NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

Σχετικά έγγραφα
SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β


MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore

Trigonometrijske nejednačine

Podloge za predavanja iz Mehanike 1 STATIČKI MOMENT SILE + SPREG SILA. Laboratori j z a m umerič k u m e h a n i k u

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

Relativno mirovanje tečnosti. Translatorno kretanje suda sa tečnošću

Savijanje elastične linije

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

7 Odreženi integrali. Neka je funkcija f(x) definisana na intervalu [a, b]. Ako ovaj interval podelimo

MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi

PRIJEMNI ISPIT MATEMATIKA

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

sektorska brzina tačke

Krivolinijski integral

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

LINEARNE JEDNAČINE. za koji važi: a x b

TRIGONOMETRIJSKI KRUG

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

Matematički osnovi Z transformacije

KONSTRUKTIVNI ZADACI (TROUGAO) Rešavanje konstruktivnih zadataka je jedna od najtežih oblasti koja vas čeka ove godine.

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )


DINAMIKA. u f. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: NELINEARAN. m m

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Многоугао, странице и дијагонале. Број дијагонала многоугла. Obele`i svaki mnogougao, a zatim napi{i kojoj vrsti po broju stranica pripada.

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Matematika za ekonomiste Časlav Pejdić, (064)

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Univerzitet u Zenici Mašinski fakultet Akademska 2012/13.

M A T E M A T I Č K A A N A L I Z A

skupa prirodnih brojeva u skup realnih brojeva, nazivamo realnim nizom.

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

Definicije i osobine statičkog momenta površine poprečnog preseka za proizvoljnu osu. Definicija. - statički moment površine A za osu y.

Matematička analiza 4

DINAMIKA. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: Dinamički sistem Ulazi Izlazi (?)

Dodatak B. Furijeovi redovi. Posmatrajmo na intervalu [ l, neku funkciju f (x)

IZVODI ZADACI (I deo)

REDUKCIJA SISTEMA NA TAČKU KOORDINATNOG POČETKA Glavni vektor Glavni moment. = xi. F r. r = j. M i. M r

LAPLASOVA TRANSFORMACIJA

1 Odredeni integral. Integrabilnost ograničene funkcije

Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.

Skup svih mogućih ishoda datog opita, odnosno skup svih elementarnih događaja se najčešće obeležava sa E. = {,,,... }

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Rešavanje diferencijalnih jednačina pomoću redova. Specijalne funkcije. Ortogonalne funkcije

SLUČAJNE PROMENLJIVE-FUNKCIJA RASPODELE

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

Elementi spektralne teorije matrica

DIPLOMSKI RAD. Nesvojstveni integral. Univerzitet u Kragujevcu Prirodno matematički fakultet. Kandidat: Marta Milošević 47/00

DINAMIKA. u f. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: NELINEARAN. m m

RAVAN. Ravan je osnovni pojam u geometriji i kao takav se ne definiše. Ravan je određena tačkom i normalnim vektorom.

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Integracija funkcija više promenljivih

Elementi elektroenergetskih sistema

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

ΓΙΟΡΤΗ ΚΟΛΥΜΒΗΤΗ 13/8/ Μ ΕΛΕΥΘΕΡΟ ΚΟΡΙΤΣΙΑ 9 ΕΤΩΝ


Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

10. STABILNOST KOSINA

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Ispunjenost uslova za primenu teoreme Nehoroševa na asteroidni prsten

FORD RANGER Ranger_2013.5_Cover_V2.indd 1 20/12/ :57

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Difrakcija svetlosti. θ 1. Slika 2. a/2. a/2. (a/2)sinθ 1

ΠΑΝΕΠΙΣΤΗΜΙΟ ΑΙΓΑΙΟΥ ΣΧΟΛΗ ΕΠΙΣΤΗΜΩΝ ΤΗΣ ΙΟΙΚΗΣΗΣ ΠΡΟΓΡΑΜΜΑ ΜΕΤΑΠΤΥΧΙΑΚΩΝ ΣΠΟΥ ΩΝ ΜΕΤΑΠΤΥΧΙΑΚΟ ΙΠΛΩΜΑ ΙΟΙΚΗΣΗΣ ΕΠΙΧΕΙΡΗΣΕΩΝ ΜΕ. Ι..Ε.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Mera, integral i izvod

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

PRIMENA INTEGRALA

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

Matematika 1 { fiziqka hemija

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

18. listopada listopada / 13

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Zbirka rešenih ispitnih zadataka iz Osnova elektrotehnike

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Transcript:

NEKE POVŠI U Pvrši kje se njčešće sreću u dcim su:. Elipsidi. Hiperlidi. Prlidi 4. Knusne pvrši 5. Cilindrične pvrši. Elipsidi Osnvn jednčin elipsid ( knnsk) je : + + = c, i c su dsečci n, i si. Presek elipsid s krdintnim rvnim uvek dje elipsu. Ovj elipsid je centrlni, t jest centr mu je u krdintnm pčetku O (0,0,0). Mže se desiti d je centr vn krdintng pčetk, p tkv elipsid im frmulu: ( p) ( q) ( r) + + =, gde je centr u tčki C(p,q,r). Ak je = = c i recim = = c= nd jednčin pstje jednčin sfere : + + = v je sfer s centrm u krdintnm pčetku O (0,0,0), pluprečnik.

