4. vežba ENDOKRINI SISTEM

Σχετικά έγγραφα
FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja. Endokrini sistem. Doc. dr Maja Milovanović

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

2. Homeostaza je a) održavanje ravnotežnog stanja unutrašnje sredine organizma b) održavanje dinamičke stabilnosti unutrašnje sredine organizma

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

IZVODI ZADACI (I deo)

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA

Elementi spektralne teorije matrica

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

ENDOKRINI SISTEM ČOVEKA. Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu

( , 2. kolokvij)

8. vežba POLNI SISTEM

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

numeričkih deskriptivnih mera.

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

18. listopada listopada / 13

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Teorijske osnove informatike 1

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

ENDOKRINA FUNKCIJA GASTROINTESTINALNOG SISTEMA: GASTROINTESTINALNI HORMONI

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Trigonometrijske nejednačine

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

5. Karakteristične funkcije

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

HORMONI. Prof. Marina Stojanov

Epitelno tkivo. Vezivno tkivo. Mišićno tkivo. Nervno tkivo

7 Algebarske jednadžbe

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Kaskadna kompenzacija SAU

Hormoni ženskog reproduktivnog sistema

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Periodičke izmjenične veličine

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.

IZVODI ZADACI (I deo)

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

10. STABILNOST KOSINA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Pitanja koja vuku 3 poena

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

HIPOTALAMUS Prof.dr Gordana Maširevi-Draškovi. Hipotalamus je centar koji upravlja: svim vegetativnim i veinom endokrinih procesa u telu,

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

Operacije s matricama

1.4 Tangenta i normala

ULOGA HIPOTALAMUSA U SVEUKUPNOJ KONTROLI HOMEOSTAZE

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

ENDOKRINI SUSTAV. Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem. Kemijski glasnici. Kemijski glasnici

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Zadaci iz trigonometrije za seminar

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Transcript:

4. vežba ENDOKRINI SISTEM Endokrini sistem se, zajedno sa nervnim i imunim, ubraja u važne integrativne sisteme uključene u regulaciju rasta, razvića i telesne homeostaze. Sastoji se od pojedinačnih ćelija, grupa ćelija i morfološki jasno uobličenih organa koji sintetišu hemijske supstance sa signalnom aktivnošću - hormone. Hormoni se krvotokom dopremaju do ciljnih ćelija, vezuju se za specifične receptore na membrani ili unutar ciljne ćelije i izazivaju njen odgovor. Ključno mesto u regulaciji aktivnosti endokrinih žlezda i integraciji aktivnosti nervnog i endokrinog sistema ima hipotalamus Hipofiza, pinealna žlezda, tiroidna žlezda, paratiroidne žlezde i nadbubrežne žlezde su endokrine žlezde sa isključivom funkcijom u sintezi i oslobađanju hormona, dok pankreas i polne žlezde (ovarijumi i testisi), pored endokrine imaju i druge funkcije. Difuznom neuroendokrinom sistemu pripadaju i pojedinačne endokrine ćelije u epitelu digestivnog i respiratornog trakta. Hipofiza je endokrina žlezda smeštena u lobanji, u udubljenju sfenoidne kosti označenom kao tursko sedlo. Sastoji se od prednjeg režnja (adenohipofize) i zadnjeg režnja (neurohipofize). Adenohipofiza, prava žlezdana komponenta hipofize, vodi poreklo od ektoderma primitivne usne duplje i sastoji se od pars distalis, pars tuberalis i pars intermedia. Najveći broj endokrinih ćelija organizovanih u trake ili klastere udružene sa kapilarima propustljivih zidova, nalazi se u pars distalis. To su somatotropne ćelije (sintetišu somatotropni hormon), mamotropne ćelije (prolaktinske, sintetišu prolaktin), tirotropne ćelije (sintetišu tireostimulirajućći hormon), gonadotropne ćelije (sintetišu folikulo-stimulirajući hormon i luteinizirajući hormon) i adrenokortikotropne ćelije (sintetišu proopiomelanokortin čijom obradom nastaju adrenokortikotropni hormon i još neke supstance sa hormonskom aktivnošću). Sintetisani hormoni skladište se u granulama, a u zavisnosti od hemijske prirode hormona, granule se različito boje histološkim tehnikama bojenja: somatotropne i mamotropne ćelije su acidofilne, a tirotropne, gonadotropne i adrenokortikotropne ćelije su bazofilne. Pored ovih, hromofilnih ćelija, u adenohipofizi se nalaze i hromofobne ćelije koje ne primaju ili slabo primaju boju. Hromofobne ćelije verovatno predstavljaju heterogenu grupu ćelija među kojima su folikulo-stelatne ćelije i matične ćelije, na primer, ali i degranulisane hromofilne ćelije. Zadnji režanj hipofize, neurohipofiza, nastaje od poda diencefalona i obuhvata pars nervosa, eminentia mediana i infundibulum. Neurohipofizu uglavnom čine nemijelinizirani aksoni neurona čija se ćelijska tela nalaze u supraoptičkim i paraventrikularnim nukleusima hipotalamusa. Ovu neuroni sintetišu hormone oksitocin i vazopresin koji se u pars nervosa otpuštaju u cirkulaciju. Posebnu histološku odliku neurohipofize predstavljaju Herring-ova tela - proširenja aksonskih završetaka u kojima se nalaze granule sa oksitocinom ili vazopresinom. Glavni tip ćelija neurohipofize su pituiciti, specijalizovane

