Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike DERIVACIJA

Σχετικά έγγραφα
1.4 Tangenta i normala

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

18. listopada listopada / 13

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

3. poglavlje (korigirano) F U N K C I J E

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

radni nerecenzirani materijal za predavanja

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

IZVODI ZADACI (I deo)

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

f(x) = a x, 0<a<1 (funkcija strogo pada)

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

( , 2. kolokvij)

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

4.1 Elementarne funkcije

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

5. poglavlje (korigirano) DERIVACIJA FUNKCIJA

4. DERIVACIJA FUNKCIJE 1 / 115

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Derivacija funkcije Materijali za nastavu iz Matematike 1

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Uvod u diferencijalni račun

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Operacije s matricama

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

1 Promjena baze vektora

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

( + ) ( ) Derivacija funkcije y = f x, u tocki x, koja je definirana u intervalu a,b jednaka je granicnoj vrijednosti ili limesu izraza:

6. REALNE FUNKCIJE POJAM FUNKCIJE

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Diferencijalni račun

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

2.7 Primjene odredenih integrala

4 Funkcije. 4.1 Pojam funkcije

Sadržaj: Diferencijalni račun (nastavak) Derivacije višeg reda Približno računanje pomoću diferencijala funkcije

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

7 Algebarske jednadžbe

Elementi spektralne teorije matrica

1 Pojam funkcije. f(x)

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

3 Funkcije. 3.1 Pojam funkcije

Predavanje osmo: Uvod u diferencijalni račun

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Teorijske osnove informatike 1

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Dijagonalizacija operatora

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Pojam funkcije. Funkcija, preslikavanje, pridruživanje, transformacija

15. domaća zadaća. Matematika 1 (preddiplomski stručni studij elektrotehnike)

VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

ELEMENTARNE FUNKCIJE

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

2.6 Nepravi integrali

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

5. FUNKCIJE ZADANE U PARAMETARSKOM OBLIKU I POLARNIM KORDINATAMA

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš

Osnovni teoremi diferencijalnog računa

1 / 79 MATEMATIČKA ANALIZA II REDOVI

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

4 Elementarne funkcije

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.

1. Definicijsko območje, zaloga vrednosti. 2. Naraščanje in padanje, ekstremi. 3. Ukrivljenost. 4. Trend na robu definicijskega območja

Neprekinute funkcije i limesi Definicija neprekinute funkcije i njen odnos prema limesu Asimptote Svojstva neprekinutih funkcija

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

4 Izvodi i diferencijali

9. PREGLED ELEMENTARNIH FUNKCIJA

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Transcript:

Geodetski akultet dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike DERIVACIJA Pojam derivacije Glavne ideje koje su vodile do današnjeg shvaćanja derivacije razvile su se u 7 stoljeću kada i započinje razvoj ininitezimalnog računa (dierencijalnog i integralnog računa Najvažnija imena na tom području bila su: - Isaac Newton (64-77 engleski izičar i matematičar; - Gotried Wilhelm Leibnitz (646-76 njemački matematičar Svaki je od njih došao do pojma derivacije ali različitim putem rješavajući različiti problem Newton je rješavao izikalni problem (problem brzine: Kako deinirati brzinu gibanja nekog tijela u zadanom trenutku t? Neka je: s s(t prijeđeni put kao unkcija vremena i s( t + t s( t v prosječna brzina na intervalu [ t t + t] t Što je t manji prosječna brzina v je vjernija tj bliža brzini u trenutku Zbog toga ima smisla deinirati s( t + t s( t v( t lim t t Leibnitz je rješavao geometrijski problem (problem tangente: Kako konstruirati odrediti tangentu na danu krivulju u nekoj točki? Neka je ( unkcija čiji je gra promatrana krivulja Koeicijent smjera sekante točkama ( c ( c ( c ( c + + : t s Hc+ L G ( c + ( c tgβ HcL β Hc+ LHcL α c c+ 8

