Istosmjerni krugovi. 1. zadatak. Na trošilu će se trošiti maksimalna snaga u slučaju kada je otpor čitavog trošila jednak unutrašnjem otporu izvora.

Σχετικά έγγραφα
Metode rješavanja izmjeničnih krugova

povratnog napona 6 prekidača na slici 1.

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

3. METODE RJEŠAVANJA STRUJNIH KRUGOVA IZMJENIČNE STRUJE ='5$9.2. z=a+jb

ISTOSMJERNE STRUJE 3 ANALIZA LINEARNIH ELEKTRIČNIH MREŽA

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

( ) p a. poklopac. Rješenje:

Metode rješavanja električnih strujnih krugova

2. METODE RJEŠAVANJA STRUJNIH KRUGOVA ISTOSMJERNE STRUJE

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

2.6 Nepravi integrali

Trofazni sustav. Uvodni pojmovi. Uvodni pojmovi. Uvodni pojmovi

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

Poučak o kosinusu (kosinusov poučak) U trokutu ABC vrijede ove jednakosti b + c a a + c b a + b c.

Priprema za ispit - RJEŠENJA

Analiza linearnih mreža istosmjerne struje

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator

STRUKTURA I SVOJSTVA MATERIJALA METALOGRAFIJA ŽELJEZNIH LEGURA. Prof. dr. sc. Ivica Kladarić

Osnovna škola. b) Koliko prstenova treba objesiti na kukicu s lijeve strane na slici 2 da bi poluga bila u ravnoteži? 1 3 F/N

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

γ = 120 a 2, a, a + 2. a + 2

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi


1 Ekstremi funkcija više varijabli

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

='5$9.2 STRUJNI IZVOR

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

1.4 Tangenta i normala

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

4. Relacije. Teorijski uvod

Priprema za državnu maturu

α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.

( ) ( )

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

Elektronički Elementi i Sklopovi

Klizni otpornik. Ampermetar. Slika 2.1 Jednostavni strujni krug

7 Algebarske jednadžbe

Zadatak 161 (Igor, gimnazija) Koliki je promjer manganinske žice duge 31.4 m, kroz koju teče struja 0.8 A, ako je napon

n n su realni brojevi, a n, koji mora biti cjelobrojna

Relativno mirovanje tečnosti. Translatorno kretanje suda sa tečnošću

SIMULIRANJE REGULIRANOG ELEKTROMOTORNOG POGONA PRIMJENOM M FUNKCIJA. Vježba broj 6

Elektrodinamika ( ) ELEKTRODINAMIKA Q t l R = ρ R R R R = W = U I t P = U I

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

2 / U t U t R m c t m c ( t t 2 1) 2. J 1 kg 4186 ( ) kg K

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Koliko sati toga dana je razina vode bila iznad 30 cm? A) 5 B) 6 C) 7 D) 9 E) 13 Rješenje: E. Rješenje: A A) 1 B) 2 C) 6 4 D) 3 4 E) 2.

1 Promjena baze vektora

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Budući da je u jednakokračnom pravokutnom trokutu visina osnovice jednaka polovini osnovice, vrijedi: a 2

Zadatak 1

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

ZAVRŠNI ISPIT NA KRAJU OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA. školska 2013./2014. godina TEST MATEMATIKA UPUTE ZA RAD

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1)

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Elektronički Elementi i Sklopovi

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Odredjeni integral je granicna vrijednost sume beskonacnog broja clanova a svaki clan tezi k nuli i oznacava se sa : f x dx f x f x f x f x b a f

ELEKTRODINAMIKA ELEMENTI STRUJNOG KRUGA IZVOR ELEKTRIČNE ENERGIJE

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

l = l = 0, 2 m; l = 0,1 m; d = d = 10 cm; S = S = S = S = 5 cm Slika1.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Trofazno trošilo je simetrično ako su impedanse u sve tri faze međusobno potpuno jednake, tj. ako su istog karaktera i imaju isti modul.

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

= 6.25 Ω I B1 = 3U =529 Ω I B2 = 3U = 1905 Ω I B3G = 3U

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

Kaskadna kompenzacija SAU

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

Transcript:

Strnic: X stosmjerni krugovi Prilgođenje n mksimlnu sngu. Rješvnje linernih mrež: Strnic: X. zdtk Otpor u kominciji prem slici nlzi se u posudi u kojoj vld promjenjiv tempertur. Pri temperturi ϑ = 0 C, = 500 [Ω], = 00[Ω]. Pri kojoj temperturi u posudi će prleln komincij otpor i primiti mksimlnu sngu iz izvor = 00 [V] i R i = 00 [Ω]. zrčunjte kolik je t sng ko je α = 0.005 C. Direktn primjen Kirchhoffovih zkon. Metod konturnih struj (metod struj petlji). Theveninov teorem. R i U, U=konst. =konst. U Metod npon čvorov Metod superpozicije Nortonov teorem Millmnov teorem ϑ t Strnic: X Strnic: X4 N trošilu će se trošiti mksimln sng u slučju kd je otpor čitvog trošil jednk unutršnjem otporu izvor. PMX R t = Ri = 00 R i R t = R t 00 = R 00 = R t R R R = R(0 C) ( α ( ϑ ϑ0)) D i se n trošilu disipirl mksimln sng iznosi: R = 600 Otpor im vrijednost od 600 [Ω] pri temperturi: 600 = 500 ( 0.005 ( ϑ 0)) ϑ = 00 C Mksimln sng može se sd izrčunti n sljedeći nčin: R i R t 0.5 MX = Rt = 00 = P R ukupno = Rukupno = R t R = 400 00 = = 0.5 400 [ W] Korisnost je definirn ko omjer korisne snge (sng koj se troši n trošilu) i ukupne snge koju dje izvor. Sng koj se disipir n unutršnjem otporu relnog nponskog izvor predstvlj guitk. Pt 0 η = = = = 0.5 = 50% P 00 0.5 i i 50

