Deljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18.

Σχετικά έγγραφα
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Teorijske osnove informatike 1

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Elementi spektralne teorije matrica

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Trigonometrijske nejednačine

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

Uvod u teoriju brojeva

OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog fajla, obavezno pogledajte fajl ELEMENTARNE FUNKCIJE, jer se na

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

ZANIMLJIVI ZADACI O BROJU 2014 (I)

DELJIVOST CELIH BROJEVA

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Operacije s matricama

IZVODI ZADACI (I deo)

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

7 Algebarske jednadžbe

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

5. Karakteristične funkcije

Algebarske strukture sa jednom operacijom (A, ): Ako operacija ima osobine: zatvorenost i asocijativnost, onda je (A, ) polugrupa

SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

5 Ispitivanje funkcija

Teorija brojeva Okvirni program rada sa nadarenim učenicima osnovnih škola. Hasan Jamak Prirodno-matematički fakultet Sarajevo

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Zadaci iz Osnova matematike

IZVODI ZADACI (I deo)

radni nerecenzirani materijal za predavanja

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a

Skup svih mogućih ishoda datog opita, odnosno skup svih elementarnih događaja se najčešće obeležava sa E. = {,,,... }

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Zadaci sa brojevima 2015 i 2016

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

1.4 Tangenta i normala

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Teorija brojeva i kriptografija

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

numeričkih deskriptivnih mera.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Determinante. Inverzna matrica

Konstruisati efikasan algoritam znači dati skup preciznih uputstava kako doći do rešenja zadatog problema Algoritmi se mogu opisivati:

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

ELEMENTARNA MATEMATIKA 1

Uvod u teoriju brojeva. Andrej Dujella

4 Numeričko diferenciranje

Prosti brojevi. Uvod

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

18. listopada listopada / 13

Binarne relacije. Definicija. Uopštena binarna relacija je uredjena trojka (A, B, ρ) gde je ρ A B; (A, B) je tip ove binarne relacije.

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

POLINOMI I RACIONALNE FUNKCIJE Nastava u Matematiqkoj gimnaziji, Vladimir Balti

Marija Stani} Neboj{a Ikodinovi} TEORIJA BROJEVA Zbirka zadataka

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Elementarna matematika - predavanja -

PRIRODNI I CELI BROJEVI

Granične vrednosti realnih nizova

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

1 Uvodni pojmovi kombinatorike, I deo

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Jednodimenzionalne slučajne promenljive

Transcript:

Deljivost 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18. Rešenje: Nazovimo naš izraz sa I.Važi 18 I 2 I 9 I pa možemo da posmatramo deljivost I sa 2 i 9.Iz oblika u kom je dat izraz možemo zaključiti da je I paran ako je n parno.naime,brojevi n 2,n i n + 2 su iste parnosti,pa ako je n parno i zbir njihovih kubova biće paran kao zbir tri parna broja.pošto je naš izraz u stvari neki broj,a deljivost konkretnih brojeva se ispituje faktorizacijom,to ćemo uraditi i ovde: I = n 3 3n 2 2 + 3n2 2 2 3 + n 3 + n 3 + 3n 2 2 + 3n2 2 + 2 3 = 3n(n 2 8) Odavde vidmo da parnost I povlači parnost n što nam daje zajedno sa konstatacijom sa početka zadatka,da je izraz paran akko je n parno.takođe možemo zaključiti da će I uvek biti deljiv sa 9,što zajedno sa pretpostavkom o deljivosti izraza sa 2 daje da izraz neće biti deljiv sa 18 ako je n neparan broj!pretpostavimo suprotno,tj da izraz nije deljiv sa 9 što znači da ni jedan od izraza n i n 2 + 8 nije deljiv sa 3 (u suprotnom će izraz biti deljiv sa 9 zbog trojke).tada je ostatak pri deljenju broja n sa tri 2 ili 1 pa oba slučaja treba opovrgnuti.uradićemo prvi pošto je drugi analogan.tada je n = 3p + 1 a kad njega zamenimo u izraz n 2 + 8,dobiće se 9p 2 + 6p + 9 a on je deljiv sa 3 što je u kontradikciji sa početnom pretpostavkom. 2. Odretditi cifre x i y tako da: a) broj 34x5y bude deljiv sa 36 b) broj 1993xy bude deljiv sa 8 i sa 9 Rešenje: a) Nazovimo naš broj sa n.važi 36 n 9 n 4 n pa možemo da posmatramo deljivost n sa 4 i 9.Broj je deljiv sa 4 ako mu je dvocifreni završetak deljiv sa 4 (posledica toga da je 100 deljivo sa 4).Prema tome,jedine dve mogućnosti za y su 2 i 6.Iz uslova o deljivosti sa 9 odredićemo moguće x. Broj je deljiv sa 9 ako mu je zbir cifara deljiv sa 9 (posledica toga da je 10=9+1).Odatle je 9 3 + 4 + x + 5 + y odnosno 9 3 + x + y.pošto su x i y cifre,izraz 3 + x + y može biti ili 9 ili 18. Za y = 2 x će biti 4,a za y = 6 imamo dve mogućnosti 0 i 9.Imamo 3 rešenja za broj n 34452,34056 i 34059. 1

