Signali i sustavi Zadaci za vježbu. III. tjedan

Σχετικά έγγραφα
2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

7 Algebarske jednadžbe

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

18. listopada listopada / 13

Operacije s matricama

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

( , 2. kolokvij)

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

1.4 Tangenta i normala

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

IZVODI ZADACI (I deo)

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Elementi spektralne teorije matrica

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 30. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

5. Karakteristične funkcije

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

numeričkih deskriptivnih mera.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

1 Promjena baze vektora

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

2.7 Primjene odredenih integrala

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Teorijske osnove informatike 1

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Obrada signala

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo:

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

2.6 Nepravi integrali

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

Uvod u diferencijalni račun

REKURZIVNE FUNKCIJE PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK. Diplomski rad. Voditelj rada: Doc.dr.sc.

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

1 / 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

Dijagonalizacija operatora

Zadaci iz Osnova matematike

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

4. poglavlje (korigirano) LIMESI FUNKCIJA

4.1 Elementarne funkcije

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

Matematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO

Uvod u teoriju brojeva

Slučajni procesi Prvi kolokvij travnja 2015.

1 Diferencijabilnost Motivacija. Kažemo da je funkcija f : a, b R derivabilna u točki c a, b ako postoji limes f f(x) f(c) (c) = lim.

Transcript:

Signali i sustavi Zadaci za vježbu III. tjedan 1. Neka je kontinuirani kompleksni eksponencijalni signal. Neka je diskretni eksponencijalni signal dobiven iz kontinuiranog signala uniformnim otipkavanjem s periodom T s. Je li dobiveni diskretni signal uvijek periodičan? Ako nije, pod kojim uvjetima je? Otipkavanjem kontinuiranog signala dobivamo: Ako je x(n) periodičan s temeljnim periodom N tada vrijedi U ovom slučaju je to: Slijedi da je 1. Ovo se najlakše riješi rastavljanjem na sinuse i kosinuse cos sin 1 Pa mora biti cos 1 i sin 0, a to će biti za 2 2. Kako N mora biti prirodan broj, treba promotriti u kojim će se to uvjetima dogoditi. Temeljni period signala je. Kada se to uvrsti u izraz za period: 2. 2 Kako k može biti bilo koji cijeli broj, omjer mora biti racionalan, da bi period N bio cijeli broj. x(n) je periodičan, ako je omjer (period otipkavanja i temeljnog perioda signala x(t))racionalan broj. 1

2. Zadan je diskretan signal cos 1. Kakav mora biti a da bi signal bio periodičan? Da bi signal bio periodičan mora vrijediti: Dakle mora biti 2. Odnosno izraz cos 1 cos 1 cos1,uz,, mora biti prirodan. Iz gornjeg, evidentno slijedi da a mora biti racionalni višekratnik broja π, tj., gdje su, U tom slučaju 2 2. Očito za svaki izbor m i l, postoji takav k da je gornji izraz prirodan broj! 2

3. Zadan je diskretan signal :. Definiramo novi signal : na sljedeći način:,, pri čemu je. Dokažite da je signal f periodičan za svaki diskretan signal g za koji zadana suma konvergira. Zadani signali : i : su diskretni signali. Da bi diskretan signal f bio periodičan mora vrijediti,. Možemo izabrati takav, kojeg možemo napisati kao umnožak, gdje su,. Zadani signal tada glasi: Pa je zadani signal f(n) periodičan. 3

4. Zadan je diskretan signal xn ( ) n( μ( n) μ( n 2008) ) Energija diskretnog signala definirana je na sljedeći način: U našem slučaju =. Izračunajte energiju signala., Pri tome smo koristili sljedeću relaciju E 2007 2 = n = k n= 0 n= 0 n 2 2696779140 kk ( + 1)(2k+ 1) = 6 Napomena: još neke česte formule za konačne sume možete naći u službenom šalabahteru. 4

5. Izračunajte sljedeće integrale a. 2 b. 1 cos Diracova delta funkcija definirana je i iznosi 0 za 0. Površina ispod impulsa iznosi 1. Množenjem sa nekom funkcijom dobiva se. Za ovu funkciju se može reći da vadi vrijednost podintegralne funkcije na mjestu na kojem je impuls definiran:. a. Traži se 2. Usporedbom sa prethodnom formulom izlazi da je 2, a. Zato ovaj integral iznosi 2 4. a. Postupak je sličan: 1 cos 1cos uz 0 0 1cos 0 0. 5

6. Pronađite i skicirajte generaliziranu derivaciju signala 1, t 0, gt ( ) = sgn( t) = 1, t < 0. 1, 0, Zadani signal se može napisati i u obliku sa step funkcijom: sgn 1, 0 12. Ovako zapisani signal se jednostavno može derivirati uzme li se u obzir da je derivacija step funkcije impuls : 12 2 2. 6