Geodetski akultet dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike Što je manji sekanta je bliža tangenti Odavde slijedi da koeicijent smjera tangente u točki ( c ( c ima smisla deinirati sa ( c + ( c tgα lim Deinicija Neka je I R otvoren interval i : I R realna unkcija Ako je c I i R tako da vrijedi c + I onda broj ( c + ( c zovemo prirast (promjena unkcije Često pišemo ( c ( c + + Deinicija Neka je I R otvoren interval : I R zadana realna unkcija i c I Kažemo da je unkcija derivabilna (sinonim:dierencijabilna u točki c I ako postoji limes lim lim ( c + ( c U protivnom kažemo da nije derivabilna (nije dierencijabilna u točki c Realni broj ( c + ( c zovemo derivacija unkcije u točki c i označavamo ( c D ( c ( c lim d ( c ili d Kažemo da je derivabilna na I gdje je I otvoren interval ako je ona derivabilna u svakoj točki c I Tada možemo deinirati novu unkciju : I R a koju zovemo prva derivacija unkcije Ako ima derivaciju u nekoj točki c I onda vrijednost ( c ( ( c zovemo druga derivacija unkcije u točki c Analogno deiniramo (c Induktivno možemo deinirati n-tu derivaciju unkcije u točki c: ( n ( n ( c ( ( c n N Primjer: Odrediti po deiniciji derivacije danih unkcija c ; 4 ; ; 5 ; ; 6 ln 9

Geodetski akultet dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike Ad ( + ( + lim ( + ( + lim L Ad 4 ( + lim + ( + lim + L Teorem Neka je I R otvoren interval i unkcija : I R derivabilna u točki c I Tada je neprekidna u točki c Obrat ne vrijedi! Dokaz se može naći u: Javor Matematička analiza str8 Primjeri: : R R - neprekidna unkcija Izračunajmo derivaciju u točki < (? lim ( + lim?»» lim lim+ nema derivaciju u ali je neprekidna u

Geodetski akultet dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike R R sin : - neprekidna unkcija Promatramo derivacije u nultočkama unkcije: kπ k Z Na primjer izračunajmo derivaciju u točki? lim ( + lim sin sin lim sin?»sin» π π π π - lim lim+ sin sin lim sin ne postoji Dierencijal unkcije Neka je I R otvoren interval : I R unkcija i I tj postoji ( ( c + ( c c lim lim To znači da se za malo kvocijent ( c + ( c + ε ε ovisi o Dakle ako postoji ( c c Pretpostavimo da postoji ( c malo razlikuje od ( c pa možemo pisati ε ï & lim ε ( promjena unkcije se može zapisati kao ( c + ε G d t c c+

Geodetski akultet dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike Obratno ako se promjena unkcije u točki c može zapisati u obliku A + ε & lim ε A R onda postoji derivacija unkcije u točki c i ( c A Slijedi: Za malo je i ε ( malo (unkcija i tangenta se malo razlikuju pa možemo c tj aproksimirati sa ( c + ε ( c zanem aru j emo Deinicija Dierencijal unkcije u točki c je unkcija d deinirana sa ( c d Upotrijebimo li d d ï d ( c d tj ( c d ï d Primjer: Izračunati približno 8 pomoću dierencijala Upotrijebit ćemo d ( ( c+ c c d c+ c d+ c U našem slučaju c 6 ( c 6 6 ( c ( c+ ( 6+ ( 8? 8 + 6 7 6 Zadaci: o Izračunati približno sin5 pomoću dierencijala Izračunati dierencijal unkcije + 4