b) Iz deljivosti broja sa 9 imamo 9 1 + 9 + 9 + 3 + x + y tj 9 4 + x + y.pošto su x i y cifre,dovoljno je da je zadovoljeno x + y = 5 ili x + y = 14 da bi broj bio deljiv sa 9.Broj je deljiv sa 8 ako mu je trocifreni završetak deljiv sa 8 (posledica toga da je 1000 deljivo sa 8).U našem slučaju trocifreni završetak je broj između 300 i 399 pa ćemo raspisati sve one deljive sa 8 pošto ih nema puno.to su brojevi: 304,312,320,328,336,344,352,360,368,376,384 i 392 a jedini koji zadovoljava neku od dve ranije ustanovljene relacije je 368 (6+8=14),pa je traženi broj 199368. 3. Ako su u trocifrenom broju deljivom sa 7 dve poslednje cifre jednake,dokazati da je zbir cifara tog broja deljiv sa 7. Rešenje: Naš broj je trocifren i ima dve poslednji cifre jednake pa je oblika xyy.za ispitivanje deljivosti korisnije ga je gledati kao 100x + 10y + y = 100x+11y.Iz 7 100x+11y odnosno 7 (98+2)x+(4+7)y sledi 7 2x+4y.Pošto su 7 i 2 uzajamno prosti 7 x + 2y što je upravo zbir cifara našeg broja. 4. Dokazati da su za ma koji prirodan broj n brojevi 21n + 4 i 14n + 3 uzajamno prosti. Rešenje: Neka je prirodan broj d najveći zajednički delilac datih brojeva. Tada je 21n + 4 = dk i 14n + 3 = dm, gde su k i m prirodni brojevi. Množenjem prve jednačine sa 2, a druge sa 3, dobija se 42n + 8 = 2dk i 42n + 9 = 3dm. Oduzimanjem ovih jednačina dobijamo: (3m 2k)d = 1. Odavde sledi d = 1 (radimo u skupu prirodnih brojeva). Dakle, dati brojevi za ma koji prirodan broj n imaju najveći zajednički delilac d = 1, što znači da su oni uzajamno prosti. 2