7. Izračunajte generaliziranu derivaciju signala: a. gt () = t( μ() t μ( t 1) ) + (3 t) ( μ( t 2) μ( t 3) ) b. gt () = ( 3 t)( μ() t μ( t 1) ) + (3 t) ( μ( t 2) μ( t 3) ) a. μ( t) μ( t 1) δ( t 1) [ μ( t 2) μ( t 3) ] + δ( t 2) b. [ ] [ ] μ() t μ( t 1) + 3 δ() t 2 δ( t 1) μ( t 2) μ( t 3) + δ( t 2) Za vježbu, zgodno je nacrtati signale i iz slike pokušati skicirati oblik derivacije signala. Nakon toga računom provjeriti dobiveni rezultat! 7

8. Neka su funkcije u L 2 (I) i g L 2 (I) (kvadratno integrabilne) takve da je I u ( x) ϕ '( x) dx = g( x) ϕ( x) dx za svaku funkciju ϕ C ( ). Tada kažemo da je u slabo I derivabilna i da je g njena slaba derivacija, pri čemu je C ( ) skup svih beskonačno derivabilnih funkcija na intervalu I, čija je vrijednost na krajevima intervala jednaka nuli. Koristeći spomenutu 1 činjenicu dokažite da je u ( x) = ( x + x) za 1 x 1 slabo derivabilna te da je njena slaba 2 0, x 0 derivacija Hevisideova step funkcija μ ( x) =. 1, x > 0 Izračunat ćemo oba integrala te ih usporediti. Na lijevoj strani imamo (koristi se formula za parcijalnu integraciju): 0 I 0 I 1 1 1 1 1 2 1 ( + ) = = = 0 x x ϕ '( x) dx x ϕ '( x) dx x ϕ ( x) ϕ ( x) dx ϕ ( x) dx 1 0 0 0 Pri tome smo koristili činjenicu navedenu u zadatku ϕ( 1) = ϕ(1) = 0. Na desno strani imamo 1 1 μ( x) ϕ( xdx ) = ϕ( xdx ) 1 0 S obzirom da su integrali jednaki za ϕ C ( I) 0, zaključujemo da je step funkcija generalizirana derivacija polazne funkcije! 8

9. Pretpostavite da želite uživo, preko Interneta slušati prijenos nekog koncerta. Pri tome Internet ne koristite za nikakav drugi prijenos podataka. Neka je za predstavljanje svakog audio uzorka potrebno 16 bita. a. Nalazite se kod kuće i spojeni ste s modemom, 56 kbps (kilobita u sekundi), na Internet. Kojom maksimalnom frekvencijom uzorkovanja može biti diskretiziran audio signal koji slušate? b. Koja je frekvencija u pitanju ako se nalazite na 100 Mbps LAN u? a. Brzina modema je 56 56 000 56 000 / Za jedan uzorak treba 16 bitova 16. Maksimalni frekvenciju ćemo dobiti tako da podijelimo brzinu prijenosa sa količinom podataka po jednom uzorku: 56 000 3 500 3.5. 16 b. Ako se nalazimo na LAN u, postupak računanja je analogan. Brzina prijenosa je 100 100 000 000 100 000 000 /. Za jedan uzorak treba 16 bitova 16. Maksimalni frekvenciju ćemo dobiti tako da podijelimo brzinu prijenosa sa količinom podataka po jednom uzorku: 100 000 000 6.25. 16 9

nπ 10. Zadan je diskretan signal x ( n) = cos. Nađite dva različita kontinuirana signala koja 8 otipkavanjem daju ovaj diskretan signal. Frekvencija otipkavanja neka je f s = 10kHz. Zadan je diskretan signal nπ x ( n) = cos. 8 Njega smo mogli dobiti iz nekog kontinuiranog signala cos otipkavanjem cos. Period otipkavanja je T s 1 1 = = 10000 s. f s Da bi otipkani signal i zadani diskretni signal bili jednaki mora vrijediti: nπ cos = cos( ωnt 8 s ), nπ 2πf cos = cos n. 8 f s nπ 2πn 8 = f f s f f s 10000 = = = 625Hz. 16 16 Početni kontinuirani signal je prema tome bio x ( t) = cos(2π 625t) = cos(1250t). Primijetite da za neki cijeli broj k vrijedi i (zbog periodičnosti cos): f f + kf s cos 2π n = cos 2π n. f s f s Tako možemo izabrati i frekvenciju f = 625 + 10000 = 10625Hz kontinuiranog signala koji će nakon otipkavanja imati jednak diskretan signal. Drugi kontinuirani signal koji otipkavanjem daje početni diskretni je i npr. x ( t) = cos(2π 10625t) = cos(21250t). Ovo nisu jedini signali koji su rješenje zadatka. Nađite još neki. 10