Predavanje br.3 KONSTRUKTIVNI SKLOPOVI ZGRADA

Σχετικά έγγραφα
Оsnоvni principi prојеktоvаnjа zidаnih zgrаdа

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2 Osnovne akademske studije, V semestar

Arhitektonske konstrukcije I, III sem. 2+2

Zidovi. Predavanje br.4 ZIDOVI OD ОPEKЕ, BLОКOVA ОD GLINE, BЕTONA I LАKОG BETОNА. ZID površinski vertikalni element zgrade 10/27/2015

1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

BETONSKE KONSTRUKCIJE

Poglavlje 8 Temelj samac. Temelj ispod niza stubova. Ukršteni temeljni nosači. Pločasti temelji.

PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA IZGRADNJU OBJEKATA VISOKOGRADNJE U SEIZMIČKIM PODRUČJIMA

Knauf zvučna zaštita. Knauf ploče Knauf sistemi Knauf detalji izvođenja. Dipl.inž.arh. Goran Stojiljković Rukovodilac tehnike suve gradnje

SPREGOVI I UKRUĆENJA. Osnovne funkcije spregova i ukrućenja

BETONSKE KONSTRUKCIJE (1) pismeni ispit (str. 1)

PROJEKTOVANJEI GRA ENJEBETONSKIH KONSTRUKCIJA

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2 Osnovne akademske studije, V semestar

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD. Josipa Tomić. Osijek, 15. rujna 2016.

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II

SANACIJE, REKONSTRUKCIJE I BETONSKIH KONSTRUKCIJA U VISOKOGRADNJI

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2 Osnovne akademske studije, V semestar

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2 Osnovne akademske studije, V semestar

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

ARMATURA. EN EN (Sistem za označavanje čelika Dio 1- Nazivi čelika, Dio 2: Brojčani sistem )

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA

Osnove projektovanja seizmič ki otpornih zgrada (III deo)

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

POLU MONTAŽNI STROPOVI OMNIA PLOČA POLU MONTAŽNI STROP

V.Alendar-Projektovanje seizmički otpornih AB konstrukcija kroz primere PRIMER 2

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Polumontažni sistem za izvođenje međuspratnih i krovnih konstrukcija YTONG STROP

S T A T I Č K I P R O R A Č U N UZ PROJEKAT PORODIČNE STAMBENE ZGRADE P+1 PROFESORA MILUTINOVIĆ VELJKA, U PIPERIMA

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

PREDAVANJA. Redni broj predavanja. Nastavna jedinica. 1. Uvod, Temelji, Hidroizolacije. 2. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 1 -

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Austrotherm AMK element ispune za meduspratne konstrukcije

ZIDANE KONSTRUKCIJE STRUČNI STUDIJ GRAĐEVINARSTVA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA grupa A

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Odsek za konstrukcije TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA (NOVI NASTAVNI PLAN)

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Odsek za konstrukcije TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA grupa A

05.a -ARH-KONSTR DIZAJN

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2 Osnovne akademske studije, V semestar

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Krute veze sa čeonom pločom

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

UVOD U GRADITELJSTVO 6. NOSIVI ELEMENTI GRAĐEVINA. Prof. dr. sc. NEDIM SULJIĆ, dipl.ing.građ. Sadržaj poglavlja: -općenito o nosivim konstrukcijama

UVOD U GRADITELJSTVO 6. NOSIVI ELEMENTI GRAĐEVINA. Prof. dr. sc. NEDIM SULJIĆ, dipl.ing.građ. Sadržaj poglavlja: -općenito o nosivim konstrukcijama

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2 Osnovne akademske studije, V semestar

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit ODSEK ZA KONSTRUKCIJE TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA. grupa A. p=60 kn/m. 7.

Tehnologija građenja hala sa prefabrikovanim spregnutim nosačima

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

18. listopada listopada / 13

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Elementi spektralne teorije matrica

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd

numeričkih deskriptivnih mera.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

( , 2. kolokvij)

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

CIGLA - tehnički priručnik

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

METALNE KONSTRUKCIJE II

" SIMPROLIT" > FIZIČKO-MEHANIČKA SVOJSTVA. Fizičko-mehanička svojstva usklađena su sa normativnim trebovanjima GOST R (polistirolbeton)

KROVNI POKRIVAČI. ZAVRŠNI, ZAŠTITNI ELEMENT KROVNE KONSTRUKCIJE I OBJEKTA U CELINI (kruna svake kuće)