Prosti brojevi 1. a) Da li postoji prost broj p tako da su i brojevi 3p + 1 i 5p + 1 prosti? b) Odrediti sve proste brojeve p za koje je i broj 3 p + p 3 takodje prost. Rešenje: a) Postoji. To je broj p = 2, jer su tada brojevi 3 2 + 1 = 7 i 5 2 + 1 = 11 zaista prosti. Više od ovog ne bi bilo moguće, jer bi za bilo koji drugi prost broj p 3, zbog njegove neparnosti, brojevi 3p + 1 i 5p + 1 bili parni, a samim tim i složeni. b) Za p = 2 je i broj 3 2 + 2 3 takodje prost. Za sve ostale proste brojeve p > 2 važi da su neparni, pa će zbir 3 p + p 3 biti zbir dva neparna broja, dakle paran broj, a samim tim i složen. Sledi da je broj 3 p + p 3 prost jedino za p = 2. 2. Svaki prost broj veći od 3 je oblika 6k + 1 ili 6k + 5 za neki prirodan broj k. Dokazati. Rešenje: Sve prirodne brojeve možemo predstaviti na jedan od sledećih šest načina (za k N 0 ): 6k + 1, 6k + 2, 6k + 3, 6k + 4, 6k + 5, 6k. Brojevi 6k + 2, 6k + 4, 6k su parni, dakle, složeni su. Takodje, broj 6k + 3 je složen, jer je deljiv sa 3. Zaista, ostaju samo brojevi oblika 6k + 1 i 6k + 5, medju kojima su svi prosti brojevi, pa je tvrdjenje dokazano. Obrnuto ne važi. 3. Ako su p 1, p 2,..., p n medjusobno različiti prosti brojevi,dokazati da broj nije ceo. 1 p 1 + 1 p 2 +... + 1 p n Rešenje: Dati broj možemo zapisati u sledećem obliku 1 p 1 + 1 p 2 +... + 1 p n = p 2p 3...p n +p 1 p 3...p n +...+p 1 p 2...p n 1 p 1 p 2...p n Da bi broj bio ceo,imenilac mora deliti brojilac.posmatrajmo neki element skupa {p 1, p 2,..., p n },npr. p 1 (analogno se razmatraju i ostali slučajevi).vidimo da je p 1 jedan od delilaca imenioca,ali nasuprot tome svi sabirci brojioca su delivi brojem p 1 sem prvog.to upravo znači da brojioc nije deljiv brojem 3

p 1,pa ne deli imenilac.dati broj ne može biti ceo. 4. Neka su rešenja jednačine x 2 + ax + b + 1 = 0 celi brojevi,različiti od nule,gde su a, b Z.Dokazati da je a 2 + b 2 složen broj. Rešenje: Označimo rešenja date jednačine sa x 1 i x 2.Na osnovu V ietovihformula Za kvadratnu jednačinu AX 2 +BX +1 = 0 sa rešenjima x 1 i x 2 važi: x 1 + x 2 = B A x 1 x 2 = C A imamo da je x 1 + x 2 = a i x 1 x 2 = b + 1. a 2 + b 2 = (x 1 + x 2 ) 2 + (x 1 x 2 1) 2 = x 2 1 + x 2 2 + x 2 1x 2 2 + 1 = (x 2 1 + 1)(x 2 2 + 1) Dakle, a 2 + b 2 je složen broj. Kongruencije 1. a) Naći ostatak pri deljenju broja 3 100 sa 13. b)dokazati da za sve prirodne brojeve n važi 2 5n 1 0(mod 31). Rešenje: a) Kako je 3 3(mod 13),dobijamo da je 3 3 27(mod 13). Ostatak pri deljenju broja 27 sa 13 je 1,pa je 3 3 1(mod 13). Odatle je (3 3 ) 33 1 33 (mod 13),tj. 3 99 1(mod 13). Na kraju,vidimo da je 3 99 3 3(mod 13). Kako je 0 3 < 13 zaključujemo da je ostatak pri deljenju broja 3 100 sa 13,upravo 3. b)znamo da je 2 5 32(mod 31),tj. 2 5 1 (mod 31). Stepenovanjem ove jednačine sa n dobijamo da je 2 5n 1(mod 31),a to upravo znači da je 2 5n 1 0(mod 31),što je i trebalo pokazati. 4

