj vode (n v =1,33) debljine 5 cm, a na njemu sloj ulja (n u =1,2) debljine 3 cm. Iz zraka na ulje upada svjetlost pod kutom 45, prolazi kroz tekućine te se reflektira od dna posude i vraća van. Kolika je udaljenost između točke upada zrake u posudu i točke izlaska? R: x=10,65 cm 2. Na dnu bazena, u kojemu je razina vode (n=1,33) visoka 1,3 m, stoji vertikalni stup visine 2,2m. Kolika će biti duljina njegove sjene na dnu bazena, ako zrake sunca upadaju na površinu vode po kutom 55? R: x=2,31m 3. Laserska zraka upada na jednu stranu svjetlovoda u obliku staklene pločice indeksa loma n=1,48 (pogledaj sliku). Svjetlosni snop upada iz zraka u staklo tako da s osi pločice zatvara kut α. (a) Koliki mora biti kut α da bi se svjetlosni snop širio pločicom kao svjetlovodom? (b) Odredi broj unutarnjih refleksija zrake prije nego što izađe na suprotnoj strani pločice ukoliko je upadni kut α=50. 4. Dvije jednake staklene planparalelne ploče, debljine po d = 1 mm, nalaze se na udaljenosti d/2. Zraka svjetlosti pada na jednu od njih pod kutom α = 30. a) Koliki je pomak zrake svjetlosti po površini druge ploče koju svjetlosna zraka napušta? b) Kakve promjene će nastati ako se ploče spoje? Indeks loma stakla je n = 1,60 5. Dvije prozirne planparalelne ploče debljina d 1 =4 cm i d 2 =6 cm, indeksa loma n 1 =2, n 2 =1.5, priljubljene su jedna uz drugu. Na prvu ploču, pod kutom u=37 prema normali, upada zraka svjetlosti. Za koliko je centimetara zraka svjetlosti pomaknuta u stranu nakon prolaska kroz obje ploče.

R: Δ=Δ 1 +Δ 2 =2.9cm 6. Na planparalelnu ploču debljine d indeksa loma n upada zraka svjetlosti pod kutom α prema normali. Koliko vremena je potrebno toj zraci da izađe van na drugu stranu ploče? Rezultat izrazite kao funkciju od d, α i n. 2 s s n n d R: t. v c 2 2 c n sin 7. Snop bijele svjetlosti pada na bočnu površinu staklene prizme pod takvim upadnim kutom da crvena zraka napušta prizmu po pravcu koji je okomit na njenu drugu bočnu površinu. Izračunati kut skretanja crvene i ljubičaste svjetlosti u odnosu na početni smjer. Kut prizme je A = 45, a indeks loma stakla od kojeg je napravljena prizma iznosi za crvenu svjetlost n c = 1,37, a za ljubičastu n lj = 1,42. 1. Zraka svjetlosti putujući zrakom upadne na jednu stranu prizme indeksa loma n=1,5, kao što je prikazano na slici. Ako je kut Θ=60 i donja baza prizme pozrcaljena (nepropusna), odredi kut Ф kojim zraka izlazi iz prizme. 8. Zraka svjetlosti koja pada okomito na jednu plohu staklene posude s tankim stjenkama u obliku prizme napunjene glicerinom pokazuje kod izlaza kut devijacije 31 30'. Koliki je kut prizme ako je indeks loma glicerina 1,54?

9. Optička prizma, čiji je kut pri vrhu A = 60, načinjena je od stakla, indeksa loma n = 1,65. Kolikim najvećim kutom mora upasti zraka na prizmu da ne dođe do totalne refleksije pri izlasku iz prizme? 10. Zraka pada na donju stranu prizme (vidi sliku), čiji je vršni kut θ=30, a indeks loma n=1,6. Prizma je jednom bočnom stranom naslonjena na ravno ogledalo. Ako je upadni kut zrake svjetlosti α=45, pod kolikim kutom γ ona napušta prizmu? TOPLINA I TEMPERATURA: 1. Na 0 C šipka od cinka (α 1 =29 10-6 K -1 ) ima duljinu 200 mm, a šipka od bakra (α 2 =17 10-6 K -1 ) ima duljinu 201 mm. Na kojoj su temperaturi njihove duljine jednake? R: 420K

