n F Δ s= F d s [ J ] =m g h Kinetičku energiju tijelo posjeduje usljed kretanja na nekom putu. zatranslaciju: E k = (m v² ) 2 za rotaciju: E k
|
|
- ŌἈμφίων Λαμέρας
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 1. Definisati mehanički rad, snagu, energiju i napisati formule u slučaju translacije i rotacije. Rad se određuje proizvodom sile koja djeluje na tijelo i rastojanja koje tijelo pređe usljed djelovanja te sile. Translacija: W = F s cos( F, s), F=const, kad je F const : W = lim Δ s n i=1 s F Δ s= F d s [ J ] s1 Rotacija: dw = F ds=f r d θ=m d θ Energija je sposobnost tijela da izvrši rad. Potencijalnu energiju tijelo posjeduje zahvaljujući svom trenutnom položaju. E p =m g h Kinetičku energiju tijelo posjeduje usljed kretanja na nekom putu. zatranslaciju: E k = (m v² ) za rotaciju: E k = (m i v i ²) Snaga je brzina vršenja rada ili brzina prenosa energije. W =M θ = (m i r i ² v i ²) = I ω ² zatranslaciju : p= dw dt = F d s = F v dt za rotaciju : p= dw dt = M d θ =M ω dt. Definisati šta je matematičko klatno i izvesti izraz za period oscilovanja. Matematičko klatno je sistem koji se sastoji od tačkastog tijela zanemarljivih dimenzija i mase m, koje visi na vrlo laganoj nerastegljivoj niti dužine l. Kada tijelo miruje na njega djeluje gravitaciona sila prema dole i sila zatezanja prema gore. Povlačenjem tijela iz stanja ravnoteže tijelo počinje da osciluje. Matematičko klatno osciluje harmonijski samo za male amplitude, dok je za veće amplitude period oscilovanja klatna funkcija amplitude. Jednačina kretanja matematičkog klatna: m a t = m g sin(θ) a t =l α= l d² θ dt² m l d² θ = m g sin (θ) dt² kad je ugao θ mali sin (θ)=θ d² θ dt² + g l θ= To je jednačina harmonijskih oscilacija θ=θ sin(θ t+ϕ)=θ sin ( g l t+ϕ) Period oscilovanja matematičkog klatna zavisi samo od dužine niti l i gravitacionog ubrzanja g. ω t= g l t π ω= T T =π l t
2 3. Izvesti izraz za energiju elastičnih valova. Iz sredine kroz koju se prostire longitudinalni talas izdvojiti ćemo elementarni volumen Δ V, u kojem se brzina i deformacije mogu smatrati istim u svim tačkama. Ukupna energija sistema se dobije preko porencijalne energija elastične deformacije pri sabijanju/istezanju i kinetičke energije. Energija sabijenog štapa za Δ l je: Δ l W = F dx (1) x - izduženje u procesu deformacije Prema Hukovom zakonu sila koja odgovara izduženju ima oblik: F = E S x () l Uvrštavanjem () u (1) dobijemo izraz za energiju deformisanog tijela Δ l E S x dx= E S x² l l Δ l = E S l ( Δ l )² l W = A konačni izraz za potencijalnu energiju je E p = E V ϵ² Δ E =ρ v² p ( σ Ψ σ x )² Δ V, E k - kinetička energija je E k = ρ ΔV ( σ Ψ σ t ) ² E=E k + E p = ρ Δ V (( σ Ψ σ t )²+v² ( σ Ψ σ x )²) ϵ=( σ Ψ σ x ) 4. Slaganje harmonijskih oscijalcija istog smijera i iste frekvencije. Dva harmonijska oscilovanja istog smijera i iste frekvencije: x 1 = A 1 cos(ωt+ϕ 1 ) i x = A cos(ω t+ϕ ) Rezultirajuće pomijeranje tijela ide po algebarskom zbiru oba pomijeranja: x=x 1 +x = A 1 cos(ωt+ϕ 1 )+ A cos(ω t+ϕ ) Ako oba oscilovanja predstavimo preko vektora amplituda A 1 i A, projekcija rezultirajućeg vektora na x osu je jednaka sumi vektora koji se slažu: x= x 1 + x Rezultantno oscilovanje će biti: x= Acos(ω t +ϕ) i za t= preko kosinusne teoreme imamo: A²= A 1 ² +A ²+ A 1 A cos(ϕ ) odnosnotg ϕ= A 1 sin ϕ 1 + A sin ϕ A 1 cos ϕ 1 + A cosϕ Ako je razlika faza između dva titranja jednaka ta titranja nazivamo koherentna. ϕ =const. Ako je ϕ =π n; n=,1,, 3... tada je cos(ϕ )=1 ; A= A 1 + A Ako je ϕ =(n +1)π ; n=,1,,3... tada je cos(ϕ )=1; A= A 1 + A