Strnic: X5. zdtk Odredite struje koje teku u svim grnm mreže n slici i npon n stezljkm strujnog izvor. Zdno: = [Ω] = [Ω] = [Ω] = 4 [Ω] = [Ω] = [Ω] = [V] = [V] = [V] = [] Strnic: X6 Direktn primjen Kirchhoffovih zkon u nlizi iole složenijih mrež postje vrlo komplicirn zog velikog roj jedndži koje tre riješiti. Zog tog je rzvijen metod konturnih struj koj postupk nlize rzlže n dv kork te se tko n umjetn nčin smnjuje veličin sustv jedndži koji se rješv. U osnovnim crtm tj se postupk sstoji od sljedećih kork:. Definirju se neovisne petlje (konture) u mreži.. kork. Z svku petlju se definirju struje koje kroz nju protječu.. Rspisuju se jedndže Kirchhoffovog zkon z definirne petlje čime se doiv odgovrjući sustv jedndži. 4. Rješvnjem tog sustv jedndži dolzi se do vrijednosti. kork konturnih struj. 5. Rspisuju se i rješvju jedndže koje povezuju konturne struje i struje koje teku u pojedinim grnm zdnog strujnog krug. Strnic: X7 Strnic: X8 Definirnje neovisnih petlji (kontur) i smjerov konturnih struj, te odgovrjućih pdov npon (korci # i #): U U U U udući d se u prvoj konturi (u neovisnoj grni) nlzi strujni izvor vrijedi: = Jedndž Kirchhoffovog zkon z. konturu : U 6 U 4 R R R6 R5 R4 = U 5 0 Rješenjem ovog sustv jedndži doivju se vrijednosti konturnih struj (kork #4): R R R R = R 6 5 6 = = 4 5 R = R R R R Kd se u doivene izrze uvrste rojevi: = 4 = = 0. = U posljednjem je korku potreno konturne struje povezti s stvrnim strujm koje teku u krugu (kork #5). 0. 4

Strnic: X9 Strnic: X0 Smjerovi struj koje teku u pojedinim grnm mogu se definirti prem slici: Npon n stezljkm strujnog izvor, U : z slike je vidljiv vez između konturnih struj i struj grn: = = 0. = = 0. 0.8 [ ] [ ] [ ] = = = U = U R R R = 0. U = 5.6 [ V] R Strnic: X. zdtk Ndomjestite prikznu mrežu Theveninovim izvorom s ozirom n stezljke i. Strnic: X ilo koji dio ktivne linerne mreže može se ndomjestiti s ozirom n dvije stezljke ( i ) relnim nponskim izvorom, čiji unutrnji npon T (Theveninov npon) i unutrnji otpor (Theveninov otpor) određujemo iz zdne mreže: V Ω 4Ω Theveninov npon T određujemo tko d izrčunmo ili izmjerimo npon U 0 n otvorenim stezljkm linerne mreže.!ko je U 0 > 0, T im plus prem "!ko je U 0 < 0, T im plus prem Mrež koj se ndomješt T

Strnic: X Strnic: X4 Theveninov otpor odredimo tko d krtko spojimo sve nponske izvore i isključimo sve strujne izvore te ond izrčunmo ili izmjerimo ukupni otpor između točk i. Određivnje prmetr ndomjesnog relnog nponskog izvor. Određivnje : odspojeni strujni izvor Mrež koj se ndomješt krtko spojeni nponski izvor Ω 4Ω = Strnic: X5 Strnic: X6 Određivnje npon Thevenin: Theveninov ndomjesni spoj: V Ω 4Ω U ztvorenoj konturi teče struj koju diktir strujni izvor. Uz ovkv smjer struje pdovi npon su: = [Ω] T = [V] Theveninov npon ond se može odrediti ko: T = U 0 = 0.5 = [ V]

Strnic: X7 4. zdtk U mreži prem slici odredite struju kroz otpor R 7 primjenom Theveninovog teorem. Zdno: Strnic: X8 D i se odredil struj kroz otpor R 7, potreno je otpor R 7 isključiti iz mreže osttk mreže ndomjestiti pomoću relnog nponskog izvor. Određivnje : R 7 = = 5 [Ω] = = 0 [Ω] = R 7 = 0 [Ω] = 40 [Ω] = 0 [Ω] = 5 [V] = 0 [V] = [V] = = 00[m] T = R R ) ( R4 R6 ) R ( R = 57.4 Strnic: X9 Strnic: X0 Određivnje T, odnosno npon U 0 : Npon U 0 određujemo metodom konturnih struj koje određuju pdove npon prikznih n slici. Relni strujni izvor ndomješt se pomoću relnog nponskog izvor Određivnje i :. = = 00 [ m] ( R R R R R ) R 0 R 5 6 4 4 = = 6 5

Strnic: X Uvrštenjem u izrz z npon U 0 doivmo:. T = U 0 = ( R5 ) T = 6 5 ( 0 0 0) 0. 0 5 0 T = 7.74 [ V] Nkon što su se odredili elementi Theveninovog ndomjesnog spoj cijel mrež se može prikzti n sljedeći nčin: T Struj koj teče u strujnom krugu iznosi: = T R 7 7 R 7 7.74 = 57.74 0 7 = 00 [ m]