2. Na kojoj temperaturi je gustoća žive jednaka 13480 kg/m 3 ako je na 0 C jednaka 73570 kg/m 3? Koeficijent toplinskog širenja je γ=18 10-5 K -1. R: 37 K 3. Ako plin zauzima volumen od 20 cm 3 pri 10 C i normalnom tlaku od 101325 Pa, izračunajte volumen plina pri 30 C uz tlak 107000 Pa! R: V 2 =20,3 cm 3 4. Neki plin mase 12 g ima pri 7 C obujam 4 10-3 m 3. Nakon izobarnog zagrijavanja plina nova gustoća plina je 6 10-4 g/cm 3. Do koje je temperature ugrijan plin? R: T 2 =1400 K 5. Jedna litra idealnog plina pri atmosferskom tlaku od 1 bara i temperaturi od 0 C najprije se izotermno komprimira na obujam od 0,4 litre, a zatim izohorno (uz isti obujam) zagrije na 10 C. Koliki će biti tlak plina nakon toga? R: p 3 =3,42 10 5 Pa 6. Prilikom pripreme čaja, 6 dcl vode temperature 90 C ulije se u praznu porculansku posudu mase 200 g, koja je na temperaturi 20 C. Kolika je konačna temperatura čaja ako je specifični toplinski kapacitet vode 4200 J kg -1 K -1,a porculana 840 J kg -1 K -1? 7. Da se ohladi 2 10-3 m 3 vode temperature 80 C na 60 C, treba doliti hladne vode temperature 10 C. Koju količinu hladne vode treba dodati? Specifični toplinski kapacitet vode je 4200 J kg -1 K -1. 8. Neka količina vode temperature 90 C miješa se sa dvostruko većom količinom vode, ali dvostruko nižom temperaturom (45 C). Kolika će biti temperatura nakon uspostavljanja toplinske ravnoteže? TEMODINAMIKA: 1. Posuda obujma 10 litara u kojoj se nalazi kisik pod tlakom od 80 bara zagrijava se od 7 C do 15,5 C. Koliku količinu topline pri tome preuzme plin? Kisik kao dvoatomni plin ima adijabatski faktor γ=1,4. R: Q=6,071 kj 2. Plin na temperaturi od 17 ºC, koji zauzima volumen V A =1 L, kod tlaka p A = 1 bar, širi se izotermno, do dvostrukog volumena V B = 2 L. Zatim mu se tlak prepolovljuje izohorno (p C =p B /2), i na kraju se izobarno volumen još jednom podvostručuje (vidi sliku). Kolika je temperatura u točkama C i D? Koliki je tlak u točki C? Kojim procesom plin vrši najveći rad i koliko taj rad iznosi? Nacrtajte odgovarajući p-t dijagram.

3. Za termodinamički ciklus prikazan na slici odredite ukupni rad idealnog plina i temperaturu u točkama A, B, C i D. Proces od A do B je adijabatski, od B do C izobaran, od C do D izoterman i od D do A izobaran. Adijabatski faktor plina je γ=1,4. 4. Na slici je prikazan termodinamički ciklus idealnog plina koji se sastoji od dva izobarna procesa i dva izotermna procesa. Pokažite da je ukupan rad u jednom ciklusu ABCD dan izrazom W p A p B ( V D VA) ln. pa 5. Pri 10 C kisik mase 10 g nalazi se pod tlakom 3 10 5 Pa. Nakon zagrijavanja pri stalnom tlaku plin je povećao obujam na 10 litara. Nađi rad što ga je utrošio plin pri povećanju obujma. R: W=2,26 kj

6. Pri temperaturi 17 C plin ima obujam 5 litara i nalazi se pod tlakom 2 10 5 Pa. Plin se izobarnim zagrijavanjem širi i pritom obavi rad 200 J. Za koliko se stupnjeva povisila temperatura plina? 7. U cilindru s pokretnim klipom nalazi se idealni plin. Ekspanzija plina vrši se prema p-v dijagramu prikazanom na slici. Koliki rad izvrši plin? 8. Odredite rad plina (n=20 mol) od stanja A do stanja B u procesu prikazanom na p-v dijagramu uz pretpostavku da je temperatura plina pritom konstantna i iznosi 310 K. R: W=87,63 kj