3 5. Zakon očuvanja momenta količine kretanja. Ako je vektorski zbir momenta svih vanjskih sila u odnosu na neku tačku jednak je nuli, tad je ukupni moment količine kretanja sistema konstantan i po smijeru i po iznosu. M = d l dt Kako unutrašnje sile u sistemu ne mogu promijeniti moment količine kretanja, slijedi da je u zatvorenom sistemu moment količine kretanja sačuvan. Ako se sistem vrti oko z-ose tad je moment količine kretanja u smijeru z-ose: L z =I z ω Ako je sistem izoliran: L z =I z ω=const Ako je mehanički sistem čvrsto tjelo I z =const tada slijedi i da je ω=const tj. tijelo se rotira oko ose stalnom ugaonom brzinom. 6. Definisati zvuk i nivo jačine zvuka. Zvuk je osjećaj koji potiče od mehaničkih oscilacija koje primauho, a registruje mozak. Pod zvukom podrazumjevamo sve mehaničke oscilacije frekvencije od Hz do khz koliko iznosi granica čujnosti. Grana fizike koja proučava zvuk je akustika. Mehaničke oscilacije čija je frekvencija ispod Hz nazivamo infrazvuk, a mehanike oscilacije sa frekvencijom iznad khz nazivamo ultrazvuk. Pod jačinom zvuka nazivamo odnos srednje snage P koja se prenosi talasom i površine S koja je okomita na pravac prostiranja talasa: I = P S Nivo jačine zvuka predstavlja subjektivnu jačinu zvuka L=k log I I, = L=const k - koef. proporcionalnosti k = 1 jedinica za jačinu zvuka je u belima. U praksi koristimo 1 puta manju jedinicu decibel db L=1 log Prag čujnosti L= 5 db a prag bola je L=1 db, uho najbolje čuje na frekvencijama od 7 Hz do 5 khz. 7. Zakon premalanja valova Zakon prelamanja valova kaže da je valni front pri prolasku iz jedne sredine u drugu promijenio prevac tj. da je došlo do prelamanja vala. I I = log P P Po Huygensovom principu pri uradu valne fronte AB o graničnu površinu svaka točka te površine postane izvor elementarnog vala. Vrijeme koje prođe od udara vala u tačku A pa do udara u tačku C je: BC t= v V 1 brzina zvukau prvoj sredini za 1 to vrijeme t elementarni val iz tačke A pređe put AD AD krećući se brzinom v t= v
4 kako je BC > AD v 1 >v Iz pravouglih rouglova imamo da je: BC AD = (*) v 1 v BC=sin α AC AD=sinβ AC uvrstimo u (*) i dobijemo index prelamanja vala između dvije sredine:n 1 = v 1 = sin α v sin β α upadni ugao, β prelomni ugao 8. Izvesti izraz za ukupnu energiju harmonijskog oscilatora. Kvazielastična sila je konzervativna i prilikom oscilovanja harmonijskog oscilatora ukupna energija je konstantna, samo što dolazi do prelaska kinetičke u potencijalnu i obratno. Maksimalna potencijalna energija je kad se sistem nalazi na najvećem otklonu tj. kad je x = A E k( max) = m v² m ω ² A² = ω ²= k m m ω ² A² E= E p +E k = = k A² =const. E p i E k možemo pisati preko trigonometerijskih funkcija: E p =E cos²(ωt +ϕ)=e [ cos (ωt +ϕ) ] E k = E sin²(ω t+ϕ)= E [ 1 1 cos(ωt+ϕ) ] Srednja vrijednost kvadrata sinusa i kosinusa je 1, pa iz toga slijedi da je srednja vrijednost E k i E p jednaka i iznosi E p =E k = 1 E. 9. Definisati kruto tijelo i moment sile. Kada sila djeluje na neko tijelo moguće su dvije pojave: tijelo se deformiše ili tijelo se kreće (kruto tijelo). Dakle ukoliko tijelo ne mijenja svoj oblik pod uticajem sile onda je to kruto tijelo. Kretanje krutog tijela se sastoji od translacije i rotacije. Translatorno kretanje je takvo kretanje kod kojeg sve čestice krutog tijela prelaze jednaku putanju. Kada tijelo se kreće rotaciono, uticaj sile koja je izazvala to kretanje opisuje se njenim momentom. Neka neka materijalna točka kruži po kružnici poluprečnika r. Ako je kruženje ubrzano na tačku djeluje sila sa normalnom komponentom F t =m r α=m α t Tangencionalnu komponentu pomnožimo sa r : m r² α=m r α :t, m a t =F sin ϕ m r² α=r F sin ϕ ili r x F =m r² α, m r ²=I, M = r x F pa je krajnji oblik: M = I α
