Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Σχετικά έγγραφα
5. PARCIJALNE DERIVACIJE

1.4 Tangenta i normala

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

FUNKCIJE DVIJU VARIJABLI (ZADACI)

( , 2. kolokvij)

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

18. listopada listopada / 13

VVR,EF Zagreb. November 24, 2009

2.7 Primjene odredenih integrala

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Derivacija funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

3 FUNKCIJE VIŠE VARIJABLI Homogene funkcije, homogenost Parcijalne derivacije Totalni diferencijal

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

RADNA VERZIJA. Matematika 2. Zbirka zadataka. Ivan Slapničar. Josipa Barić. w w w. f e s b. h r / m a t 2. Split, 2012.

2 Elastičnost funkcije Elastičnost funkcija u ekonomiji Formula za koeficijent elastičnosti funkcije zadane algebarski

Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u okolini tocke, i aplikate, tocke, : Uvede li se zamjena: i dobije se:

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

4.1 Elementarne funkcije

1 DIFERENCIJALNI RAČUN Granična vrijednost i neprekidnost funkcije Derivacija realne funkcije jedne varijable

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

16 Lokalni ekstremi. Definicija 16.1 Neka je A R n otvoren, f : A R i c A. Ako postoji okolina U(c) od c na kojoj je f(c) minimum

MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Integrali Materijali za nastavu iz Matematike 1

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Plohe u prostoru i ekstremi skalarnih funkcija više varijabli

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Matematika 2. Vježbe 2017/ lipnja 2018.

IZVODI ZADACI (I deo)

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Lokalni ekstremi funkcije vi²e varijabla

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike DERIVACIJA

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

MATEMATIKA seminari. smjer: Nutricionizam

Diferencijalni račun

8 Funkcije više promenljivih

Uvod u diferencijalni račun

MATEMATIKA 2 š.g /2011.

! R. f : D. (x 1 ; x 2 ; :::; x m ) 2 D f! u = f (x 1 ; x 2 ; :::; x m ) 2 R. f pridruen je jedan i samo jedan realan broj u 2 R:) (x; y) 2 D

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Operacije s matricama

VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1

4. DERIVACIJA FUNKCIJE 1 / 115

2.6 Nepravi integrali

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

7 Algebarske jednadžbe

Matematika 1. kolokviji. Sadržaj

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

LEKCIJE IZ MATEMATIKE 2

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Odvod. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 5. december Gregor Dolinar Matematika 1

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

Skalarni umnozak vektora je skalar: a b = a b cos ϕ ; ϕ kut izmedju vektor a i b.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

5 Ispitivanje funkcija

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

5. poglavlje (korigirano) DERIVACIJA FUNKCIJA

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1

4 Funkcije. 4.1 Pojam funkcije

Predavanje osmo: Uvod u diferencijalni račun

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

1 Promjena baze vektora

Sadržaj: Diferencijalni račun (nastavak) Derivacije višeg reda Približno računanje pomoću diferencijala funkcije

DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE

3 Funkcije. 3.1 Pojam funkcije

UVOD. Ovi nastavni materijali namijenjeni su studentima

Elementi spektralne teorije matrica

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Funkcije više varijabli

Transcript:

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva (prirodnom) domenom funkcije f. Odredite i nacrtajte prirodnu domenu funkcije: () f(x, y) = xy (2) f(x, y) = 9 x 2 y 2 (3) f(x, y) = arcsin x + 2 x y 2 (4) f(x, y) = ln (2x y + ) (5) f(x, y) = 4 x 2 y 2 + ln (x + y) (6) f(x, y) = ln y x (7) f(x, y) = arccos y x (8) f(x, y) = ln(x ln(y x)) (9) f(x, y) = arccos 2 + arcsin(y ) (0) f(x, y) = 4 x 2 y 2 + ln (x 2 y 3) + x. Diferencijalni račun funkcije dvije varijable Neka je f : D R, D R 2 dana funkcija dviju varijabli i (x 0, y 0 ) D. Parcijalne derivacije prvog reda su definirane sa: f x(x 0, y 0 ) = x (x f(x 0 + x, y 0 ) f(x 0, y 0 ) 0, y 0 ) = lim x 0 x f y(x 0, y 0 ) = (x 0, y 0 ) = lim y 0 f(x 0, y 0 + y) f(x 0, y 0 ). y

