Prostorni spojeni sistemi

Σχετικά έγγραφα
- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)

1.4 Tangenta i normala

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Analitička geometrija i linearna algebra

Mehanika je znanost koja proučava zakonitosti i uzroke gibanja. Mehaniku dijelimo na tri osnovna područja:

Rotacija krutog tijela

4. MONGEOVO PROJICIRANJE

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

Skalarni umnozak vektora je skalar: a b = a b cos ϕ ; ϕ kut izmedju vektor a i b.

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Podloge za predavanja iz Mehanike 1 STATIČKI MOMENT SILE + SPREG SILA. Laboratori j z a m umerič k u m e h a n i k u

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Elementi spektralne teorije matrica

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

7 Algebarske jednadžbe

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

Analitička geometrija prostora

( , 2. kolokvij)

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

18. listopada listopada / 13

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika

Vektori. 28. studenoga 2017.

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

( ) p a. poklopac. Rješenje:

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

Pošto se trebaju napisati sve nastavne cjeline i gradivo sva četiri razreda (opće i jezično) potrajati će duži vremenski period.

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

M086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

Operacije s matricama

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

0 = 5x 20 => 5x = 20 / : 5 => x = 4.

, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.

2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u 1.zadatku.

Analitička geometrija Zadaci. 13. siječnja 2014.

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

ČVRSTOĆA 13. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA ŠTAPA

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Kaskadna kompenzacija SAU

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

LEKCIJE IZ MATEMATIKE 1

MEHANIKA FLUIDA HIDROSTATIKA 5. Osnovna jednadžba gibanja (II. Newtonov zakon) čestice idealnog fluida i realnog fluida u relativnom mirovanju

Ortogonalne transformacije

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

Algebra Vektora. pri rješavanju fizikalnih problema najčešće susrećemo skalarne i vektorske

Dijagonalizacija operatora

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

7.1 Međusobni položaji točaka, pravaca i ravnina

Vanjska simetrija kristâla

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Primjer prizme je u π 1. Osnovka uspravne kvadratne piramide EFGHV je u π 2. Tlocrt i nacrt tijela dan je na slici. Odredimo prodor tih tijela.

Analitička geometrija afinog prostora

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Masa, Centar mase & Moment tromosti

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKKULTET ZAVRŠNI RAD

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

2.7 Primjene odredenih integrala

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Transcript:

Prostorni spojeni sistemi K. F. (poopćeni) pomaci i stupnjevi slobode tijela u prostoru: 1. pomak po pravcu (translacija): dva kuta kojima je odreden orijentirani pravac (os) i orijentirana duljina pomaka ili komponente pomaka usporedne s tri pravca/osi ili projekcije pomaka na tri pravca/osi;. aokret oko trenutne osi (rotacija): dva kuta kojima je odredena os i kut aokreta ili (u teoriji malih pomaka) projekcije aokreta na tri osi translacijski pomak točke A, odredene radijus vektorom tr A ta, a vektor tp: ta ÞÑ ta ` tp, tp utı ` v tj ` w t k; pri translaciji tijela sve se njegove točke pomiču a isti vektor tp rotacijski pomak točke A (ta tr A ) oko osi a kut ϕ (kao primjer): R ta ta ÞÑ R ta ta u matričnom apisu:» fi» fi» fi a cos ϕ sin ϕ 0 a a fl ffi ÞÑ sin ϕ cos ϕ 0fl a fl a 0 0 1 a ϕ ili, sažeto, a ÞÑ R a kompoicija rotacija: kompoicija rotacija: ta ÞÑ R `R1 ta a ÞÑ R `R1 a R R 1 a rotacijski pomak u teoriji malih pomaka: tϕ ϕ Lta tϕˆta ta ta ÞÑ L ta ta ` tϕ ˆ ta kompoicija rotacija: ta ÞÑ L pl 1 taq L pl 1 taq L pta ` tϕ 1 ˆ taq L pl 1 taq pta ` tϕ 1 ˆ taq ` tϕ ˆ pta ` tϕ 1 ˆ taq L pl 1 taq ta ` tϕ 1 ˆ ta ` tϕ ˆ ta ` tϕ ˆ p tϕ 1 ˆ taq L pl 1 taq ta ` p tϕ 1 ` tϕ q ˆ ta ` ϕ te ˆ pϕ 1 te 1 ˆ taq L pl 1 taq ta ` p tϕ 1 ` tϕ q ˆ ta ` lomon ϕ 1 ϕ te ˆ pte 1 ˆ taq 0 L pl 1 taq ta ` p tϕ 1 ` tϕ q ˆ ta L pl 1 taq ta ` p tϕ ` tϕ 1 q ˆ ta L 1 pl taq 1

spajanje tijela s podlogom: neispravan raspored spojeva: postoji barem jedna os a projekciju sila ili barem jedna momentna os a koju doprinosi svih sila u spojevima iščeavaju (tv. praan uvjet) ako osi svih šest globnih štapova sijeku jedan pravac (pa i neimjerno daleko), momenti svih sila u štapovima oko tog pravca iščeavaju (a tijelo se oko tog pravca može aokrenuti); ako je taj pravac neimjerno daleko, iščeavaju projekcije sila na os koja je okomita na ravninu koja njime prolai (a tijelo se može pomaknuti u smjeru osi)