5 1. Diferencijalna jednačina prigušenih oscilacija. U stvarnosti gubici energije su uvijek prisutni i kod elastične opruge to se vidi jer nakon nekog vremena prestane titrati. Za takva titaranja kažemo da su prigušena. Gore navedeno najlakše je dokazati uranjanjem opruge u viskoznu tečnost gdje imamo izraženu silu trenja. Sila trenja koja se protivi kretanju opruge je proporcionalna brzini kretanja. F d x = b v= b dt, b konstantna prigušenja Jednačinu kretanja pišemo preko II Njutnovog zakona: m a= F tr + F el d²x dt² + b m dx dt + k m x=, k m =ω ² d²x dx + δ dt² dt +ω ² x=, b m = δ = ω k o vlastita frekvencija neprigušenih oscilatora m δ faktor prigušenja 11. Napisati izraz za gustinu energije elastičnog talasa i definisati fluks. Ukoliko posmatramo sredinu kroz koju se prostire longitudinalni talas i izdvojimo mali dio te sredine Δ V kažemo da se u njemu ukupna energija sastoji iz potencijalne (nastala pri istezanju ili sabijanju) i kinetičke energije. Δ E=Δ E p +Δ E k Δ E p = ρ V² ( Ψ x ) ² Δ E k =ρ Δ V ( Ψ t ) ² Δ E= ρ Δ V ( V² ( Ψ x ) ²+ ( Ψ t ) ² ) / : Δ V, Gustina energije je proporcionalna gustini sredine kvadratu apmlitude i kvadratu frekvencije. Fluks energije je skalarna veličina čije su dimenzije jednake dimenziji energije podjeljenje sa dimenzijama vremena. Mjeri se u watima [W]. Fluks može biti različit u različitim tačkama prostora i tu uvodimo veličinu gustine toka energije. Smjer vektora gustine fluksa se poklapa sa smjerom toka energije. j =u v Srednja vrijednost vektora gustine fluksa energije: j=u v= ρ A ω v Δ E Δ V =U U = ρ (( Ψ t ) ²+V² ( Ψ x ) ) ² (*) Parcijalnim dif. jednadžbe vala po x i y dobivamo: Ψ t = A ω sin ω ( t x V ) (**) Ψ x = ω V Asin ω ( t x V ) (***) (***) i (**) u (*) U = ρ A² ω² sin² (t x V ) U = ρ A² ω ²
6 1. Diferencijalna jednačina prisilnih oscilacija. Kada vanjska periodična sila djeluje na sistem koji može oscilovati nastaju prisilne oscilacije. Sila koja djeluje je: F v =F sin ω t a jednadžba kretanja za ovakvo kretanje je: m a= kx b V + F V m d²x dx = kx b dt² dt +F sin ωt ili 13. Definisati moment inercije krutog tijela i napisati Štajnerovu teoremu. Moment inercije I je veličina koja predstavlja mjeru tromosti tijela pri rotaciji. Kruto tijelo je homogeno i gustina mu je konstantna pa je moment inercije krutog tijela: I = r dm= ρ r dv Štajnerov obrazac: I =I c +md Moment inercije oko ma koje ose se može dobiti kao zbir momenata inercije oko ose koja prolazi kroz centar mase i proizvoda mase tijela i kvadrata udaljenosti centra mase i objesišta. 