b. Diastereomeri ne odnose se kao predmet i njegov lik u ogledalu. Primer: Cis- i trans-izomeri (geometrijski izomeri) b. Izomerija položaja

Σχετικά έγγραφα
ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

2.6 Nepravi integrali

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

IUPAC nomenklatura cikloalkana Imenuju se tako što se na ime alkana doda prefiks ciklo. Cikloalkil-grupe:

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

KUPA I ZARUBLJENA KUPA


Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.

4. Relacije. Teorijski uvod

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

18. listopada listopada / 13

Definicije i osobine statičkog momenta površine poprečnog preseka za proizvoljnu osu. Definicija. - statički moment površine A za osu y.

Relativno mirovanje tečnosti. Translatorno kretanje suda sa tečnošću

TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1)

STRUKTURA I SVOJSTVA MATERIJALA METALOGRAFIJA ŽELJEZNIH LEGURA. Prof. dr. sc. Ivica Kladarić

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

7 Algebarske jednadžbe

Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

Metode rješavanja izmjeničnih krugova

( ) p a. poklopac. Rješenje:

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Elementi spektralne teorije matrica

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

ZAVRŠNI ISPIT NA KRAJU OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA. školska 2013./2014. godina TEST MATEMATIKA UPUTE ZA RAD

OBRASCI ELEMENTARNE MATEMATIKE SY jun 2008.

Osnovna škola. b) Koliko prstenova treba objesiti na kukicu s lijeve strane na slici 2 da bi poluga bila u ravnoteži? 1 3 F/N

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

ss rt çã r s t Pr r Pós r çã ê t çã st t t ê s 1 t s r s r s r s r q s t r r t çã r str ê t çã r t r r r t r s

5. Karakteristične funkcije

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Poučak o kosinusu (kosinusov poučak) U trokutu ABC vrijede ove jednakosti b + c a a + c b a + b c.

Istosmjerni krugovi. 1. zadatak. Na trošilu će se trošiti maksimalna snaga u slučaju kada je otpor čitavog trošila jednak unutrašnjem otporu izvora.

VEKTORI (m h) brzina, akceleracija, sila, kutna brzina, električno polje, magnetsko polje

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Moguća i virtuelna pomjeranja

Računarska grafika. Rasterizacija linije

LINEARNE JEDNAČINE. za koji važi: a x b

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Trigonometrijske nejednačine

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ΑΓΓΕΛΗΣ ΧΡΗΣΤΟΣ ΠΑΝΑΓΙΩΤΗΣ 6 OO ΑΓΓΕΛΙΔΗΣ ΧΑΡΙΛΑΟΣ ΧΡΗΣΤΟΣ 4 OO ΑΓΓΟΥ ΑΝΑΣΤΑΣΙΑ ΔΗΜΗΤΡΙΟΣ 6 OO ΑΔΑΜΙΔΟΥ ΕΥΑΓΓΕΛΙΑ ΑΒΡΑΑΜ 3 OO ΑΛΕΒΙΖΟΥ ΠΑΝΑΓΙΩΤΑ

Dodatak B. Furijeovi redovi. Posmatrajmo na intervalu [ l, neku funkciju f (x)

Martin Jovanović UVOD U RAČUNARSTVO. - skripta za računske vežbe - prednacrt - nezvanična kompletna verzija -

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi

Многоугао, странице и дијагонале. Број дијагонала многоугла. Obele`i svaki mnogougao, a zatim napi{i kojoj vrsti po broju stranica pripada.

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

1.4 Tangenta i normala

Transcript:

TEEOZOMEJA zomeri su jeinjenj iste molekulske formule: Konstituioni (strukturni) izomeri rzlikuju se po strukturi tj. po reosleu vezivnj tom:. zomerij niz 2 2 utn. zomerij položj l 2 2 1-hlorpropn 2-metilpropn l 2-hlorpropn. zomerij funkionlnih grup 2 O O etnol (etil-lkohol) metoksimetn (imetil-etr). Tutomeri (nlze se u rvnoteži) O keto-olik 2 O enolni-olik ( 4 10 ) ( 7 l) ( 2 6 O) ( 2 4 O) 1 tereoizomeri (prostorni izomeri) izomeri čiji su tomi vezni n isti nčin, li se rzlikuju po svom prostornom rsporeu:. Enntiomeri premet i njegov lik u oglelu ne mogu se poklopiti. OO OO * * O O. Distereomeri ne onose se ko premet i njegov lik u oglelu. Primer: is- i trns-izomeri (geometrijski izomeri) is- 2-uten is- trns- 1,4-imetilikloheksn trns- Ne onose se ko premet i lik u oglelu. Konformeri (konformioni izomeri) tkođe su primeri stereoizomer. nti-rotmer utn guhe-rotmer utn e ekvtorijlni ksijlni metilikoheksn 2

