Metode rješavanja izmjeničnih krugova

Σχετικά έγγραφα
Istosmjerni krugovi. 1. zadatak. Na trošilu će se trošiti maksimalna snaga u slučaju kada je otpor čitavog trošila jednak unutrašnjem otporu izvora.

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

Osnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

3. METODE RJEŠAVANJA STRUJNIH KRUGOVA IZMJENIČNE STRUJE ='5$9.2. z=a+jb

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

( ) p a. poklopac. Rješenje:

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

Trofazni sustav. Uvodni pojmovi. Uvodni pojmovi. Uvodni pojmovi

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

γ = 120 a 2, a, a + 2. a + 2

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz velike otvore

Priprema za ispit - RJEŠENJA

povratnog napona 6 prekidača na slici 1.

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

VEKTORI (m h) brzina, akceleracija, sila, kutna brzina, električno polje, magnetsko polje

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

2.6 Nepravi integrali

Vektori u ravnini. - Nije bitan redoslijed AB ili BA

MEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

Budući da je u jednakokračnom pravokutnom trokutu visina osnovice jednaka polovini osnovice, vrijedi: a 2

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

Metode rješavanja električnih strujnih krugova

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

Zadatak 1

Relativno mirovanje tečnosti. Translatorno kretanje suda sa tečnošću

Signali i sustavi AUDITORNE VJEŽBE 10. Jednadžbe diferencija, primjer

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

Odredjeni integral je granicna vrijednost sume beskonacnog broja clanova a svaki clan tezi k nuli i oznacava se sa : f x dx f x f x f x f x b a f

2. METODE RJEŠAVANJA STRUJNIH KRUGOVA ISTOSMJERNE STRUJE

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Strukture GMDH u modeliranju i predikciji vremenskih serija. Ivan Ivek

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

ISTOSMJERNE STRUJE 3 ANALIZA LINEARNIH ELEKTRIČNIH MREŽA

PRIJEMNI ISPIT MATEMATIKA

STRUKTURA I SVOJSTVA MATERIJALA METALOGRAFIJA ŽELJEZNIH LEGURA. Prof. dr. sc. Ivica Kladarić

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.

4. Relacije. Teorijski uvod

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i


Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Mehanika fluida... Osnovna jednačina hidrostatike... Vežba br. 1

Analiza linearnih mreža istosmjerne struje

Fazne i linijske veličine Trokut i zvijezda spoj Snaga trofaznog sustava

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Poučak o kosinusu (kosinusov poučak) U trokutu ABC vrijede ove jednakosti b + c a a + c b a + b c.


Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Osnovna škola. b) Koliko prstenova treba objesiti na kukicu s lijeve strane na slici 2 da bi poluga bila u ravnoteži? 1 3 F/N

1 Ekstremi funkcija više varijabli

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

7 Algebarske jednadžbe

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

ZAVRŠNI ISPIT NA KRAJU OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA. školska 2013./2014. godina TEST MATEMATIKA UPUTE ZA RAD

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

( ) 2. 3 upisana je kocka. Nađite brid kocke.

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe


MATEMATIČKI KLOKAN C 2018.

Im{z} 3π 4 π 4. Re{z}

Priprema za državnu maturu

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1)

Osnove inženjerskog proračuna

1 Promjena baze vektora

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

Operacije s matricama

P P Ó P. r r t r r r s 1. r r ó t t ó rr r rr r rí st s t s. Pr s t P r s rr. r t r s s s é 3 ñ

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

Transcript:

Strnic: V - u,i u(t) i(t) etode rešvn izmeničnih kruov uf(t) konst if(t)konst etod konturnih stru etod npon čvorov hevenin-ov teorem Norton-ov teorem illmn-ov teorem etod superpozicie t Strnic: V - zdtk Zdn e mrež prem slici Ndomestite spo prem heveninu u odnosu n stezlke i 5 [Ω] 0 [Ω] 5 [Ω] X L X L 5 [Ω] 5 0 o [] X L X L Strnic: V - ilo koi dio ktivne linerne mreže može se ndomestiti s ozirom n dvie stezlke ( i ) relnim nponskim izvorom, čii unutrni npon E (heveninov npon) i unutrnu impednciu Z (hevenin-ovu impednciu) određuemo iz zdne mreže: Strnic: V - ešene zdtk Z određivne hevenin-ove impedncie mrež poprim sledeći olik heveninov npon E određuemo tko d izrčunmo npon 0 n otvorenim stezlkm - linerne mreže heveninovu impednciu Z odredimo tko d krtko spoimo sve nponske izvore i isklučimo sve strune izvore te ond izrčunmo ukupnu impednciu između i X L X L E Z Struni izvor odspoen e iz mreže, impednci iznosi: ( )( ) ( 5 0 5) ( 5 5) X X L L 5 0 5 5 5 75 75 5 5 50 00 5 0 0 0 0 0 0 0 5 0

Strnic: V - 5 Strnic: V - 6 ko struni izvor pretvorimo u nponski možemo lkše odrediti hevenin-ov npon X L vrštenem pozntih vriednosti hevenin-ov npon iznosi: E ( 5 5) 5 0 5 5 0 5 5 ( 5 5) E 9 ( 5 0 ) ( 5 5 ) ( 5 5 ) ( 0 5 66 ) [ V] Npon ndomesno nponsko izvor ednk e: ( X L) hevenin-ov npon ednk e: E X X L L X L ( X ) L Ndomesni hevenin-ov spo: Z [Ω] E 9 o [V] Strnic: V - 7 Z mrežu sličnu ono u zdtku vriedi sledeće Z X L X L Z Strnic: V - 8 zdtk Odredite hevenin-ovu impednciu Z X L [Ω] X L [Ω] [Ω] X L X L mreži stru teče kroz impednciu Z i zvonicu X L Kroz zvonicu X L i impednciu Z ne teče stru hevenin-ov npon iznosi: E 0 X X L Kroz Z ne teče stru Npon smoindukcie n zvonici X L Npon međuindukcie n zvonici X L

Strnic: V - 9 vodni pomovi Dvie međuinduktivno vezne zvonice mou se trnsformirti n sledeći nčin: Strnic: V - 0 ešene zdtk Zdtk se može riešiti n dv nčin režu možemo trnsformirti n sledeći nčin: X L X L X L 0 X L X L X L X L X L Gorni predznci vriede z: X L X L X L X L Doni predznci vriede z: X L X L X L X L ( X X ) X L L ( X L ) X L X X X X L X Strnic: V - Drui nčin rešvn N stezlke - spoi se poznti nponski izvor mpednci se ond određue ko omer npon i strue ko teče u psivno mreži X L X L Kroz zvonicu X L teče stru smer prikzno n slici Strnic: V - zdtk rošilo nepoznte impedncie priklučeno e n enertor unutrne impedncie Ż Odredite: ) impednciu trošil tko d sn n trošilu ude mksimln ) snu u tom sluču i fktor sne c) stupn iskorišten enertor Zdno: 0 [V] Z [Ω] Z Z prvu i druu konturu vriedi: X L X L mpednci Z ednk e: 0 Z trošil X L X X X L

Strnic: V - vodni pomovi Prilođene n mksimlnu snu ksimln sn n promenivo impedncii Z Z trošil Z trošil P Z P mx ksimln sn n promenivom otporu Z trošil trošil P P mx Z Strnic: V - ešene zdtk N trošilu će iti mksimln sn ko impednci trošil im vriednost: X trošil ksimln sn n trošilu će iti ednk: Z X Z trošil Fktor sne: trošil cosϕ trošil X Fktor iskorišten: P trošil η P 0 mx trošil P trošil 07 X trošil 05 50% izvor trošil 50 [ W] Strnic: V - 5 zdtk Zdnu shemu prem slici ndomestite po hevenin-u ozirom n priklučnice - Kou i impednciu trelo n nih priklučiti d i se n no trošil mksimln sn? Kolik e t sn? Zdno: Ú 0-60 [V] Ú 0 [V] Ż 0-0 [Ω] Ż 0 0 [Ω] Ż 5-0 [Ω] X L 5 [Ω] X L 0 [Ω] 5 [Ω] Z X L Z X L Z Strnic: V - 6 ešene zdtk hevenin-ov impednci određue se - metodom Z X L Z Z mrežu vriedi: ( X ) X 0 L ( X ) X L X L Z

Strnic: V - 7 Strnic: V - 8 vrštenem pozntih vriednosti: ( 0 0 5 0 5) ( 5 0) 5 0 ( 0 0 0 5 0) ( 5 0) 5 hevenin-ov npon: Z Z ( 5 5) ( 5 5) 0 ( 5 5) ( 5 ) 0 ( 5 5) ( 5 5) ( 5 5) ( 5 0) 5 0 0 5 ( 5 5) X L Z X L E X L ( X ) X L E 0 60 0 0 0 0 5 0 5 ( 5 0 5) 0 0 [ V] Strnic: V - 9 koliko se n stezlke - prikluči trošilo mrež poprim sledeći olik: E Z Z trošil D i se n trošilu disipirl mksimln sn mor iti zdovoleno: trošil 0 5 Strnic: V - 0 5 zdtk Z mrežu prem slici odredite pomoću Norton-ovo teorem veličinu strue kroz svitk Zdno: Ú 0 [V] Í 0 [] X X [Ω] X L 05 [Ω] ksimln sn e ednk: E E Z trošil E X L X X P mx E trošil E 0 0 Pmx 0 E [ W]

Strnic: V - ilo koi dio ktivne linerne mreže može se ndomestiti s ozirom n dvie stezlke ( i ) relnim strunim izvorom, čiu struu N (Norton-ovu struu) i unutrnu impednciu Z N (Norton-ovu impednciu) određuemo iz zdne mreže: Norton-ovu struu N određuemo tko d izrčunmo struu ko teče od prem kd su stezlke - krtko spoene N Norton-ovu impednciu Z N odredimo tko d krtko spoimo sve nponske izvore i isklučimo sve strune izvore te ond izrčunmo ukupnu impednciu između i Z N Strnic: V - ešene zdtk D i se odredil stru kroz zvonicu korištenem Norton-ovo teorem potreno e zvonicu odspoiti iz mreže, osttk mreže ndomestiti pomoću relno struno izvor Određivne Z N X Z ( X)( X ) ( X ) ( X ) Z N N Z N X X ( ) ( ) 05 05 X Strnic: V - Strnic: V - Određivne N ko relni struni izvor pretvorimo u nponski relni izvor doivmo sledeću mrežu: E E E N X X Stru N e stru ko teče od prem kd su stezlke i krtko spoene mreži teku prikzne strue, stru N iznosi: N udući d su potencili točk i isti, z strue koe teku u mreži vriedi: E X X E X N N 0 0 rež sd im olik: Stru kroz zvonicu iznosi: 5 0 5 90 5 ( X ) 5 0 5 90 N N L L 0 X 0 5 L E X X 0 5 N Z N X L 0 5 5

Strnic: V - 5 6 zdtk spou prem slici odredite iznos stru kroz rne Zdno: Ú 50 90 [V] Ú 50-0 [V] Z Ú 50-50 [V] Í 0 [] Ż Ż Ż Ż Ż 5 5 0 [Ω] Z Z Z Z 5 Strnic: V - 6 illmn-ov teorem vodni pomovi Z mreže u koim postoe smo dv čvor rzlik potencil t dv čvor određue se ko: n E Y l l n Y l l de e, - rzlik potencil čvor i Y l - sum dmitnci u poedino rni E l - sum unutrnih npon u poedino rni Pomoću ovko određeno npon mouće e izrčunti ostle veličine u kruu l Strnic: V - 7 ešene zdtk Strnic: V - 8 vrštenem vriednosti npon iznosi: Korištenem illmn-ovo teorem mouće e odrediti npon : Z Z Z C Z D Z 5 50 90 50 0 50 50 0 5 0 5 0 5 0 5 0 5 0 5 0 0 60 0 60 0 80 0 5 0 0 0 0 0 0 0 0 06 0 [ V] Y i i i i Y i Strue u rnm se ond mou odrediti n sledeći nčin: 50 90 0 0 87 97 5 0

Strnic: V - 9 50 0 0 0 87 97 5 0 50 50 0 0 C 0 5 0 C Strnic: V - 0 7 zdtk Odredite pokzivne wtmetr u mreži prem slici Zdno: 0 [V] 0 [Ω] 0 [Ω] X 0 [Ω] X 0 [Ω] D 80 Zro svih stru u mreži ednk e 0 ( Kircchhoff-ov zkon): C D 87 97 87 97 0 80 0 X W X Strnic: V - ešene zdtk z pretpostvlene smerove stru u kruu wtmetr meri snu ko se može odrediti pomoću izrz: Strnic: V - udući d mrež im dv čvor struu možemo odrediti korištenem illmn-ovo teorem X W X X P e { } W D i se odredil sn potreno e odrediti struu i npon X X X 0 0 0 0 0 0 96 0 96 0 0 [ V] ( X ) 5 X

Strnic: V - D i se odredio npon potreno e odrediti struu : 96 5 0 X 0 90 0 0 5 0 7 Sn kou meri wtmetr iznosi: P W e P e { } W 8 {( 7 8) ( ) } 7 ( 8) ( ) P W 7 8 [ ] W 88 P W [ V]