14. Definisati i nacrtati (vektorski) moment količine kretanja. ẍ+δ ẋ+ω ² x= F m sin ωt=a sin ω t δ faktor prigušenja A amplituda vanjskog oscilatora Jednačina za oscilovanje s prisilom frekvencijom ω : x(t)= A(ω)sin (ωt ϕ) ϕ kašnjenje u fazi oscilovanja vanjskog oscilatora Ono što sila predstavlja za translaciju, to moment sile znači za rotaciju. Veličina analogna količini kretanje je moment količine kretanja. Moment količine kretanja L materijalne tačke mase m i količine kretanja p=m v je vektorski proizvod radijus vektora r i količine kretanja: L= r x p= r x m v Smjer L je isti kao i smjer od ω. L=I ω [ kg m s ] 15. Interferencija talasa. Konstruktivna i destruktivna interferencija. Ako se u sredini prostire više talasa, oni se jednostavno superponiraju ne remeteći jedan drugog. Kada ovi talasi imaju konstantnu faznu razliku tada kažemo da su koherentni. Koherentni talasi su talasi iste frekvencije. Pri slaganju ovih talasa dolazi do interferencije tj. do oscilacije u jednim tačkama se pojačavaju, a u drugim slabe. Konstruktivna interferencija se javlja na mjestima gdje su oba oscilovanja u fazi i tu je razlika u fazi: k (r r 1 )=± nπ, n=, 1,
7 cos k (r r 1 ) =1 i tu je apmlituda A 1 +A = A Destruktivna interferencija se javlja na mjestima gdje su oscilovanja u suprotnim fazama i tu je razlika u fazi: k (r r 1 )=±(n+1)π,n=,1, cos k (r r 1 ) = i tu je amplituda A= A A 1 kad je A 1 = A A= 16. Izvesti izraz za srednju snagu zvučnih valova. Snaga P koja se prenosi valom, jednaka je količini energije koju prenosi zvučni val u jedinici vremena kroz jediničnu površinu, postavljenu okomito na pravac prostiranja vala. P=F v F = p s P= p s v (1) v= Ψ = Aω sin (ωt kx )() t () u (1) P=P A s ω sin (ωt kx ), sin (ωt kx )= 1 P sr =P A s ω 1, k= ω v, v= B ρ, P =k B A P sr = ρ s ρ v Srednja snaga proporcionalna je kvadratu amplitude promjene pritiska. 17. Idealne harmonijske oscilacije. Pod djelovanjem koje sile se javljaju? Jednačina harmonijskih oscilacija. Oscilovanja kod kojih se veličina koja osciluje mjenja po zakonu sinusa ili kosinusa u f-ji vremena su harmonijske oscilacije. Kada se sistem nalazi pod djelovanjem sile F = kx počne se kretati i to kretanje je harmonijsko kretanje. Jednačina kretanja za tijelo koje harmonijski osciluje je: ma= kx m d x = kx /: m d t d x d t + k m x=, k m =ω² d x d t +ω x= i krajnji oblik: x= A cos( ω t+ϕ)
Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet
Rad, snaga, energija Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad i energija Da bi rad bio izvršen neophodno je postojanje sile. Sila vrši rad: Pri pomjeranju tijela sa jednog mjesta na drugo Pri
Διαβάστε περισσότεραRotacija krutog tijela
Rotacija krutog tijela 6. Rotacija krutog tijela Djelovanje sile na tijelo promjena oblika tijela (deformacija) promjena stanja gibanja tijela Kruto tijelo pod djelovanjem vanjskih sila ne mijenja svoj
Διαβάστε περισσότερα7. MEHANIČKI VALOVI I ZVUK
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET SARAJEVO INŽENJERSKA FIZIKA I 7. MEHANIČKI VALOVI I ZVUK 7.1 Prostiranje valova u elastičnoj sredini Ako se na jednom mjestu elastične sredine (čvrste, tečne ili plinovite) izazovu
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραRAD, SNAGA I ENERGIJA
RAD, SNAGA I ENERGIJA SADRŢAJ 1. MEHANIĈKI RAD SILE 2. SNAGA 3. MEHANIĈKA ENERGIJA a) Kinetiĉka energija b) Potencijalna energija c) Ukupna energija d) Rad kao mera za promenu energije 4. ZAKON ODRŢANJA
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραOscilacije (podsetnik)
Oscilacije (podsetnik) -Oscilacije prestavljaju periodično ponavljanje određene fizičke veličine u vremenu. -U mehanici telo osciluje ako periodično prolazi kroz iste položaje tj. kretanje se ponavlja.