Primjetimo da iz definicije parcijalnih derivacija slijedi da su to obične derivacije funkcija jedne varijable x f(x, y 0 ), y f(x 0, y), pa se koriste osnovna pravila deriviranja (zbroja, produkta, kvocjenta, kompozicije). Po definiciji odredite (4, ) i xy. x Po definiciji odredite x x2 + 2xy. Koristeći tablično deriviranje odredite parcijalne derivacije prvog reda funkcije: () f(x, y) = 9 x 3 y 2 + xy 2x + 3y (2) (3) f(x, y) = f(x, y) = xy (4) f(x, y) = 8 + x + y (5) f(x, y) = ln (2x y + ) (6) f(x, y) = xy + (7) f(x, y) = + y x (8) f(x, y) = 3x cos y 2xy (9) f(x, y) = sin x + sin y + sin(x + y) (0) f(x, y) = arctg x. y 2

Parcijalne derivacije drugog reda. Schwarzov teorem. Parcijalnim deriviranjem funkcije dviju varijabli f : D R, D R 2 dobivamo dvije nove funkcije dviju varijabla f x(x, y) = x (x, y), f y(x, y) = (x, y). Parcijalno derivirajući svaku od tih funkcija po obje varijable dobivamo četiri parcijalne derivacije drugog reda: ( ) f xx(x, y) = 2 f (x, y) = (x, y), f x2 x x xy(x, y) = 2 f x (x, y) = ( x ( ) f yx(x, y) = 2 f (x, y) = (x, y), f x x yy(x, y) = 2 f (x, y) = ( 2 ( Teorem. (Schwarzov teorem)ako su mješovite parcijalne derivacije ) ( ) x neprekidne na D R 2, onda je i x ( ) (x, y) = x x ( ) (x, y). ) (x, y), ) (x, y). Ako je z = xy x y, dokazati da je: 2 z x 2 + 2 2 z x + 2 z 2 = 2 x y. Ako je z = e, dokazati da je: y 2 z x = z x x. Ako je s = ln( x t ), dokazati da je: 2 s x 2 + 2 s x t = x 2. Ako je u = arctg(2x t), dokazati da je: 2 u x 2 + 2 2 u x t = 0. Ispitajte jednakost u Schwarzovom teoremu za funkcije () f(x, y) = 9 x 3 y 2 + xy 2x + 3y (2) (3) f(x, y) = f(x, y) = xy (4) f(x, y) = 8 + x + y (5) f(x, y) = ln (2x y + ) (6) f(x, y) = xy + (7) f(x, y) = + y x (8) f(x, y) = 3x cos y 2xy (9) f(x, y) = sin x + sin y + sin(x + y) (0) f(x, y) = arctg x. y 3

Diferencijal prvog i drugog reda Totalni prirast funkcije z = f(x, y) u točki T (x, y) je: z = f(x + x, y + y) f(x, y), gdje su x, y prirasti nezavisnih varijabli x, y funkcije f. Totalni diferencijal prvog reda funkcije z = f(x, y) u točki T (x, y) definiran je sa: dz = z z dx + x dy. Ako su x i y dovoljno maleni, onda vrijedi: dz z tj. f(x + x, y + y) f(x, y) + dz. tj. f(x + x, y + y) f(x, y) + z x x + z y. Totalni diferencijal drugog reda funkcije z = f(x, y) u točki T (x, y) (za koju vrijedi Schwarzov teorem) definiran je sa: d 2 z = d(dz) = 2 z x 2 dx2 + 2 2 z x dxdy + 2 z x 2 dy2. Izračunajte z i dz funkcije z = xy za x = 5, y = 4; x = 0,, y = 0, 2 Odredute dz i d 2 z ako je: () z = 9 x 3 y 2 + xy 2x + 3y (2) z = x 2 y (3) f(x, y) = xy (4) f(x, y) = 8 + x + y (5) f(x, y) = ln x+y. x y (), 02 4,05 (2) 4, 052 + 2, 93 2 (3) ln(0, 09 3 + 0, 99 3 ) (4) sin 3 0 cos 0, 99 0 (5) arctg,02 0,95 Pomoću diferencijala približno izračunati: Tangencijalna ravnina i normala 4