2. Proveriti da li važi: a) 13 2 70 + 3 70 b) 2 6k+2 18 4 Rešenje: a)na osnovu male Fermaove teoreme zaključujemo da je 2 12 1(mod13) Pošto je množenje kongruencija dozvoljeno, jasno je da važi: 2 60 1(mod13). Poznato je da je 2 10 = 1024, a deljenjem ovog broja sa 13 dobijamo : 2 10 3(mod13). Dakle, važi 2 70 3(mod13) (1) Sa druge strane, očigledno je da važi 3 3 1(mod13) odnosno, 3 69 1(mod13), odakle je 3 70 3(mod13) (2) Iz relacija (1) i (2) dobijamo da je 2 70 + 3 70 0(mod13), odnosno važi 13 2 70 + 3 70. b) Posmatraćemo ostatak broja 2 6k+2 pri deljenju sa 2 i sa 9. 2 6k+2 2 0 2 6k+2 9? Brojevi 2 i 9 su uzajamno prosti, što znači da je ispunjen uslov Ojlerove teoreme koju ćemo ovde primeniti 2 φ(9) 9 1. φ(9) = φ(3 2 ) = 3 2 3 = 6, dakle 2 6 9 1 2 6k+2 9 2 6k 4 9 1 4 = 4. Traženi broj se nalazi u skupu {0, 1, 2,..., 17}, paran je i pri deljenju sa 9 dalje ostatak 4. Rešenje je broj 4, čime smo dokazali da važi 2 6k+2 18 4 3. Broj je deljiv brojem 3 ako je zbir njegovih cifara deljiv sa 3. Dokazati. Rešenje: Neka ne N neki prirodan broj. Možemo ga predstaviti u sledećem obliku: N = a 0 10 n + a 1 10 n 1 +... + a n 1 10 + a n, gde su a 0, a1,..., a n njegove cifre, tj. elementi skupa {0, 1,..., 9} Ispitujemo kada je N deljiv brojem 3. Poznato nam je da je 10 1(mod3). Zbog množenja kongruencija biće 10 k 1(mod3), za svako k = 1, 2,... 5

Označimo P = a 0 + a 1 +... + a n. Tada je N P = a 0 (10 n 1) + a 1 (10 n 1 1) +... + a n 1 (10 1). Zbog činjenice da je 10 k 1 0(mod3), zaključujemo da je N P 0(mod3), odnosno N P (mod3). Brojevi P i N su kongruentni po modulu 3, tj. imaju isti ostatak kada se podele sa 3. Specijalno ako je P deljiv brojem 3, onda je i N deljiv brojem 3, a to je i trebalo dokazati. 4. Rešiti sistem kongruencija: x 2(mod3) x 5(mod4) x 3(mod7) Rešenje: Brojevi 3, 4 i su uzajamno prosti, što znači da je uslov Kineske teoreme ispunjen. Postoji jedinstveno rešenje po modulu N = 3 4 7. Na osnovu prve relacije x mozemo zapisati : x = 3k + 2, a to zamenimo u drugu 3k + 2 5(mod4) 3k 3(mod4)/ 3 9k 9(mod4) k 1(mod4) k = 4t + 1 x = 3(4t + 1) + 2 = 12t + 5 Dobili smo da je x = 12t + 5, pa to ubacimo u trecu relaciju: 12t + 5 3(mod7) 12t 8(mod7) 5t 1(mod7) 5t 6(mod7)/ 3 15t 18(mod7) t 4(mod7) t = 7s + 4 x = 12(4 + 7s) + 5 = 84s + 53 Dakle, x = 84s + 53, odnosno jedinstveno rešenje po modulu 84 je 53. Petar Mileusnić 181/2012 Katarina Dimitrijević 76/2012 Katarina Halaj 69/2012 Marija Stekić 64/2012 6