Nrvn, i sfer mže imti centr vn krdintng pčetk, p je nd jednčin tkve sfere: ( p) ( q) ( r) + + = gde je centr u tčki C( p,q,r). Primer. Ndji centr i pluprečnik sfere + + + 4 6 0 4 = 0 ešenje D i sklpili sferu, rdićem sličn k i kd sklpnj jednčine kružnice, vršićem dpune d pung kvdrt... Njpre pretumm, sve u, p u, p u. + + + 4 6 0 4 = 0 + 4 + 6 + 0 4 = 0 nj u nj u nj u Ddjem i duimm ( ), p ( ) i ( ) + 4 + 4 4 + 6 + 9 9 + 0 + 5 5 4 = 0 ( + ) + ( ) + ( 5) 80= 0 ( ) ( ) ( 5) + + + = 80 Odvde je C(-,,5) i = 80 = 80. Hiperlidi Pstje dve vrste hiperlid : jedngrni i dvgrni. Jedngrni hiperlid im jednčinu + = i igled :

Vidim d se n prstire duž se, mže iti i duž -se ili - se, gde i se nd menj nk minus u jednčini hiperlid: + + = ili + = Z pčetni jedngrni hiperlid niv grl hiperlid. + = vži d n u preseku s rvni = 0 dje elipsu + = kj se Dvgrni hiperlid im jednčinu + = i igled: Vidim d se i n nli duž - se. ( pet g ng minus). Prlidi Pstje dve vrste prlid : eliptički i hiperlički. Eliptički prlid im jednčinu p + = i igled : q

Njčešće se u dcim dje tkvni rtcini prlid, kd kg je p = q i njegv jednčin je nd: + = p Hiperlički prlid ( k sedl) im jednčinu p = igled: q 4. Knusne pvrši Nek je D kriv u i V tčk u. Skup prvih kji sdrže tčku V i tčke krive D nivm knusn pvrš. Kriv D je direktris te knusne pvrši svk prv kj prli kr tčku V i tčke krive D je genertris. Psmtrm direktrisu F(,, ) 0 = D :{ F (,, ) = 0 i tčku V (,,c ). Nek tčk M(,,) pripd knusnj pvrši k i sm k pripd nekj prvj kj je dredjen vrhm V (,,c ) i nekm tčkm A( α, βγ, ) s direktrise D. Prktičn, mi rdim sledeće: krdinte tčke A( α, βγ, ) menim u direktrisu prve kr dve tčke ( kr V i A) : = = c α β γ c vektr) F ( αβγ,, ) = 0 F ( αβγ,, ) = 0 i u jednčinu ( v inče vži i g klinernsti dgvrjućih I dijenih jednčin knusne pvrši. F ( αβγ,, ) = 0 F ( αβγ,, ) = 0 i c = = α β γ c eliminišem α, β i γ i dijm jednčinu 4

Primer. Npisti jednčinu knusne pvrši čiji je vrh u tčki V(0,0,) direktris je kriv D : { + = = ešenje dim k u pisnm pstupku A( α, βγ, ) pripd direktrisi, p je α + β = D : { γ = i 0 0 = = = = α 0 β 0 γ α β γ Odvde mrm eliministi α, β i γ I = = = = = = α β γ α β α β = α = α = β = β sm irili α i β, sd v menjm u direktrisu: α = β = α + β = 9 + = + ( ) ( ) = 9 ( ) ( ) 9 + = 9( ) I dili sm jednčinu tržene knusne pvrši. Jš jedn stvr: u dcim se njčešće pjvljuje eliptički knus kji im jednčinu + = igled : 5

Nrvn, čest se u vei s integrlim jvlj i knus kd kg je = = c =, t jest + = 5. Cilindrične pvrši Nek su u dti vektr ur p i kriv K. Unij svih prvih u niv se cilindričn pvrš. kje su prlelne s dtim vektrm ur p i seku krivu K Tri njpntije cilindrične pvrši su : i) eliptički cilindr kji im jednčinu + = i igled : 6

ii) hiperlički cilindr kji im jednčinu = i igled : O iii) prlički cilindr kji im jednčinu = p i igled: O Jednčinu cilindrične pvrši ivdim n sledeći nčin: ur Nek su nm dti vektr p = (, lmn, ) i kriv K : { F(,, ) = 0 G (,, ) = 0 ( direktris) Učim tčku A( α, βγ, ) kj dvljv: F( α, βγ, ) = 0 G( αβγ,, ) = 0 i α β = = γ l m n Odvde eliminišem α, β i γ. 7

Primer. Odrediti jednčinu cilindrične pvrši čij je direktris krug ur p = (,,). D : { + = = 0 genertris je prleln vektru ešenje: Ak tčk A( α, βγ, ) pripd direktrisi nd je α + β = γ = i α β γ = = I α β γ 0 0 α β = = = = = α = β = α = α = β = β = Ov menim u α + β = I dijm trženu jednčinu cilindrične pvrši ( ) + ( ) = 8