glijske ćelije za koje se veruje da pružaju mehaničku i metaboličku potporu aksonima neurosekretnih ćelija i imaju ulogu u regulaciji oslobađanja hormona. Hipofiza ima posebno organizovan krvotok zahvaljujući kojem je olakšana regulacija njene aktivnosti, humoralna komunikacija sa hipotalamusom i komunikacija adenohipofize i neurohipofize. Tiroidea je endokrina žlezda oblika leptira, smeštena u vratnom regionu ispred dušnika i ispod grkljana. Sastoji se od dva režnja povezana istmusom. Tokom embrionalnog razvića nastaje od poda primitivnog ždrela. Na površini poseduje vezivno-tkivnu kapsulu od koje polaze trabekule. Osnovne strukturne i funkcionalne jedinice tiroidne žlezde su folikuli, prostori oivičeni jednoslojnim kockastim epitelom i ispunjeni koloidom. Folikularni epitel izgrađen je od tirocita, ćelija zaduženih za sintezu i sekreciju tiroidnih hormona, trijodtironina i tiroksina. Endokrina funkcija tirocita specifična je po tome što intermedijarni hormonski proizvod (tiroglobulin sa jodinisanim tirozinskim ostacima) egzokrinom sekrecijom izbacuju u lumen folikula i tamo ga skladište. Po prijemu odgovarajućeg signala, tirociti fagocituju delove koloida i hidrolitički ga razgrađuju, a oslpbođeni hormoni se transportuju u cirkulaciju. Pored tirocita (koji se nazivaju još i folikularne ćelije), tiroidea sadrži još jedan tip endokrinih ćelija, a to su parafolikularne ili C-ćelije. Ove ćelije se najčešće nalaze u manjim grupama između folikula, ali se mogu naći i u zidu folikula, gde su im apikalne površine pokrivene delovima tirocita. C-ćelije sintetišu hormon kalcitonin. Nadbubrežne žlezde su parne endokrine žlezde koje naležu na gornji pol bubrega. Na površini imaju kapsulu od koje polaze fine trabekule, a unutrašnjost je podeljena na korteks i medulu. Korteks je mezodermalnog porekla, a medula je poreklom od ćelija nervne kreste. U okviru korteksa razlikuju se tri regiona - zona glomerulosa (sintetiše mineralokortikoide), zona fasciculata (sintetiše glukokortikoide i, u manjoj meri, gonadokortikoide) i zona reticularis. (sintetiše gonadokortikoide i, u manjoj meri, glukokortikoide). U srži nadbubrežne žlezde najbrojnije ćelije su hromafine ćelije. U granulama hromafinih ćelija nalaze se kateholamini - adrenalin ili noradrenalin i njihova sekrecija je pod kontrolom simpatičkog nervnog sistema. Hromafine ćelije se razmatraju kao modifikovani ganglijski neuroni koji su izgubili akson i svoj sekret upućuju ka krvnim sudovima. Pored njih, u meduli se nalaze i krupne ganglijske ćelije sa svetlim i upadljivim nukleusima. One učestvuju u kontroli sekretne aktivnosti ćelija korteksa. Pankreas je žlezda pridružena digestivnom sistemu. Sastoji se od egzokrine i endokrine komponente koje su morfološki i funkcionalno različite. Najveći deo pankreasa funkcioniše kao egzokrina žlezda i luči enzime koji se transportuju u crevo i učestvuju u varenju hrane. Endokrine ćelije pankreasa udružene su grupe i formiraju Langerhansova ostrvca raspoređena po čitavom organu. Langerhansova ostrvca čine samo oko1-2% zapremine pankreasa, ali sadrže nekoliko tipova ćelija čiji