Geodetski akultet dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike Pravila deriviranja Teorem (Derivacija zbroja razlike produkta i kvocijenta Ako unkcije i g imaju derivacije u točki onda vrijedi: ± g ± g ; ( + ; ( ( g g g λ λ λ R; ( g g g ( g g (4 Dokaz Ad ( g( + ( g ( + g( + g g lim lim ( + ( + + ( + ( + g g g g lim ( ( + g + g lim g ( + + g + g Slično se provjeravaju ostali slučajevi Teorem (Derivacija kompozicije unkcija Neka su unkcije i g takve da postoji unkcija h o g Ako unkcija g ima derivaciju u točki a unkcija u točki ( g ( g g g onda unkcija o g ima derivaciju u točki i vrijedi o - lančano pravilo Dokaz h( + h g( + g h lim lim ( + ( g( + g g( + g g( + g g( + g g g g + g lim ( + g g ( lim g + g Specijalni slučaj kompozicije: Ako je g onda je id o o tj

Geodetski akultet dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike Prema lančanom pravilu slijedi ( o ( ( ( ( Ovime je dokazan teorem koji slijedi: ï Teorem (Derivacija inverzne unkcije Ako je strogo monotona i neprekidna unkcija na otvorenom intervalu I R i ako ima u točki I derivaciju onda njena inverzna unkcija ima derivaciju u točki Primjeri: i vrijedi ( ( e ( ln e ln e ( ( ( Derivacije elementarnih unkcija ( Polinomi c n? n n ( + n N lim ( ( ( ( n n n n + + + + + + + L + lim ( ( ( n n n n n lim + + + + + + L + n a + a + + a+ a na + n a + L+ a tj ( L n n n n n n n n derivacija polinoma je polinom 4

Geodetski akultet dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike ( Racionalne unkcije p gdje su p i g polinomi q q p q q p ( Eksponencijalna unkcija a < a + a a a a a lim lim lim tj derivacija racionalne unkcije je racionalna unkcija ( a ( + ln a a ln a lim a ln a lim ψ ln( ψ + ln( + ln a a ln a lim a ln a a ln a a ln a ψ ln( + lim ln( + ln lim ( + ψ ψ 4444 ( a a lna Derivacija eksponencijalne unkcije eksponencijalna je unkcija (4 Logaritamska unkcija log < a a Logaritamska unkcija je inverzna eksponencijalnoj: a loga Prema pravilu za derivaciju inverzne unkcije slijedi ( loga loga tj a lna a lna lna a ( log a lna (5 Opća potencija c c R e cln Prema pravilu za derivaciju kompozicije unkcija slijedi cln c c e c c c tj c c c a e 5

Geodetski akultet dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike (6 Trigonometrijske unkcije sin a ( sin + sin lim lim sin lim cos + cos cos tj sin cos b cos ( cos sin + + + cos sin sin tg cos cos cossin ( sin tj cos cos ( tg cos c cos ctg sin ( ctg sin d Zadatak: Izvesti derivacije unkcija cos i ctg (7 Ciklometrijske unkcije Deriviraju se prema pravilu za derivaciju inverznih unkcija π π a ( arc sin arc sin sin ( tj cos sin sin ( arc sin b ( arccos arccos cos ( π ( arccos 6

Geodetski akultet dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike π π arctg tg ( tj ( tg sin + cos + tg + cos cos ( arctg + c ( arctg d ( arcctg arcctg ctg ( π + ( arcctg Zadatak: Izvesti derivacije unkcija arccos i arcctg (8 Hiperbolne unkcije a sh e e b ch e + e sh c th ch e + e e e s ch sh ch ch ch ( sh h ( ch ch sh ch ( th ch sh sh ch sh sh sh d cth ( cth (9 Area unkcije Deriviraju se direktno ili prema pravilu za derivaciju inverznih unkcija a ( Arsh ln( + + Arsh sh + + ( + ili + + + + + + + ( ch sh + sh + + ( Arsh b ( Arch ln( + ( Arch 7

Geodetski akultet dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike + Arth ln ( Arth c + Arcth ln ( Arcth d Logaritamska derivacija Neka je zadana je unkcija g h( i neka je > Uz pretpostavku da je g > h ( g ln h ln g / h ln g + h ln g Tražimo logaritmiramo zadanu unkciju: g g g h ln g + h - logaritamska derivacija g Primjer: Derivacija unkcije Zadaci: /ln ln ln / ln + ( ln + cos ( sin Derivirati unkciju Derivirati unkciju > 8