Neki osnovni pojmovi u stereohemiji irlnost irlni entr Enntiomeri Distereomeri Apsolutn konfigurij (, sistem) eltivn konfigurij (D,L sistem) Optičk ktivnost Ahirlnost je osoin se 2 premet onose ko premet i njegov lik u oglelu i mogu se poklopiti jen s rugim. 4 ALNOT irlnost je osoin se 2 premet onose ko premet i njegov lik u oglelu i ne mogu se poklopiti jen s rugim. Enntios, grčki, nsuprot. ALN AALN MOLEKUL irlni molekuli: molekuli koji se ne mogu poklopiti s svojim likom u oglelu. Provi molekul koji se onose ko premet i njegov lik u oglelu i ne mogu se poklopiti su enntiomeri. Tkv jeinjenj su hirln.

Primer: mlečn kiselin * O OO stereoentr ili isimetrin tom (vezn z 4 rzliit supstituent) OO OO OO * * * O O O 5 Molekuli s 1 stereoentrom su uvek hirlni! Molekuli s više stereoentr ne morju iti hirlni. irlni i hirlni molekuli se rzlikuju prem tome li imju ili nemju rvn simetrije: hirlni molekuli nemju rvn simetrije hirlni molekuli imju njmnje 1 rvn simetrije. 6 (A) (B) (B') rvn rotij z 180 refleksije o (os rotije: vez -OO) * trnslij trukture A i B' se NE mogu poklopiti NU ientične. A i B su ENANTOME (enntios, grčki, suprotn) stereoizomeri koji se međusono onose ko premet i njegov NEpoklopivi lik u oglelu. D i se preveli jen u rugi neophono je rskinuti veze. Ahirlni molekuli molekuli koji se mogu poklopiti s svojim likom u oglelu. vn simetrije: zmišljen rvn koj eli molekul n 2 jenke polovine koje se onose jen prem rugoj ko premet i lik u oglelu. metn hlormetn ihlormetn romhlormetn romfluorhlormetn 6 rvni rvni 2 rvni 1 rvn nijen hirln hirln hirln hirln hirln l l A oglelo (rvn refleksije) l l B trnslij rotij B z 180 o l l B' A i B' se mogu poklopiti

OPTČKA AKTVNOT Jein fizičk osoin po kojoj se rzlikuju ENANTOME je interkij s plnrno polrizovnom svetlosti tj. ortnje rvni plnrno polrizovne svetlosti. 7 8 enntiomer Prv zkretnj ugl polrizovne svetlosti ekstrottorni U prvu kretnj kzljke n čsovniku levorottorni uprotno kretnju kzljke n čsovniku oznk (+)-enntiomer ( )-enntiomer Enntiomeri se nzivju i optički izomeri (ntipoi), fenomen optičk ktivnost. Optičk rotij se oređuje polrimetrom. N lmp λ = 58 nm peifičn rotij optički ktivnog molekul: fizičk konstnt krkterističn z tj molekul (ko i T t, tčk T klj i ρ). 2 (-)-2-romutn [α] 25 D = -2,1 o 2 (+)-2-romutn [α] D 25 = +2,1 o Enntiomeri orću rvn polrizovne svetlosti: z isti ugo li u suprotnim smerovim. mes istih količin (+)- i ( )- enntiomer je optički NEktivn i nziv se remsk smes. emsk smes se oznčv simolom (±).

OZNAČAVANJE KONFGUAJE ENANTOMEA APOLUTNA konfigurij:, sistem ELATVNA konfigurij: D,L sistem APOLUTNA konfigurij:, sistem tvrni prostorni (troimenzioni) rspore tom u molekulu. Nem irektne veze između znk zkretnj polrizovne svetlosti i strukture enntiomer. Apsolutn konfigurij se oređuje: eksperimentlno rentgenostrukturnom nlizom (ispitivnjem supstne pomoću x- zrk), hemijskom korelijom (hemijskim trnsformijm) s jeinjenjem čij je psolutn konfigurij poznt., sistem: hn ngol Prelog (1956. go). Kko se oeležv okruženje simetričnog tom (stereoentr)? ngirnje sv 4 supstituent n simetričnom tomu. Prioritet se oređuje sekvenionim prvilim. njveći prioritet; rugi prioritet; treći prioritet; njniži prioritet. 9 Prvilo posmtrnj hirlni entr mor iti posmtrn s suprotne strne o strne supstituent s njnižim prioritetom! upstituent s njnižim prioritetom se postvi što lje o posmtrč! Dv moguć rspore ostl tri supstituent prem opjućem prioritetu: Oređivnje prioritet supstituen sekvenionim prvilim Prvilo 1: Prioritet se oređuje prem tomskim rojevim (Z) veznih tom tom većeg Z im prenost. Z() = 1, Z() = 6, Z() = 5, Z() = 5 > > > isto je što i ()-1-rom-1-joetn 10