uvjeti ravnoteže tijela u prostoru u vektorskom obliku: 1. iščeavanje broja svih sila: i t0. iščeavanje broja svih koncentriranih momenata i momenata svih sila u odnosu na bilo koju točku: «ff tr Fi t {T ˆ n`m ÿ i ` ĹM j t0 sažetije: t0 ĹM {T,k 3

osnovna formulacija skalarnih uvjeta ravnoteže tijela u prostoru: 1. iščeavanje brojeva skalarnih projekcija sila na koordinatne osi: F i, 0, F i, 0, F i, 0. iščeavanje brojeva vrijednosti momenata oko koordinatnih osi: «ff n`m ÿ p i F i, i F i, q ` M j, 0 M k, 0, p i F i, i F i, q ` M j, 0 p i F i, i F i, q ` M j, 0 iračunavanje sila u spojevima tijela s podlogom: «n`m ÿ «n`m ÿ M k, 0 M k, 0 ff ff, ĹW tg tb tc ĹW tg td ta tv tv (1) u jednadžbu ÿ n F i, 0 ulae neponanice A i D (i ponata vrijednost V ) () u jednadžbu ÿ n F i, 0 ulai neponanica B (i ponata vrijednost W ) (3) u jednadžbu ÿ n F i, 0 ulae neponanice C, E i F (i ponata vrijednost G) (4) u jednadžbu ÿ n`m M k, 0 ulae neponanice E i F (i ponate vrijednosti G i W ) (5) u jednadžbu ÿ n`m M k, 0 ulai neponanica F (i ponate vrijednosti G i V ) (6) u jednadžbu ÿ n`m i () neposredno iračunavamo B i (5) neposredno iračunavamo F i (6) neposredno iračunavamo D i (1), u ponatu D, iračunavamo A M k, 0 ulai neponanica D (i ponate vrijednosti V i W ) 4 te

i (4), u ponatu F, iračunavamo E i (3), u ponate E i F, iračunavamo C ostale formulacije skalarnih uvjeta ravnoteže tijela u prostoru: [ nekorektno postavljeni uvjeti: postoje sila ili koncentrirani moment (ili spreg sila) čiji doprinosi svim uvjetima iščeavaju ] varijacija osnovne formulacije s tri opće osi a projekcije sila i s tri opće momentne osi osi a projekcije sila ne smiju biti paralelne s jednom ravninom; isto tako, momentne osi ne smiju biti paralelne s jednom (istom ili nekom drugom) ravninom projekcije sila na dvije osi i momenti oko četiri osi projekcije sila na jednu os i momenti oko pet osi: tb tc ĹW u tg td ta v tv w te iračunavanje sila u spojevima: (1) i jednadžbe ÿ n`m M k,w 0 neposredno iračunavamo A () i jednadžbe ÿ n F i, 0 neposredno iračunavamo B (3) i jednadžbe ÿ n`m M k,v 0 neposredno iračunavamo C (4) i jednadžbe ÿ n`m M k, 0 neposredno iračunavamo D (5) i jednadžbe ÿ n`m M k,u 0 neposredno iračunavamo E (6) i jednadžbe ÿ n`m M k, 0 neposredno iračunavamo F momenti oko šest osi osi ne smiju sjeći jedan pravac, pa ni neimjerno daleko tipovi adataka: I. osnovni adaci: 1. odrediti vrijednostî sila na šest adanih pravaca. odrediti vrijednostî sila na pet adanih pravaca i vrijednost momenta oko adane osi 3. odrediti vrijednostî sila na četiri adana pravca i vrijednostî momenata oko dviju adanih osi 4. odrediti vrijednostî sila na tri adana pravca i vrijednostî momenata oko triju adanih osi 5

II. ivedeni adaci: osim vrijednosti sile na adanomu pravcu i vrijednosti momenta oko adane osi mogu se tražiti (1) sila pravac koje prolai adanom točkom, () sila pravac koje leži u adanoj ravnini i prolai adanom točkom, (3) moment oko osi koja prolai adanom točkom te (4) moment oko osi koja leži u adanoj ravnini i prolai adanom točkom globni čvor: tri globna štapa kojima je globni čvor spojen s podlogom ne smiju ležati u jednoj ravnini iračunavanje sila u spojevima ravnoteža materijalne točke: F i, 0, F i, 0, nacrtnogeometrijski postupak: aksonometrija: 4 F i, 0 4 3 p 3 1 P 1 r 1 1 s 1 Mongeova ortogonalna projekcija: 4 4 1 3 3 1 1 3 3 1 1 1 4 1 t r 1 1 1 4 1 t 1 1 s 1 4 d. p ts 3,4 p ts,4 ts 1,4 1 3 P 1 3 1 P 1 p 1 r 1 1 1 4 1 ts 1,4 t 1 t s 1 p 1 ts 1 1,4 ts 1 3,4 6