Geodetski akultet dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike Derivacija implicitno zadane unkcije Ponovimo: Skup svih uređenih parova realnih brojeva koji zadovoljavaju jednadžbu oblika F ( određuje neki podskup od R (npr kružnica elipsa ali općenito ne mora biti gra neke unkcije Ako postoji unkcija takva da je F ( kažemo da je unkcija zadana implicitno sa F( Derivaciju takve unkcije možemo odrediti bez da eksplicitno određujemo unkciju tj ( F F - F derivirano po F - F derivirano po F F Primjer: F F ( + + Derivacija parametarski zadanih unkcija Ponovimo: Neka su zadane realne unkcije Za svaku vrijednost varijable (parametra t I dobivamo uređen par brojeva ( ϕ( t ψ ( t koji predstavlja točku u ravnini Ako postoji t ϕ i ψ ( t ψ ϕ Sada nije teško odrediti derivaciju: ψ ϕ / ϕ ( t ϕ onda je d ψ ϕ ϕ ψ ( t d 44 44 ϕ t ( t 9

Geodetski akultet dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike Dakle ( t ( t d ψ d ϕ d d t & dt dt & t Oznake: ϕ ( t & ( t ψ ( t & ( t ( Teorem dϕ Neka su ϕ( t i ψ ( t derivabilne unkcije na intervalu I R i neka je na I dt Tada vrijedi: ( unkcije ϕ( t i ψ ( t za t I deiniraju unkciju ψ ϕ ( t ( unkcija ψ ( ϕ je derivabilna i vrijedi ( & t I & ( t i Primjeri: Odrediti eksplicitni oblik unkcije koja je zadana parametarskim jednadžbama 5t i 4 + t + 5t t 5 4 + 5 5 5 5 4 + t t R Odrediti derivaciju unkcije iz prethodnog primjera + 5t 4 + t 5 Odrediti derivaciju unkcije koja je zadana parametarski sa cost cos t ctgt sint sint Druga derivacija parametarski zadane unkcije d d d d dt ( & & &&& &&& &&& &&& ( t tj d d d & dt & d ( & d ( & dt &&& &&& & 5

Geodetski akultet dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike Primjeri: + 5t Odrediti drugu derivaciju unkcije zadane parametarski sa t R 4 + t + 5t & ( t 5 && ( t 5 4+ t & ( t && ( t 5 acost Odrediti drugu derivaciju unkcije zadane parametarski sa t [ π ] bsint a cos t & ( t a sint && ( t a cos t b sint & ( t bcos t && ( t b sint b sint a sint + a cos t bcos t ab b asint a sin t a sin t Primjena prve derivacije Od raznih primjena prve derivacije na ovom ćemo mjestu navesti sljedeće: a Jednadžba tangente i normale u točki krivulje ( T - točka graa unkcije G n T H L t Tangenta u točki T : t ( ( Normala u točki T : n Primjer: Odrediti jednadžbu tangente i normale krivulje u točki T Točka je na krivulji l T l l ( Tangenta u točki T : ( ( t

Geodetski akultet dr sc J Beban-Brkić Predavanja iz Matematike Normala u točki T : ( n + b Jednadžba tangente iz neke točke izvan krivulje ( a b A - točka izvan graa krivulje G AHabL t Odredimo jednadžbu tangente nekom nepoznatom točkom ( sadrži točku A Jednadžba tangente: t ( ( T krivulje tako da Tražimo diralište tangente i krivulje: a b t b a tj prva koordinata dirališta A ( Primjer: Odrediti jednadžbu tangente iz točke ( l l Tangenta točkom T : Točka ( leži na tangenti l A na krivulju ( ( ( ( A ( ( ( ( ( Iz posljednje jednakosti odredimo dirališta tangente i krivulje: & Tangenta točkom T : Tangenta točkom T : ( ( l ( 7 7 7( l 7 54