Prvilo 2: Ukoliko su v supstituent istog prioritet (k se poree tomi vezni irektno z stereoentr): rngirju se elementi už niz u supstituentu, ok se ne ođe o tom n kome je moguće rzlikovti prioritete između v niz. 11 Oluk o prioritetu onosi se n mestu rzlikovnj už inče sličnog supstituentskog niz (konstituij osttk niz je nevžn). 12 nižeg prioritet o metil niži niži viši etil viši util etil nižeg prioritet o niži 2 jenki nižeg prioritet o 1-metiletil (izopropil) 2-metilpropil (izoutil) jenki viši K se ođe o mest grnnj supstituentskog niz, izere se grn višeg prioritet. 2 ()-2-joutn ( ) 2 ( ) 2 ()--etil-2,2,4-trimetilpentn nižeg prioritet o 2-metilpropil (izoutil) 1,1-imetiletil (ter-util)

1 Prvilo : Dvostruke i trostruke veze tretirju se ko su zsićene, roj njihovih tom se uvostručuje ili utrostručuje ort se još jen ili ve veze n svkom o tom u nezsićenoj vezi i z njih se veže uvostručeni, fntomski, tom s rugog krj veze. Fntomski tom, zmišljeni tom koji im tomski roj Z = 0. Oeležv se ineksom "0" ili se stvi u olu zgru. tretir se ko O O O tretir se ko tretir se ko tretir se ko 2 O ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) O ( O) O ( O) ( ) ( ) O O Fntomski tom im MANJ prioritet o relnog, iste vrste, AMO ukoliko je to JEDNO mesto rzlikovnj nkon primene svih ostlih sekvenionih prvil! ne se tretirju jenko. O 2 O Fisher ove projekione formule Dvoimenzionlne projekije troimenzionlnih moel molekul. Prestvljnje 2 enntiomer A i B Fsher ovim projekionim formulm: A troimenzionlni moel klinst struktur Fisher-ov projekion formul horizontlne rte: veze usmerene k posmtru vertiklne rte: veze usmerene o posmtr B Vžno: Neozvoljene trnsformije s Fisher ovim projekionim formulm menjju konfiguriju hirlnog entr u strukturnoj formuli!!! 14

Neke o ozvoljenih trnsformij: 1. otij u projekionoj rvni (rvni ppir) z 180 : 15 Neke o neozvoljenih (pogrešnih) trnsformij: 1. Zmen mest v supstituent (1 pr): 16 l rotij z 180 o l isto ko 2. Zmen mest supstituent u grupi: l l isto ko l isto ko. Zmen mest 4 supstituent (2 pr): l l 2. otij u projekionoj rvni (rvni ppir) z 90 ili 270 : l rotij z 270 o l rotij z 90 o l l l isto ko l isto ko l Fisher ovim projekionim formulm je efinisn psolutn konfigurij (supstituent njmnjeg prioritet u jenoj o vertiklnih poziij): O O 2 2

Jeinjenj s 2 ili više stereoentr Konfigurije svkog stereoentr mogu iti - ili -, te mogu postojti rzličite izomerne strukture. 1. irlni -tomi srže rzličite supstituente Z n stereoentr, roj stereoizomer = 2 n. l l premet lik u oglelu l (2,)- l (2,)- * * 2-rom--hlorutn l enntiomeri istereomeri enntiomeri l l 2 2 = 4 stereoizomer (2,)- (2,)- 17 l l 18 tereoizomeri koji se ne onose ko premet i lik u oglelu, i zog tog nisu enntiomeri, zovu se DATEEOME (i, grčki, preko). Distereomeri zličiti molekuli s rzličitim fizičkim i hemijskim osoinm, Mogu se ovojiti jen o rugog: frkionom estilijom, kristlizijom ili hromtogrfijom. is- trns-izomeri su iklični istereomeri. 2 2 = 4 stereoizomer trns-1-rom-2-hlorikloutn l is-1-rom-2-hlorikloutn l l l Npr. (2,)-izomer enntiomern je (2,)- jeinjenju i istovremeno je istereomern (2,)- i (2,)-strukturm.