hormoni su veoma važni za regulisanje metabolizma ugljenih hidarata i masti i kontrolu funkcije digestivnog sistema. Najbrojnije ćelije su β-ćelije smeštene pretežno u centru ostrvca, zadužene za sintezu i sekreciju insulina. α-ćelije se nalaze uglavnom na periferiji ostrvaca i sintetišu glukagon. Pored ova dva tipa ćelija u Langerhansovim ostrvcima se mogu sresti, mada u znatno manjem broju, i δ-ćelije (sintetišu somatostatin) i PP-ćelije (sintetišu pankreasni polipeptid). Nedavno je utvrđeno da Langerhansova ostrvca sadrže još jedan tip ćelija označenih kao ε-ćelije (sintetišu grelin). Slika 1 Hipofiza - pars distalis (SM, trojno bojenje) Na osnovu načina na koji primaju boje, ćelije hipofize se označavaju kao hromofilne i hromofobne, a među hromofilnim ćelijama razlikuju se acidofilne i bazofilne ćelije. Proizvod u granulama acidofilnih ćelija je proteinske prirode, a u granulama bazofilnih ćelija je glikoprotein. Obeležiti: kapilar sa eritrocitima bazofilne ćelije

komponente vezivne strome fibroblast hromofobne ćelije acidofilne ćelije Slika 2 Hipofiza - pars distalis (TEM) Pod elektronskim mikroskopom vrlo je teško razlikovati pojedine tipove ćelija adenohipofize. Podsetite se nekih odrednica koje vam u tome mogu pomoći. Obratite pažnju na način grupisanja ćelija oko kapilara. Uporedite polarizovanost egzokrinih i endokrinih žlezdanih ćelija. Obeležiti: somatotropna ćelija gonadotropna ćelija tirotropna ćelija adrenokortikotropna ćelija kapilar

Slika 3 Tiroidna žlezda (SM, trojno bojenje) Ćelije folikularnog epitela najčešće su kockaste, ali mogu biti i pločaste ili cilindrične. Od čega to zavisi? Kakav je oblik tirocita na ovim snimcima?. Obeležiti: folikul koloid folikularna ćelija parafolikularna ćelija Nadbubrežna žlezda (SM, trojno bojenje) Na snimku se jasno razlikuju sve tri zone korteksa nadbubrežne žlezde i deo medule. Ćelije zona glomerulosa organizovane su u zakrivljene trake ili ovoidne klastere. Zona fasciculata je najšira zona korteksa, a ćelije su raspoređene u vidu dugih nizova koji se spuštaju ka središtu žlezde. Ćelije zona reticularis formiraju anastomozirajuće trake. U sve tri zone sintetišu se hormoni koji su po prirodi

steroidi, pa ćelije imaju opšte osobine steroidogenih ćelija - dobro razvijen glatki EPR, mitohondrije sa vezikularnim ili tubularnim uvratima unutrašnje membrane, a poseduju i lipidne kapi. Hromafine ćelije medule grupisane su u klastere. Obeležiti: kapsula korteks zona glomerulosa zona fasciculata zina reticularis medula

Slika 4 Pankreas (SM - viktorija-plavo) Na mikrografiji je prikazan deo tkiva pankreasa sa Langerhansovim ostrvcem. Primenjeni metod bojenja omogućava da se u okviru njega razlikuju ćelije koje proizvode insulin i ćelije koje proizvode glukagon. Glukagonske ćelije su obojene jarko ružičasto i formiraju prsten oko plavo obojenih insulinskih ćelija. Koje se strukture boje u ćelijama endokrinog pankreasa? Obeležiti: Langerhansovo ostrvce α-ćelije β-ćelije egzokrini pankreas arteriola venula

Zadatak 1 (opciono) Tiroidna žlezda (mikroskopski preparat) Uporedite visinu forlikularnog epitela na histološkim preparatima obojenim trojnim bojenjem i hematoksilinom i eozinom. Da li možete da zapazite parafolikularne ćelije? Nacrtajte 1-2 folikula vodeći računa o obliku ćelija i izgledu nukleusa i odredite da li posmatrate neaktivan ili relativno aktivan folikul.