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραRad, energija i snaga
Rad, energija i snaga Željan Kutleša Sandra Bodrožić Rad Rad je skalarna fizikalna veličina koja opisuje djelovanje sile F na tijelo duž pomaka x. = = cos Oznaka za rad je W, a mjerna jedinica J (džul).
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραLijeva strana prethodnog izraza predstavlja diferencijalnu formu rada rezultantne sile
RAD SILE Sila se može tokom kretanja opisati kao zavisnost od vremena t ili od trenutnog vektora položaja r. U poglavlju o impulsu sile i količini kretanja je pokazano na koji način se može povezati kretanje
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραDinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1
Zadatak, Štap B duljine i mase m pridržan užetom u točki B, miruje u vertikalnoj ravnini kako je prikazano na skii. reba odrediti reakiju u ležaju u trenutku kad se presječe uže u točki B. B Rješenje:
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραMehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika
1. Kinematika Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika Kinematika (grč. kinein = gibati) je dio mehanike koji
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραUZDUŽNA DINAMIKA VOZILA
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραDinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.
Pojmo:. Vektor se F (transacja). oment se (rotacja) Dnamka krutog tjea. do. oment tromost masa. Rad krutog tjea A 5. Knetka energja k 6. oment kona gbanja 7. u momenta kone gbanja momenta se f ( ) Gbanje
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραM. Tadić, Predavanja iz Fizike 1, ETF, grupa P3, VII predavanje, 2017.
M. Tadić, Predavanja iz Fizike 1, ETF, grupa P3, VII predavanje, 2017. Konzervativne sile i potencijalna energija 1 Konzervativne sile Definicija konzervativne sile. Sila je konzervativna ako rad te sile
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραOsnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A
Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit 1..014. VARIJANTA A Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. A C 1.1. Tri naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραI PARCIJALNI ISPIT IZ INŽENJERSKE FIZIKE 1
I PARCIJALNI ISPIT IZ INŽENJERSKE FIZIKE 1 Grupa A 1. Definisati šta je jednoliko kružno kretanje i naći vezu između linearne i ugaone brzine i izvesti izraz za ugaoni pomak i ukupno ubrzanje (ako ga ima).
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραDijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.
