Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Σχετικά έγγραφα
Testiranje statistiqkih hipoteza

VEROVATNO A I STATISTIKA A - TEST 1 9. NOVEMBAR 2013.

5. Karakteristične funkcije

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Jednodimenzionalne slučajne promenljive

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

18. listopada listopada / 13

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Elementi spektralne teorije matrica

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

5 Ispitivanje funkcija

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Teorijske osnove informatike 1

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

radni nerecenzirani materijal za predavanja

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI (I deo)

numeričkih deskriptivnih mera.

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

1.4 Tangenta i normala

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Kristina Veljkovi MONTE KARLO METODE

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Kaskadna kompenzacija SAU

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

1 Pojam funkcije. f(x)

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Operacije s matricama

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

( , 2. kolokvij)

ZADACI IZ VEROVATNO E I STATISTIKE ZA I SMER

INTEGRALI Zadaci sa kolokvijuma

Mašinsko učenje. Regresija.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Obrada signala

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

STATISTIKA. Miroslav M. Risti 2008/2009. Katedra za Matematiku Prirodno-matematiqki fakultet Univerzitet u Nixu

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

POGLAVLJE 1 BEZUSLOVNA OPTIMIZACIJA. U ovom poglavlju proučavaćemo problem bezuslovne optimizacije:

uniformno konvergira na [ 2, 2]?

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a

Trigonometrijske nejednačine

Zadaci iz Osnova matematike

IZPIT IZ ANALIZE II Maribor,

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Ako je koeficijent korelacije blizak 1, ne mora značiti da su X i Y međusobno zavisne, već da postoji treća promenljiva Z od koje zavise X i Y.

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija

Funkcijske vrste. Matematika 2. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 2. april Gregor Dolinar Matematika 2

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Verovatnoća i Statistika. I deo. Verovatnoća. Beleške Prof. Aleksandra Ivića

3 Populacija i uzorak

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

nepoznati parametar θ jednak broju θ 0, u oznaci H 0 (θ =θ 0 ), je primer proste hipoteze. Ako hipoteza nije prosta, onda je složena.

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Transcript:

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala (a, b]

Uniformna raspodela Za sluqajnu promenljivu X kaжemo da ima uniformnu raspodelu na intervalu [a, b], a < b, i pixemo X : U(a, b), ako ima gustinu raspodele oblika f (x) = { 1 b a, f (x) 1 b a x [a, b], 0, x [a, b]. a b x Gustina raspodele za X : U(a, b)

Funkcija raspodele Funkcija raspodele sluqajne promenljive X sa uniformnom raspodelom na intervalu [a, b] je 0, x < a 1 F(x) = b a x a b a, a x < b 1, x b. F(x) 1 a b x Funkcija raspodele za X : U(a, b)

Pomo u funkcije raspodele F(x) moжe se izraqunati verovatno a proizvoljnog događaja {c < X < d} kao Primer P{c < X d} = F(d) F(c). Sluqajna promenljiva X ima uniformnu raspodelu na intervalu [2; 4]. Odrediti funkciju raspodele sluqajne promenljive X, a zatim izraqunati verovatno e događaja: a) {X 3}, b) {1 < X 2, 5}, v) {2, 5 < X 3, 5}.

Rexenje Sluqajna promenljiva X ima uniformnu raspodelu na intervalu [2; 4], xto znaqi da je a = 2 i b = 4, tako da je funkcija raspodele F(x) 0, x < 2, 1 F (x) = x 1, 2 x < 4, 2 1, x 4. 1 2 4 x Funkcija raspodele za X : U(2, 4)

Rexenje a) F(x) 1 2 3 4 x P{X 3} = F(3) = 1 2.

Rexenje b) F(x) 1 1 2 2, 5 4 x P{1 < X 2, 5} = F(2, 5) F(1) = F(2, 5) = 0, 25.

Rexenje v) F(x) 2 2, 5 3, 5 4 x P{2, 5 < X 3, 5} = F(3, 5) F(2, 5) = 0, 5.

