Izrada Domaće zadaće 4

Σχετικά έγγραφα
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

METODA SEČICE I REGULA FALSI

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

INŽENJERSKA MATEMATIKA 1. P r e d a v a n j a z a d v a n a e s t u s e d m i c u n a s t a v e (u akademskoj 2009/2010. godini)

IZVODI ZADACI (I deo)

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

5 Ispitivanje funkcija

INŽENJERSKA MATEMATIKA 1. P r e d a v a n j a z a d e s e t u s e d m i c u n a s t a v e (u akademskoj 2009/2010. godini) G L A V A 5

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Granične vrednosti realnih nizova

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

REALNA FUNKCIJA realnom funkcijom n realnih nezavisno-promjenljivih

1.4 Tangenta i normala

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Nizovi. Definicija. Niz je funkcija. a: R. Oznake: (a n ) ili a n } Zadatak 2.1 Napišite prvih nekoliko članova nizova zadanih općim članom:

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Z A D A C I - Grupe A i B Z A P R O D U Ž E N I

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Elementi spektralne teorije matrica

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

UPUTSTVO: Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

( ) δ = δ ε ) tako da vrijedi ( ) Predavanja iz predmeta Matematika za ekonomiste: IV dio

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Na grafiku bi to značilo :

Centralni granični teorem i zakoni velikih brojeva

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

DIFERENCIJALNI RAČUN FUNKCIJA VIŠE VARIJABLI Skica rješenja 1. kolokvija (16. studenog 2015.)

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Definicija: Beskonačni niz realnih brojeva je funkcija a : N R. Umjesto zapisa a(1), a(2),,a(n), može se koristiti zapis a 1,

Operacije s matricama

MJERA I INTEGRAL završni ispit 4. srpnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)

Niz i podniz. Definicija Svaku funkciju a : N S zovemo niz u S. Za n N pišemo a(n) = a n i nazivamo n-tim članom niza.

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Trigonometrijske funkcije

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Teorem o prostim brojevima

Vodič za pokušaj polaganja drugog parcijalnog ispita iz Inženjerske Matematike 2

2 Skupovi brojeva 17. m n N. (m + n) + k = m + (n + k) - asocijativnost sabiranja. m + n = n + m - komutativnost sabiranja

radni nerecenzirani materijal za predavanja

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

1 FUNKCIJE. Pretpostavljamo poznavanje prirodnih brojeva N = {1, 2, 3,... },

Mjera i integral. bilješke s vježbi ak. god /13. Aleksandar Milivojević

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

MATEMATIČKA ANALIZA II

4 Numeričko diferenciranje

Zadaci iz Osnova matematike

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

12. PRIMJENE DERIVACIJA

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

1 Neprekidne funkcije na kompaktima

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

1 Promjena baze vektora

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

IZVODI ZADACI (I deo)

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Dužina luka i oskulatorna ravan

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

Teorijske osnove informatike 1

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Integral i mjera. Braslav Rabar. 13. lipnja 2007.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

(y) = f (x). (x) log ϕ(x) + ψ(x) Izvodi parametarski definisane funkcije y = ψ(t)

Transcript:

Uiverzitet u Sarajevu Elektrotehički fakultet Predmet: Ižejerska matematika I Daa: 76006 Izrada Domaće zadaće Zadatak : Izračuajte : si( ) (cos( )) L 0 a) primjeom L'Hospitalovog pravila; b) izravom upotrebom Taylorove/Maclauriove formule, odoso upotrebom razvoja e si( )l(cos( )) si( )l(cos( )) o( ) ( 0 ) Rješeje: Stavljajući da je si() f ( ) - (cos()) i g ( ) imamo f ( ) f (0) 0, g( ) g(0) 0 kada 0 0, dakle, u datom esu dobijemo privido eodređe oblik Za O(0) (gdje je O(0) okolia tačke 0 0 pri čemu cos()>0) imamo: si()- f '() -cos() cos ( )l(cos( ))- si (), ( ) ( cos ( )l (cos( ))- si() ( si() ) cos ( )l(cos( ))- si() ( cos ()- si ( ) ) ), 6 ( cos ( )l (cos( ))- si() ( si() ) cos ( )l (cos( )) ((9 si( ) )cos ( ) - si ()) l(cos( ))- cos ( ) 8si ( )cos ( ) - si ()(si()- )(si ( ) -)) si()- f ''() -cos() f '''() -cos() - cos ( ) si()- g '(), g ''() 6, g '''() 6 Važi: f '(0)0 i g'(0)0, f ''(0)0 i g''(0)0 Kako je ( f '''( )) ( g'''( )) 0 kada O(0) saglaso L'Hospitalovom pravilu dobijemo: si()- 6 - cos() ( cos ( )l (cos( )) - si() ( si() ) cos ( )l (cos( )) L 0 6 - cos ( ) (9si( ) )cos ( ) - si () l(cos( )) - cos ( ) 8si ( )cos ( ) - si ()(si() - )(si 6 cos ( ) L 0 6 Kako se očito si( )l(cos( )) poaša kao kada 0, to važi razvoj e si( )l(cos( )) ( ) ( ) -)) si( )l(cos( )) o( ) kada 0 čija primjea a rješavaje datog esa daje: - si()l(cos())- o( ) si( )l(cos( )) l(cos( )) L - - 0 0 0 l(- si ()) si ( ) o( ) - 0 0 05 p