Iz geometrijske interpretacije derivacije funkcije jedne varijable neposredno slijedi da je jednadžba tangente (tangencijalni pravac) na krivulju dobivenu presjekom plohe (grafa funkcije f) z = f(x, y) i ravnine y = y 0 u točki (x 0, y 0, z 0 ), gdje je z 0 = f(x 0, y 0 ) dana sa t... x x 0 = y y 0 0 = z z 0 (x x 0, y 0 ). Na isti način se dobije jednadžba tangencijalnog pravca na krivulju koja je presjek plohe z = f(x, y) i ravnine x = x 0 u točki (x 0, y 0, z 0 ): t 2... x x 0 0 = y y 0 = z z 0 (x 0, y 0 ). Pravci t i t 2 odreduju tangencionalnu ravninu. Vektori smjera tih pravaca su: s = i + z (x x 0, y 0 ) k i s 2 = j + z (x 0, y 0 ) k. Kako je u tom slučaju vektor normale tangencijalne ravnine i j k n = s s 2 = 0 z x (x 0, y 0 ) 0 z (x 0, y 0 ) = z x (x 0, y 0 ) i z (x 0, y 0 ) j + k uvrštavanjem u opći oblik jednadžbe ravnine dobiva se jednadžba tangencijalne ravnine: Jednadžba normale je: π... z z 0 = z x (x 0, y 0 )(x x 0 ) + z (x 0, y 0 )(y y 0 ). n... x x 0 z (x x 0, y 0 ) = y y 0 z (x 0, y 0 ) = z z 0 Ako je ploha zadana implicitno jednažbom F (x, y, z) = 0, jednadžba tangencijalne ravnine u točki T (x 0, y 0, z 0 ) je: π... F x (x 0, y 0, z 0 )(x x 0 )+ F (x 0, y 0, z 0 )(y y 0 )+ F z (x 0, y 0, z 0 )(z z 0 ) = 0, a jednadžba normale je: n... x x 0 F (x x 0, y 0, z 0 ) = y y 0 F (x 0, y 0, z 0 ) = z z 0 F (x z 0, y 0, z 0 ) 5

Odredite jednadžbe tangencijalne ravnine i normale na plohu: () z = x 2 + y 2 + u točki T (,,?) (2) z = x 2 2xy + y 2 x + 2y u točki T (,,?) (3) x 2 + y 2 z 2 = u točki T (2, 2, z < 0) (4) z = ln(x 2 + y 2 ) u točki T (, 0,?) (5) z = sin x cos y u točki T ( π, π, ). 4 4 2 Odredite jednadžbe tangencionalnih ravnina plohe x 2 + 2y 2 + 3z 2 = koje su paralelne ravnini x + y + z =. Odredite jednadžbu normale plohe x 2 xy 8x + z + 25 = 0 u točki T (3, 4,?) Dokažite da se plohe x 2 xy 8x+z +5 = 0 i x+2y ln z +4 = 0 dodiruju (tj. imaju istu tangencionalnu ravninu) u točki T (2, 3, ). Lokalni ekstremi funkcija dvije varijable Točke u kojima funkcija z = f(x, y) može imati lokalne ekstreme su stacionarne točke u kojima je: z x = = 0 i x z y = = 0. Da li u stacionarnoj točki funkcija ima ekstrem ovisi o predznaku diferencijala drugog reda. Neka je 2 f 2 f B D = x 2 2 f x Ako je u stacionarnoj točki x 2 f 2 = A B D > 0 ekstrem postoji i to za A = 2 f x 2 maksimum D < 0 nema ekstrema C = A C B2 > 0 minimum, a za A = 2 f x 2 < 0 D = 0 nema odluke (tj. postojati!) u toj točki ekstrem može postojati ili ne Odredite lokalne ekstreme funkcije: () z = x 2 + y 2 + xy 3x 6y (2) z = x 3 5xy + y 3 (3) (4) z = sin x + sin y + sin(x + y), x [0, π] 0 z = e x 2 (x + y 2 ) (5) z = 8 + x + y. 6