Normalna (Gausova) raspodela Za sluqajnu promenljivu X kaжemo da ima normalnu raspodelu sa parametrima m R i σ 2 > 0 i pixemo X : N (m, σ 2 ), ako je njena gustina raspodele oblika f (x) = 1 (x m)2 e 2σ 2, x R. 2πσ 2 f (x) m x

Osobine gustine raspodele Gustina raspodele je pozitivna funkcija, tj. za svako x R vaжi f (x) > 0. Gustina raspodele je simetriqna u odnosu na pravu x = m, tj. za svako x R vaжi f (m + x) = f (m x). Gustina raspodele dostiжe maksimum u x = m i on iznosi f (m) = 1/ 2πσ 2. Gustina raspodele konvergira ka 0 kada x teжi ka ili, tj. vaжi lim f (x) = lim f (x) = 0. x x

F(x) x Grafik funkcije raspodele za X : N (m, σ 2 ) Osobine funkcije raspodele Funkcija raspodele je pozitivna i rastu a funkcija. Funkcija raspodele konvergira ka 0 kada x teжi ka i konvergira ka 1 kada x teжi ka, tj. vaжi lim x F(x) = 0 i lim x F(x) = 1.

Normalnu raspodelu imaju visina ljudi, koliqina padavina u toku godine, pritisak i tako dalje. Mnoge diskretne raspodele se mogu svesti na normalnu raspodelu, ako je broj mogu ih vrednosti veliki, a one su bliske jedna drugoj. Promena vrednosti parametara m i σ 2 utiqe na grafik gustine raspodele.

Promena vrednosti parametra m m = 2 m = 0 m = 2 x

Promena vrednosti parametra σ 2 σ 2 = 1/4 σ 2 = 1 σ 2 = 4 x

Standardna normalna raspodela Ukoliko sluqajna promenljiva koja ima normalnu raspodelu ima parametre m = 0 i σ 2 = 1, tada kaжemo da ima standardnu normalnu raspodelu. Ovu sluqajnu promenljivu najqex e oznaqavamo sa X i pixemo X : N (0, 1). f (x) F(x) 0 x 0 x

Verovatno e P{a X b} izraqunavaju se pomo u funkcije Φ(t) = P{0 X t}. f (x) 0 t x

Vrednosti funkcije Φ(t) t 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0.0.0000.0040.0080.0120.0160.0199.0239.0279.0319.0359 0.1.0398.0438.0478.0517.0557.0596.0636.0675.0714.0754 0.2.0793.0832.0871.0910.0948.0987.1026.1064.1103.1141 0.3.1179.1217.1255.1293.1331.1368.1406.1443.1480.1517 0.4.1554.1591.1628.1664.1700.1736.1772.1808.1844.1879 0.5.1915.1950.1985.2019.2054.2088.2123.2157.2190.2224 0.6.2258.2291.2324.2357.2389.2422.2454.2486.2518.2549 0.7.2580.2612.2642.2673.2704.2734.2764.2794.2823.2852 0.8.2881.2910.2939.2967.2996.3023.3051.3078.3106.3133 0.9.3159.3186.3212.3238.3264.3289.3315.3340.3365.3389 1.0.3413.3438.3461.3485.3508.3531.3554.3577.3599.3621 1.1.3643.3665.3686.3708.3729.3749.3770.3790.3810.3830 1.2.3849.3869.3888.3907.3925.3944.3962.3980.3997.4015 1.3.4032.4049.4066.4082.4099.4115.4131.4147.4162.4177 1.4.4192.4207.4222.4236.4251.4265.4279.4292.4306.4319 1.5.4332.4345.4357.4370.4382.4394.4406.4418.4429.4441 1.6.4452.4463.4474.4484.4495.4505.4515.4525.4535.4545 1.7.4554.4564.4573.4582.4591.4599.4608.4616.4625.4633 1.8.4641.4649.4656.4664.4671.4678.4686.4693.4699.4706 1.9.4713.4719.4726.4732.4738.4744.4750.4756.4761.4767

Primer Pretpostavljaju i da sluqajna promenljiva X ima standardnu normalnu raspodelu, odrediti verovatno e slede ih događaja: a) {1, 21 X 2, 52}, b) { 1, 24 X < 2, 58}, v) { 0, 52 < X 0, 52}, g) { 2, 12 X 1, 17}, d) {X 3, 01}, đ) {X < 1, 36}, e) {X < 2, 59}, ж) {X 3, 56}. Rexenje a) 1, 21 2, 52 P{1, 21 X 2, 52}=Φ(2, 52) Φ(1, 21)=0, 4941 0, 3869=0, 1072.

Rexenje b) 1, 24 2, 58 P{ 1, 24 X < 2, 58}=Φ(2, 58) + Φ(1, 24)=0, 4951 + 0, 3925=0, 8876.

Rexenje v) 0, 52 0, 52 P{ 0, 52 < X 0, 52} = Φ(0, 52) + Φ(0, 52) = 2 0, 1985 = 0, 397.

Rexenje g) 2, 12 1, 17 P{ 2, 12 X 1, 17}=Φ(2, 12) Φ(1, 17)=0, 483 0, 379=0, 104.

Rexenje d) 3, 01 P{X 3, 01} = 0, 5 Φ(3, 01) = 0, 5 0, 4987 = 0, 0013.

Rexenje đ) 1, 36 P{X < 1, 36} = 0, 5 Φ(1, 36) = 0, 5 0, 4131 = 0, 0869.

Rexenje e) 2, 59 P{X < 2, 59} = 0, 5 + Φ(2, 59) = 0, 5 + 0, 4952 = 0, 9952.

Rexenje ж) 3, 56 P{X 3, 56} = Φ(3, 56) + 0, 5 = 0, 4998 + 0, 5 = 0, 9998.

Standardizacija Postupak prelaska sa normalne raspodele N (m, σ 2 ) na standardnu normalnu raspodelu N (0, 1) zove se standardizacija. Veza između sluqajnih promenljivih X i X koje imaju redom N (m, σ 2 ) i N (0, 1) raspodele zadata je formulom X = X m σ 2. Tada vaжi P{a X b} = P { a m σ 2 X b m }. σ 2

Primer Vodostaj (izraжen u cm) jedne reke ima normalnu raspodelu N (150, 100). Odrediti verovatno u da e sluqajno izabranog dana vodostaj: a) biti manji od 140 cm, b) biti ve i od 170 cm, v) biti između 135 i 160 cm, g) biti ve i od 120 cm, d) biti manji od 165 cm. Rexenje Neka je X sluqajna promenljiva koja predstavlja vodostaj reke sluqajno izabranog dana. Sluqajna promenljiva X ima normalnu N (150, 100) raspodelu, tako da je potrebno izvrxiti standardizaciju. Kako je m = 150 i σ 2 = 100, odnosno σ = 100 = 10, to je formula standardizacije X = X 150 10.

Rexenje a) { X 150 P{X < 140} = P < 10 = 0, 5 Φ(1) = 0, 1587. } 140 150 = P{X < 1} 10 b) { X 150 P{X > 170} = P > 10 = 0, 5 Φ(2) = 0, 0228. } 170 150 = P{X > 2} 10 v) { 135 150 P{135 X 160} = P X 150 10 10 = P{ 1, 5 X 1} = Φ(1, 5) + Φ(1) = 0, 7745. } 160 150 10

Rexenje g) P{X > 120} = { } X 150 120 150 P > = P{X > 3} 10 10 = Φ(3) + 0, 5 = 0, 9987. d) P{X < 165} = { } X 150 165 150 P < = P{X < 1, 5} 10 10 = 0, 5 + Φ(1, 5) = 0, 9332.

χ 2 raspodela Neka su sluqajne promenljive X 1, X 2,..., X n nezavisne i neka svaka ima standardnu normalnu N (0, 1) raspodelu. Za sluqajnu promenljivu Y definisanu formulom Y = X 2 1 + X 2 2 + + X 2 n kaжemo da ima χ 2 raspodelu sa n stepeni slobode i pixemo Y : χ 2 n.

f (x) n = 1 n = 2 n = 3 n = 5 x Grafik gustine raspodele χ 2 n raspodele

F(x) n = 1 n = 2 n = 3 n = 5 x Grafik funkcije raspodele χ 2 n raspodele

Verovatno e P{a χ 2 n b} izraqunavaju se pomo u funkcije h n (x) = P{X x}. f (x) x x

n \ p 0.005 0.010 0.025 0.050 0.95 0.975 0.990 0.995 1.0000.0002.0010.0039 3.84 5.02 6.63 7.88 2.0100.0201.0506.103 5.99 7.38 9.21 10.6 3.0717.115.216.352 7.81 9.35 11.3 12.8 4.207.297.484.711 9.49 11.1 13.3 14.9 5.412.554.831 1.15 11.1 12.8 15.1 16.7 6.676.872 1.24 1.64 12.6 14.4 16.8 18.5 7.989 1.24 1.69 2.17 14.1 16.0 18.5 20.3 8 1.34 1.65 2.18 2.73 15.5 17.5 20.1 22.0 9 1.73 2.09 2.70 3.33 16.9 19.0 21.7 23.6 10 2.16 2.56 3.25 3.94 18.3 20.5 23.2 25.2 11 2.60 3.05 3.82 4.57 19.7 21.9 24.7 26.8 12 3.07 3.57 4.40 5.23 21.0 23.3 26.2 28.3 13 3.57 4.11 5.01 5.89 22.4 24.7 27.7 29.8 14 4.07 4.66 5.63 6.57 23.7 26.1 29.1 31.3 15 4.60 5.23 6.26 7.26 25.0 27.5 30.6 32.8 16 5.14 5.81 6.91 7.96 26.3 28.8 32.0 34.3 17 5.70 6.41 7.56 8.67 27.6 30.2 33.4 35.7 18 6.26 7.01 8.23 9.39 28.9 37.5 34.8 37.2 19 6.84 7.63 8.91 10.1 30.1 32.9 36.2 38.6 20 7.43 8.26 9.59 10.9 31.4 34.2 37.6 40.0

Primer Neka sluqajna promenljiva X ima χ 2 5 raspodelu. Odrediti slede e verovatno e: a) P{X < 0, 412}, b) P{X 0, 831}, v) P{0, 554 < X 1, 15}. Rexenje a) f (x) 0, 412 x P{X < 0, 412} = h 5 (0, 412) = 0, 005.

Rexenje b) f (x) 0, 831 x P{X 0, 831} = 1 h 5 (0, 831) = 0, 975.

Rexenje v) f (x) 0, 554 1, 15 x P{0, 554< X 1, 15}=h 5 (1, 15) h 5 (0, 554)=0, 05 0, 01=0, 04.

Studentova raspodela Neka su sluqajne promenljive X:N (0, 1) i Y :χ 2 n nezavisne. Za sluqajnu promenljivu T definisanu formulom T = X Y n kaжemo da ima Studentovu raspodelu sa n stepeni slobode i pixemo T : t n.

f (x) n = 1 n = 5 n = 10 n = 30 x Grafik gustine raspodele t n raspodele

F(x) n = 1 n = 5 n = 10 n = 30 x Grafik funkcije raspodele t n raspodele

Verovatno e P{a t n b} izraqunavaju se pomo u funkcije t n (x) = P{0 X x}. f (x) 0 x

n \ p 0.100 0.200 0.300 0.400 0.450 0.475 0.490 0.495 1.325.727 1.376 3.078 6.314 12.706 31.821 63.657 2.289.617 1.061 1.886 2.920 4.303 6.965 9.925 3.277.584.978 1.638 2.353 3.182 4.541 5.841 4.271.569.941 1.533 2.132 2.776 3.747 4.604 5.267.559.920 1.476 2.015 2.571 3.365 4.032 6.265.553.906 1.440 1.943 2.447 3.143 3.707 7.263.549.896 1.415 1.895 2.365 2.998 3.499 8.262.546.889 1.397 1.860 2.306 2.896 3.355 9.261.543.883 1.383 1.833 2.262 2.821 3.250 10.260.542.879 1.372 1.812 2.228 2.764 3.169 11.260.540.876 1.363 1.796 2.201 2.718 3.106 12.259.539.873 1.356 1.782 2.179 2.681 3.055 13.259.538.870 1.350 1.771 2.160 2.650 3.012 14.258.537.868 1.345 1.761 2.145 2.624 2.977 15.258.536.866 1.341 1.753 2.131 2.602 2.947 16.258.535.865 1.337 1.746 2.120 2.583 2.921 17.257.534.863 1.133 1.740 2.110 2.567 2.898 18.257.534.862 1.330 1.734 2.101 2.552 2.878 19.257.533.861 1.328 1.729 2.093 2.539 2.861 20.257.533.860 1.325 1.725 2.086 2.528 2.845

Primer Neka sluqajna promenljiva X ima Studentovu t 5 raspodelu. Odrediti verovatno e: a) P{0, 267 X 1, 476}, b) P{ 0, 267 X 1, 476} i v) P{ 1, 476 X 0, 267}. Rexenje a) f (x) 0, 267 1, 476 P{0, 267 X 1, 476} = t 5 (1, 476) t 5 (0, 267) = 0, 3.

Rexenje b) f (x) 0, 267 1, 476 P{ 0, 267 X 1, 476} = t 5 (0, 267) + t 5 (1, 476) = 0, 5.

Rexenje v) f (x) 1, 476 0, 267 P{ 1, 476 X 0, 267} = t 5 (1, 476) t 5 (0, 267) = 0, 3.