2. irlni -tomi srže iste supstituente Z n stereoentr, roj stereoizomer < 2 n. * * 2,-iromutn (2,)- enntiomeri istereomeri (2,)- enntiomeri? Ne! entini su! (mezo) (2,)- (2,)- (2,)- isto ko (2,)- stereoizomer 19 (,)-stereoizomer je AALAN i nije optički ktivn, iko im 2 stereoentr. Jeinjenje koje srži 2 (ili više o 2) stereoentr, koje se može preklopiti s svojim likom u oglelu, zove se mezo-jeinje (mezo, grčki, srenji). Mezo-jeinj srže rvn simetrije. mezo-2,-iromutn Primer: vinsk kiselin 2,-ihiroksiutn-ikiselin (vinsk k.) O OO O OO (2,)- OO O O OO (2,)- (2,)- stereoizomer O OO O O O OO (2,)- isto ko (2,)- mezo-vinsk k. O olik imju rvn simetrije; otijom u rvni ppir z 180 o prelze jen u rugi. OO OO (2,)- 20

is- trns-izomeri su iklični istereomeri. 21 TEEOEMJA EMJK EAKJA 22 trns-1,2-iromikloutn stereoizomer Doijnje hirlne strukture iz hirlnog polznog mterijl ko rezultt je remsku smesu. 1. omovnje utn (riklski lnčni mehnizm) is-1,2-iromikloutn 1,2 isto ko i 1,2 Trns-izomer 1,2-iromikloutn je hirln. is-izomer je mezo-jeinjenje i optički je nektivn. 2 utn hirln.. - rikl plnrn hirln 2 2 * + 2 ()-2-romutn hirln emsk smes * 2 ()-2-romutn hirln. +.

2. Elektrofiln iij n is- ili trns-2- uten (jonski mehnizm) is- ili trns-2-uten hirln + + 2 kroktjon plnrn hirln - * 2 ()-2-romutn hirln emsk smes * 2 ()-2-romutn hirln 2 zlgnje: rzvjnje enntiomer Čiste enntiomere hirlnog jeinjenj je moguće oiti rzlgnjem remt (remske smese) u enntiomere. Njčešće se rzlgnje remt zir n konverziji u smešu istereomer, otkom optički čistog regens (- ili - konfigurije). X + X Y + X optiki ist regens Y X Y remsk smes (enntiomer): komponente imju iste fizike osoine istereomeri: komponente imju rzliite fizike osoine rzvjnje istereomer (frkion kristlizij, estilij ili hromtogrfij) 24 X Y X Y rskinje rskinje X + Y X + Y rzvjnje i regenerisnje Y rzvjnje i regenerisnje Y X ist X ist

O N 2 OO N 2 remski (,)--utin-2-min _ + _ + OO N OO N O O + O (+)-trtrtn so -min 22 [α] o = +24,4 D kristliše iz rstvor K 2 O, 2 O O OO O OO (+)-vinsk k., 2 O, nekoliko n N 2 OO (-)-trtrtn so -min 22 [α] o = -24,1 D ostje u mt. lugu K 2 O, 2 O 47 % 51 % ()-(+)--utin-2-min ()-(-)--utin-2-min 22 [α] o = +5,2 D t.k. 82-84 o 22 [α] o = -5,2 D t.k. 82-84 o 25 ZADATAK Pomoću Fisher-ove projekione formule prikžite (,4)-,4-iromheksn. Oznčite prioritet grup n svkom -tomu i nčin rzmišljnj. ' 4 2 2 2 5 (,4)-,4-iromheksn ' () 2 5 4 2 5 2 5 ' = () 2 5 ' 4 2 5 4 ' () 26 2 5 ZADATAK Pomoću Fisher-ove projekione formule prikžite (,4)-,4-iromheksn. Oznčite prioritet grup n svkom -tomu i nčin rzmišljnj. ' 4 2 2 2 5 (,4)-,4-iromheksn ' () 2 5 4 2 5 2 5 ' = () 2 5 ' 4 2 5 5 2 4 ' ()

ZADATAK 1. Prikžite 1-rom-1-joetn klinstim formulm (o enntiomer) ztim klinste formule preveite u Fisherove: klinste: Fisher-ove: 27 * * rvn refleksije 1.1. Oreite psolutnu konfiguriju enntiomerim iz ztk 1, oznčite prioritet supstituent i ojsnite nčin rzmišljnj. Ko klinstih formul, pri oređivnju konfigurije, formulu orijentišite u sklu s "prvilom posmtrnj": klinste: * * Prioritet op u nizu > > >, prem 1. sekven. prvilu, čime je oređen prioritet supstituent,,, i.... Klinstu formulu ovezno orijentisti u sklu s prvilom posmtrnj! Fisher-ove: U konkretnom primeru, psolutn konfigurij se može oreiti ez otnih trnsformij (supst. njmnjeg prioritet je u vertiklnoj poziiji, n nu formule)!... U nekim slučjevim je Fisherovu projekionu formulu potreno trnsformisti (koristeći ozvoljene trnformije) tko se može oreiti psolutn konfigurij!