Zadatak : Odredite miimalu površiu trougla AC čiji je vrh A(-,0), vrh diralište tagete krive date sa y, a vrh C sjecište te tagete s osi O Rješeje: Fukcija a defiisaa je za svako >0 Radi lakoće rješavaja zadatka dat ćemo geometrijsku iterpretaciju ovog problema u pravouglom Cartesiusovom koordiatom sistemu Sl Geometrijska iterpretacija problema 0 p Tačka ima koordiate, Tačku C proalazimo kao presjek tagete a krivu u tački s osom O d Koeficijet tagete (t) je k i određe je izrazom: k ( ) za, k, pa je jedačia tagete d (t): t( ) Stavljajući da je t ( C ) 0 dobijemo: C ( A C ) ( ) Površia trougla AC data je izrazom: P(ΔAC ) odoso P(ΔAC ) Ekstrem fukcije a P( ) aći ćemo primjeom Fermatove teoreme diferecijalog račua: dp 0 0 p d Da bismo se uvjerili da je u pitaju miimum potražiti ćemo drugi izvod fukcije P i odrediti jegovu vrijedost za dobiveu -kordiatu tačke d P ( ) 9 > 0 d 5 8 Zaključujemo da je riječ o miimumu Koačo dobijemo: P (ΔAC ) 0 p mi

Zadatak : Ispitati tok i acrtati grafik reale fukcije f jede reale promjejive date sa: f ( ) arcsi, gdje je ajmaja cifra broja Vašeg ideksa koja je veća od Rješeje: Posmatrat ćemo fukciju fukcija ( f : {,,,9}), pri čemu je f ( ) arcsi ali kratkoće radi umjesto f pisat ćemo f Prirodi dome date fukcije je Dom ( f ) R, jer očito vrijedi da je < za svako R Uslov za parametar je dat sa {,,,9} Očigledo je da važi: f (-)-f (), tj fukcija a f () je epara, odoso je graf je simetriča u odosu a koordiati početak, što zači da je dovoljo ispitivati svojstva fukcije a skupu Korištejem elemetarih svojstava izvoda pokazuje se da vrijedi: f '( ) ( f ''( ) ( ) Dakle fukcija a f () je dva puta eprekidodiferecijabila za svaki R \{, } 0 p Sada je eophodo ispitati poašaje fukcije a graici domea: arcsi ( ) ( ) ( ( ( ( )sg( ) ) ) ) sg( ), ± ( ) Pri čemu je iskorišteo arcsi za svaki R Prethodo dobijei rezultat ukazuje a mogućost postojaja kose asimptote Ukoliko postoji kosa asimptota je koeficijet agiba određujemo a sljedeći ači: arcsi f ( ) k Sada tražimo vertikali pomjeraj moguće kose asimptote ) ( )( ), ± ( f ( ) k ) arcsi arcsi 0 R 0

Dakle kosa asimptota ima jedačiu: y( ) Kao posljedica eparosti fukcije f dobijemo da je y( ) kosa asimptota fukcije f i kada Fukcija f uzima samo pozitive vrijedosti za R Prava y i kriva data formulom y arcsi emaju zajedičkih tačaka s obzirom da ja < 0, dok je arcsi > 0 za R Stoga zaključujemo da fukcija f ima samo jedu ulu i to 0 Kao direkta posljedica aprijed avedeog je f()>0 za R, odoso _ f()<0 za R 0 p Svođejem a zajedički azivik dobijemo: ( )( )( ) ) ( )( ), {,,,9}, f '( ) ( ) odakle se lako alazi da je f ()0 za ± što su stacioare tačke fukcije f S obzirom da je f ''( ) > 0 odoso da je f ''( ) < 0 zaključujemo da su to lokali miimum odoso lokali maksimum respektivo Sada trebamo odrediti prvi izvod fukcije f u tački (odoso -) ( )( )( ) - ) ( )( ) ( ) '( ) - f - ( ) ( ) ( ) - - f '( ) - - f ' - (), ( )( )( ) ) ( ) f ' () ( )( ) ( ) ( ) ( ) Iz svojstva eparosti fukcije f zaključujemo da vrijedi: f ( ) f ' ( ), f ( ) f ' ( ) 0 p Zaključujemo da fukcija ema izvod (i koača i beskoača) u tačkama - i Na osovu aprijed avedeog lako se pokazuje da je fukcija f mootoo rastuća za ( 0,) (, ), kao i da je mootoo opadajuća za (, ) Tačka (,f ()) je preloma tačka grafika fukcije f jer postoje koači lijevi i desi izvodi u i međusobo su različiti U tački fukcija f ima lokali maksimum jer je π f ' () > 0 i f ' () < 0, f ( ) Fukcija f je kokava a itervalu (0,), a koveksa a itervalu (, ) Za <0 potrebo je iskoristiti svojstvo eparosti fukcije f, a osovu čega zaključujemo da je fukcija f mootoo

rastuća za (, ) (,0 ), kao i da je mootoo opadajuća za (, ) Tačka (-,-f()) je, takođe, preloma tačka grafika fukcije f U tački - fukcija f ima lokali miimum jer je f ' ( ) < 0 i f ' ( ) > 0, π f ( ) Rag fukcije f dat je sa: Im( f ) (, ) 0 p Na osovu svega aprijed avedeog možemo acrtati grfik fukcije f za kokreto Sl Grafik fukcije f za eko kokreto Tako pr za imamo: 0 p Sl Grafik fukcije f za 5

Zadatak : Za realu fukciju f jede reale promjejive zadau sa: ( ) a) f ( ) : ; b) d) f ( ) : ; e) f ( ) f ( ) : ; c) ( ) ) : 5 6 ( f ( ) : ; ispitati egzisteciju primitive fukcije, a zatim izračuati eodređei itegral I ( ) f ( ) d Rješeje: ( a) ) d Dom( f ) R udući da je fukcija f elemetara to je eprekida a cijelom Dom( f ) pa ima taču primitivu fukciju a svakom podrazmaku od R i tu vrijedi: I ( ) d d d C 6 5 6 5 6 6 6 7 ( ), 5 7 gdje je C proizvolja reala kostata 05 p d b) ( ) }Dom( f ){ -> Fukcija f je elemetara (i to algebarska) i eprekida je a Dom( f ) i kao takva ima taču primitivu fukciju a svakom razmaku E koji je podskup skupa Dom( f ), tj { > -} E t d I d dt t arctg C dt ( ) arcta( ) ( ) ( ) t Fukcija I je, takođe, elemetara (i to trasedeta) i eprekida a skupu Dom(I ) datom sa: { > } Dom ( I ) C je proizvolja reala kostata 05 p d ( - ) - c), < 0 ( ) C -, I arctg C, 0 - π π a iz uslova eprekidosti primitive fukcije slijedi I(0) I(0), odakle je C C, C C, gdje je C proizvolja reala kostata, te stavljajem I(0) C dobijemo da je uslov I(0-) I(0) I(0) ispuje, a da se π I() može apisati u obliku I ( ) arctg sg C za C 0, I(0) I( ) 0 6

d d) ( ) Fukcija f je elemetara (i to algebarska) i eprekida je a skupu Dom( f ) datom sa: { > 0 < } Dom ( f ) i kao takva ima taču primitivu fukciju a svakom razmaku E koji je podskup skupa Dom( f ), tj E Dom( f ) Tako za >0 imamo: d d d( ) C l( ) ( ) ( ) Za <- imamo: d d d( - -) - C - l( - - - ) ( ) - - - ( - - ) Odoso za Dom( f ) dobijemo: d I ( ) sg( )l( ) C, ( ) gdje je C proizvolja reala kostata 05 p e) d - 5 6 Fukcija f je očito elemetara i kao takva eprekida je a svom prirodom domeu Dom( f ) datim sa: Dom ( f ) R \{ 0,,} Fukcija f ima taču primitivu fukcijupa i eodređei itegral I a svakom razmaku E koji je podskup skupa Dom( f ), tj E Dom( f ) 8 9 I( ) d d - d - 5 6 ( - )( - ) 6 ( - ) ( - ) l 9 8 - l - l - C, 6 gdje je C proizvolja reala kostata 05 p Demostrator Šešlija Marko i Doc dr Huse Fatkić 7