Dijagrami:. Udužnih sia N Greda i konoa. Popre nih sia TZ 3. Momenata savijanja My. dio Prosta greda. Optere ena koncentriranom siom F I. Reaktivne sie:. M A = 0 R B F a = 0. M B = 0 R A F b = 0 3. F =
Διαβάστε περισσότεραOscilacije. Glava Prosto harmonijsko kretanje
Glava 3 Oscilacije Veoma specifična vrsta kretanja se dešava kada na telo deluje sila proporcionalna otklonu tela od ravnotežnog položaja. Ukoliko je ta sila uvek usmerena ka ravnotežnom položaju, uspostavlja
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραGlava 7. Oscilacije. 1 Prilikom posmatranja kretanja tela oko nas, u principu možemo da uočimo dva tipa
Glava 7 Oscilacije Da li kretanje bove na ustalasalom moru, deteta koje se ljulja, okinute žice na gitari, atoma u kristalnoj rešetci, ima nešto zajedničko? Odgovor je pozitivan, sva pomenuta tela osciluju,
Διαβάστε περισσότεραPrema I Njutnovom zakonu, telo može da ociluje jedino ukoliko na njega deluje neka sila. 2
Glava 8 Oscilacije Da li kretanje bove na ustalasalom moru, deteta koje se ljulja, okinute žice na gitari, atoma u kristalnoj rešetci, ima nešto zajedničko? Odgovor je pozitivan, sva pomenuta tela osciluju,
Διαβάστε περισσότεραGlava 3. Oscilacije. 3.1 Prosto harmonijsko kretanje
Glava 3 Oscilacije Veoma specifična vrsta kretanja se dešava kada na telo deluje sila proporcionalna otklonu tela od ravnotežnog položaja. Ukoliko je ta sila uvek usmerena ka ravnotežnom položaju, uspostavlja
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραGauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),
Vektorski identiteti ( ), Gauss, Stokes, Maxwell Saša Ilijić 21. listopada 2009. Saša Ilijić, predavanja FER/F2: Vektorski identiteti, nabla, Gauss, Stokes, Maxwell... (21. listopada 2009.) Skalarni i
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραPonašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA
Διαβάστε περισσότεραPonašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότερα2.7 Primjene odredenih integrala
. INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραUZDUŽNA DINAMIKA VOZILA
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραGravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa
Claudius Ptolemeus (100-170) - geocentrični sustav Nikola Kopernik (1473-1543) - heliocentrični sustav Tycho Brahe (1546-1601) precizno bilježio putanje nebeskih tijela 1600. Johannes Kepler (1571-1630)
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότεραVektorska analiza doc. dr. Edin Berberović.
Vektorska analiza doc. dr. Edin Berberović eberberovic@mf.unze.ba Vektorska analiza Vektorska algebra (ponavljanje) Vektorske funkcije (funkcije sa vektorima) Jednostavna analiza (diferenciranje) Učenje
Διαβάστε περισσότερα7. Titranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje
7. itranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje IRANJE Općenito je titranje mijenjanje bilo koje mjerne veličine u nekom sustavu oko srednje vrijednosti. U tehnici titranje podrazumijeva takvo gibanje
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότερα( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Διαβάστε περισσότεραMasa, Centar mase & Moment tromosti
FAKULTET ELEKTRTEHNIKE, STRARSTVA I BRDGRADNE - SPLIT Katedra za dinamiku i vibracije Mehanika 3 (Dinamika) Laboratorijska vježba Masa, Centar mase & Moment tromosti Ime i rezime rosinac 008. Zadatak:
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραAntene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραV(x,y,z) razmatrane povrsi S
1. Napisati izraz koji omogucuje izracunavanje skalarne funkcije elektricnog potencijala V(x,y,z) u elektrostaskom polju, ako nema prostornoo rasporedjenih elekricnih naboja. Laplaceova diferencijalna
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti
MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότεραDRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =
x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραSnage u kolima naizmjenične struje
Snage u kolima naizmjenične struje U naizmjeničnim kolima struje i naponi su vremenski promjenljive veličine pa će i snaga koja se isporučuje potrošaču biti vremenski promjenljiva Ta snaga naziva se trenutna
Διαβάστε περισσότεραπ π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Διαβάστε περισσότεραTEHNIƒKA MEHANIKA 2 Osnovne akademske studije, III semestar
TEHNIƒKA MEHANIKA 2 Osnovne akademske studije, III semestar Prof. dr Stanko Br i Prof. dr Rastislav Mandi Doc. dr Stanko ori email: cstanko@grf.bg.ac.rs Graževinski fakultet Univerzitet u Beogradu k. god.
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραProstorni spojeni sistemi
Prostorni spojeni sistemi K. F. (poopćeni) pomaci i stupnjevi slobode tijela u prostoru: 1. pomak po pravcu (translacija): dva kuta kojima je odreden orijentirani pravac (os) i orijentirana duljina pomaka
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότερα2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u 1.zadatku.
. Na brojevnoj kružnici označi točke: A (05π), A 2 ( 007π 2 ), A 3 ( 553π 3 ) i A 4 ( 40 o ). 2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u.zadatku. 3.
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότερα