PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

Σχετικά έγγραφα
Proračunski model - pravougaoni presek

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 1 -

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Odsek za konstrukcije TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA grupa A

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA grupa A

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Odsek za konstrukcije TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA (NOVI NASTAVNI PLAN)

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN

1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit ODSEK ZA KONSTRUKCIJE TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA. grupa A. p=60 kn/m. 7.

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

FUNDIRANJE. Temelj samac ekscentrično opterećen u prostoru 1/11/2013 TEMELJI SAMCI

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

numeričkih deskriptivnih mera.

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

5. PREDAVANJE ČISTO KOSO SAVIJANJE EKCENTRIČNO NAPREZANJE OTPORNOST MATERIJALA I

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

METALNE KONSTRUKCIJE ZGRADA

SVEUČILIŠTE U MOSTARU GRAĐEVINSKI FAKULTET

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

1. Dimenzionisanje poprečnog preseka nosača. Pretpostavlja se poprečni presek HEB 600. Osnovni materijal S235 f y 235MPa f u 360MPa

35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Elementi spektralne teorije matrica

PREDNAPREGNUTE I SPREGNUTE KONSTRUKCIJE Osnovne akademske studije, VII semestar

30 kn/m. - zamenimo oslonce sa reakcijama oslonaca. - postavimo uslove ravnoteže. - iz uslova ravnoteže odredimo nepoznate reakcije oslonaca

Proračun nosivosti elemenata

BETONSKE KONSTRUKCIJE (1) pismeni ispit (str. 1)

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

( , 2. kolokvij)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

4. PREDAVANJE ČISTO PRAVO SAVIJANJE OTPORNOST MATERIJALA I

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

10. STABILNOST KOSINA

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,

Sistem sučeljnih sila

20 mm. 70 mm i 1 C=C 1. i mm

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

l r redukovana dužina (zavisno od dužine i načina vezivanja)

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

FUNDIRANJE (TEMELJENJE)

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

ISPIT GRUPA A - RJEŠENJA

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

5. Karakteristične funkcije

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Građevinski fakultet Modul konstrukcije pismeni ispit 22. jun 2015.

PROJEKTOVANJEI GRA ENJEBETONSKIH KONSTRUKCIJA

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

S T A T I Č K I P R O R A Č U N UZ PROJEKAT PORODIČNE STAMBENE ZGRADE P+1 PROFESORA MILUTINOVIĆ VELJKA, U PIPERIMA

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

BETONSKE KONSTRUKCIJE. Program

IZVODI ZADACI (I deo)

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Transcript:

TEORIJ ETONSKIH KONSTRUKCIJ 1 PRESECI S PRSLINO - VELIKI EKSCENTRICITET ČISTO SVIJNJE - VEZNO DIENZIONISNJE Poznato: - statički ticaji za pojedina opterećenja ( i ) - kalitet materijala (f, σ ) - dimenzije poprečnog preseka (b,d) Nepoznato: - poršina armatre ( a ) 1. korak: Sračnaaj se granični račnski statički ticaji: = γ i,i (i = g, p, ) Pri tome se sajaj INILNE rednosti koeficijenata sigrnosti.. korak: Pretpostalja se položaj težišta zategnte armatre a 1 i na osno toga sračnaa statička isina: i h = d a 1 Veličina a 1 se pretpostalja zaisno od isine i širine preseka (broj šipki koje se mog smestiti jedan red). Kreće se granicama (0.05-0.15) d. 3. korak: Sračnaa se koeficijent k: k = h f i iz tabela za dimenzionisanje pročitaj rednosti dilatacija beton i armatri i mehanički koeficijent armiranja µ. Ukoliko je ε a1 3, sračnaa se potrebna poršina armatre iz izraza: a = µ h f 0 σ Ukoliko je ε a < 3, presek se DVOSTRUKO RIR. 4. korak: Usaja se broj i prečnik šipki armatre. Usojena armatra se raspoređje poprečnom presek, odeći račna o zahteima propisanih Prailnikom (debljina zaštitnog sloja, čisto rastojanje izmeđ šipki). 5. korak: Sračnaa se položaj težišta a 1 sojene armatre odnos na zategnt iic preseka i statička isina h i poređje sa pretpostaljenom. U slčaj znatnijih odstpanja, proračn se ponalja sa korigoanom rednošć a 1. 6. korak: Konačno se konstriše poprečni presek sojenih dimenzija, armiran sojenom količinom armatre, i prikazje odgoarajćoj razmeri (1:) sa sim potrebnim kotama i oznakama. PRIERI Z VEŽE

TEORIJ ETONSKIH KONSTRUKCIJ Primer 1. Odrediti potrebn poršin armatre za presek poznatih dimenzija, praogaonog oblika, opterećen momentima saijanja sled stalnog ( g ) i poremenog ( p ) opterećenja. Podaci za proračn: g = 00 knm b = 35 cm 30 p = 50 knm d = 70 cm R 400/500 = 1.6 00 + 1.8 50 = 770kNm 30 f =.05 kn/cm R 400/500 σ = 40 kn/cm pretp. a 1 = 7 cm h = 70-7 = 63 cm k= 63 1.93 ε b / ε a = 3.5 / 5.3, 770 µ = 3.449% 35.05 35 63.05 a = 3.449 = 36.67 cm 0 40 sojeno: 8 RØ5 (39.7 cm ) 5 4.5 + 3 a 1 = = 6.6 cm 8 h st. = 70-6.6 = 63.4 cm > 63 cm = h pretp. DVOSTRUKO RIRNI PRESECI Ukoliko se slčaj ezanog dimenzionisanja dobije ε a < 3, presek se DVOSTRUKO R- IR, odnosno određje i armatra koja se raspoređje pritisnt zon preseka. Time se dilatacija zategntoj armatri zadržaa na željenom nio (ε a 3 ), pa se koriste minimalne rednosti koeficijenata sigrnosti. 3a. korak: Određje se moment nosiosti JEDNOSTRUKO armiranog preseka, sa procentom armiranja µ * i koeficijentom k* koji odgoaraj dilataciji armatri koj želimo zadržati (najčešće ε a1 = 3 ): h b = f k * Preostali deo spoljašnjeg momenta saijanja: = se prihata dodatnom zategntom i kpnom pritisntom armatrom. 4. korak: Pretpostalja se položaj težišta pritisnte armatre a i određj se poršine zategnte i pritisnte armatre presek, iz izraza: b PRIERI Z VEŽE

TEORIJ ETONSKIH KONSTRUKCIJ 3 a = ( h a ) σ h f a1 = µ * + 0 σ Ostali elementi proračna se sproode potpno isto kao slčaj jednostrko armiranog preseka. Napominje se da s rednosti µ * i k* jednoznačno određene sajanjem dilatacije ε a1 *. a Komentar: Dostrko armirani ( račnskom smisl) preseci se mog dobiti i kada je dilatacija zategnte armatre ε a1 > 3, koliko iz bilo kog razloga želimo da sprečimo da njena rednost padne ispod određene rednosti. Primer. Odrediti potrebn poršin armatre za presek iz Primera 1., pod sloom da je širina preseka b=0 cm. pretp. a 1 = 9 cm h = 70-9 = 61 cm k = 61 1.408 770 ε a < 3 dostrko armiranje 0.05 sojeno ε a1 * = 3 k* = 1.719, µ *= 43.590% b 61 = 0.05 = 516 kncm = 516.1 knm 1.719 = 770-516.1 = 53.9 knm pretp. a = 5 cm a 53.9 = = 11.34 cm ( 61 5) 40 0 61.05 = 43.590 11.34 = 38.59 cm 0 40 a 1 + 3 4.5 + 3 + 15.5 a 1 = = 9.3 cm 8 h st. = 70-9.3 = 60.7 cm 61 cm = h pretp. sojeno: 3 RØ5 (14.73 cm ) sojeno: 8 RØ5 (39.7 cm ) PRIERI Z VEŽE

TEORIJ ETONSKIH KONSTRUKCIJ 4 SLOŽENO SVIJNJE - VEZNO DIENZIONISNJE Poznato: - statički ticaji za pojedina opterećenja ( i, N i ) - kalitet materijala (f, σ ) - dimenzije poprečnog preseka (b, d) Nepoznato: - poršina armatre ( a ) 1. korak: Sračnaaj se granični račnski statički ticaji: = γ i, i ( i= gp,, ) i N = γ, N i i i Pritom se sajaj INILNE rednosti koeficijenata sigrnosti.. korak: Usajaj se dilatacije Pretpostalja se položaj težišta zategnte armatre a 1 i na osno toga sračnaaj statička isina i moment oko težišta zategnte armatre: a h = d a 1 d = + N a1 Veličina a 1 se pretpostalja zaisno od isine i širine preseka (broj šipki koje se mog smestiti jedan red), kao i intenziteta i znaka normalne sile (ekscentrično pritisnti elementi zahteaj manje zategnte armatre, pa je i a 1 manje). Kreće se granicama (0.05-0.15) d. 3. korak: Sračnaa se koeficijent k: k = h f a i iz tablica za dimenzionisanje pročitaj rednosti dilatacija beton i armatri i mehanički koeficijent armiranja µ. Ukoliko je ε a1 3, sračnaa se potrebna poršina armatre iz izraza: a = µ h f 0 σ N σ Ukoliko je ε a1 < 3, presek se DVOSTRUKO RIR. 4. korak: Usaja se broj i prečnik šipki armatre. Usojena armatra se raspoređje poprečnom presek, odeći račna o zahteima propisanih Prailnikom (debljina zaštitnog sloja, čisto rastojanje izmeđ šipki). 5. korak: Sračnaa se položaj težišta a 1 sojene armatre odnos na zategnt iic preseka i statička isina h i poređje sa pretpostaljenom. U slčaj znatnijih odstpanja, proračn se ponalja sa korigoanom rednošć a 1. PRIERI Z VEŽE

TEORIJ ETONSKIH KONSTRUKCIJ 5 6. korak: Konačno se konstriše poprečni presek sojenih dimenzija, armiran sojenom količinom armatre, i prikazje odgoarajćoj razmeri (1:) sa sim potrebnim kotama i oznakama. NPOEN: Izrazi za određianje momenta a i potrebne poršine armatre a s napisani oblik koji odgoara ekscentričnom pritisk; za slčaj da je presek ekscentrično zategnt, izraze se nosi sila negatinog znaka (Z = -N ). Primer 3. Odrediti potrebn poršin armatre za presek poznatih dimenzija, praogaonog oblika, opterećen graničnim momentom saijanja i graničnom silom zatezanja Z. Podaci za proračn: = 750 knm b = 40 cm 35 Z = 500 kn d = 80 cm G 40/360 35 f =.30 kn/cm G 40/360 σ = 4 kn/cm pretp. a 1 = 9 cm h = 80-9 = 71 cm a 0.80 = 750 500 0. 09 = 595 knm 71 k = =.79 ε b /ε a =.383/, µ = 13.863% 595 40.3 40 71.3 500 a = 13.863 + = 58.56 cm 0 4 4 sojeno: 1Ø5 (58.9 cm ) 5 4.5 + 5 + 15.5 a 1 = = 8.6 cm 1 h st. = 80-8.6 = 71.4 cm 71 cm = h pretp. Primer 4. Odrediti potrebn poršin armatre za presek iz Primera 3., koliko je, mesto silom zatezanja, opterećen graničnom silom pritiska N = 750 kn. pretp. a 1 = 7 cm h = 80-7 = 73 cm a 0.80 = 750 + 750 0. 09 = 997.5 knm 73 k = =.17 ε b /ε a = 3.5/8.774, µ =3.084% 997.5 40.3 PRIERI Z VEŽE

TEORIJ ETONSKIH KONSTRUKCIJ 6 a 40 73.3 750 = 3.084 = 33.35 cm 0 4 4 sojeno: 7Ø5 (34.37 cm ) 5 4.5 + a 1 = = 6.1 cm 7 h st. = 80-6.1 = 73.9 cm > 73 cm = h pretp. DVOSTRUKO RIRNI PRESECI Ukoliko se slčaj ezanog dimenzionisanja dobije ε a < 3, presek se DVOSTRUKO R- IR, odnosno određje i armatra koja se raspoređje pritisnt zon preseka. Time se dilatacija zategntoj armatri zadržaa na željenom nio (ε a 3 ), pa se mog koristiti minimalne rednosti koeficijenata sigrnosti. 3a. korak: Određje se moment nosiosti JEDNOSTRUKO armiranog preseka, sa procentom armiranja µ * i koeficijentom k* koji odgoaraj dilataciji armatri koj želimo zadržati (najčešće ε a1 = 3 ): Preostali deo momenta saijanja: h ab = f k * a = a se prihata dodatnom zategntom i kpnom pritisntom armatrom. 4. korak: Pretpostalja se položaj težišta pritisnte armatre a i određj se poršine zategnte i pritisnte armatre presek, iz izraza: a = a ( h a ) σ ab h f N a1 = µ * + 0 σ σ Ostali elementi proračna se sproode potpno isto kao slčaj jednostrko armiranog preseka. Napominje se da s rednosti k* i µ* određene sajanjem dilatacije ε a *. a Komentar: Dostrko armirani ( račnskom smisl) preseci se mog dobiti i kada je dilatacija zategnte armatre ε a > 3, koliko iz bilo kog razloga želimo da sprečimo da njena rednost padne ispod određene rednosti. PRIERI Z VEŽE

TEORIJ ETONSKIH KONSTRUKCIJ 7 Primer 5. Odrediti potrebn poršin armatre za presek poznatih dimenzija, praogaonog oblika, opterećen graničnim momentom saijanja i graničnom silom pritiska N. Podaci za proračn: = 580 knm b = 30 cm 30 N = 00 kn d = 60 cm R 400/500 pretp. a 1 = 7 cm h = 60-7 = 53 cm a 0.60 = 580 + 00 0. 07 = 8 knm 53 k = = 1.460 ε a < 3 dostrko armiranje 8 30.05 sojeno ε a1 * = 3.0 k* = 1.719 ; µ * = 43.590% ab 53 = 30.05 = 58440 kncm = 584.4 knm 1.719 a = 8-584.4 = 5.6 knm pretp. a = 5 cm a 5.6 = = 11.75 cm ( 53 5) 40 30 53.05 00 = 43.590 11.75 =.7 cm 0 40 40 a 1 + sojeno: 4 RØ (15.1 cm ) sojeno: 6 RØ (.81 cm ) Ukoliko bi sojili nešto eć dilatacij zategnte armatre, sledi: sojeno ε a1 * = 5.0 k* = 1.903 ; µ * = 33.333% ab 53 = 0.30.05 = 477. knm 1.903 a = 8-477. = 33.8 knm pretp. a = 5 cm a 33.8 = = 17.33 cm ( 53 5) 40 30 53.05 00 = 33.333 17.33 = 19.50 cm 0 40 40 a 1 + sojeno: 5 RØ (±19.01 cm ) a1 + a = 19.50 + 17.33 = 36.83 cm > (.7 + 11.75) = 34.0 cm PRIERI Z VEŽE