Vesla, teleskopi, nosači za štapove za ribolov

SVEUČILIŠTE U MOSTARU GRAĐEVINSKI FAKULTET

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

UVOD U GRADITELJSTVO 9. KONSTRUKCIJE. Prof. dr. sc. NEDIM SULJIĆ, dipl.ing.građ. Sadržaj poglavlja: -općenito o konstrukcijama. -zidane konstrukcije

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Transcript:

Predavanje br.3 KONSTRUKTIVNI SKLOPOVI ZGRADA Dr Veliborka Bogdanović, red.prof. Dr Dragan Kostić, v.prof. Konstruktivni sklop - Noseći sistem objekta Struktura sastavljena od jednostavnih nosećih elemenata koji su međusobno povezani je NOSEĆI SISTEM OBJEKTA 2 1

OBLIK KONSTRUKTIVNOG SKLOPA PROSTORNO-POVRŠINSKi Masivni višespratni Zidani ARMIRANO-BETONSKI Za velike raspone - prizemni Jednosmerno krive ljuske Dvosmerno krive ljuske LINIJSKI MEŠOVITI 3 OBLIK KONSTRUKTIVNOG SKLOPA PROSTORNO-POVRŠINSKi LINIJSKI Skeletni višespratni Za velike raspone - prizemni MEŠOVITI Gredni Okvirni Lučni Konzolni 4 2

KONSTRUKTIVNI SKLOPOVI VIŠESPRATNIH ZGRADA Prema nosećim elementima koji se koriste za prenošenje opterećenja, objekti visokogradnje dele se na: 1. MASIVNE 2. SKELETNE i 3. MEŠOVITE ili KOMBINOVANE 5 KONSTRUKTIVNI SKLOPOVI VIŠESPRATNIH ZGRADA Prema načinu izvodjenja mogu biti: 1. Monolitni, 2. Montažni, 3. Polumontažni 6 3

POVRŠINSKI - MASIVNI VIŠESPRATNI SKLOPOVI 7 MASIVNI KONSTRUKTIVNI SKLOP - SISTEM SISTEM SA VERTIKALNIM NOSEĆIM ELEMENTIMA- NOSEĆIM ZIDOVIMA Osnovni noseći elementi: ZID je vertikalni površinski noseći element zgrade, ima dve dimenzije - dužinu i visinu, daleko veće od treće - debljine. PLOČA je horizontalni površinski noseći element zgrade, ima dve dimenzije - dužinu i visinu, daleko veće od treće - debljine. 10/27/2015 GK I - Predavanje 3.- Konstruktivni 8 4

MASIVNI SISTEMI GRADNJE Masivni ZIDOVI primaju, nose i prenose sva opterećenja vertikalna od zidova i tavanica i horizontalana od vetra i seizmike 9 MASIVNI SISTEMI GRADNJE Noseći zidovi mogu biti od: 1. Opekarskih elemenata (zidani) 2. Betonski ili AB (liveni na licu mesta ili montažni) 10 5

MASIVNI SISTEMI GRADNJE Prema pravcu pružanja nosećih zidova, postoje: 1. PODUŽNI MASIVNI SISTEMI ZGRADA 2. POPREČNI MASIVNI SISTEMI ZGRADA 3. UKRŠTENI MASIVNI SISTEMI ZGRADA 11 PODUŽNI MASIVNI SISTEM Konstruktivni zidovi su paralelni sa podužnom osom objekta Dubina trakta ograničena rasponom tavanice Razmak nosećih zidova 3-7,5m Oblikovanje fasade relativno ograničeno 12 6

PODUŽNI MASIVNI SISTEM Zidovi mogu oduzeti do 20% površine objekta konstruktivni zidovi su paralelni sa podužnom osom objekta dubina trakta ograničena rasponom tavanice oblikovanje fasade relativno ograničeno 13 PODUŽNI MASIVNI SISTEM Otvori na fasadi su mali zbog konstruktivne uloge zidova Veći rasponi tavanica u odnosu na poprečni masivni sistem 14 7

POPREČNI MASIVNI SISTEM konstruktivni zidovi su paralelni sa poprečnom osom objekta (upravni na podužni pravac) otvori na fasadi neograničeni dubina trakta neograničena oblikovanje fasade slobodno 15 POPREČNI MASIVNI SISTEM Razmak nosećih zidova 3-6m Manji rasponi tavanica u odnosu na podužni masivni sistem 16 8

POPREČNI MASIVNI SISTEM Zidovi mogu oduzeti do 20% površine objekta Manji rasponi tavanica u odnosu na podužni masivni sistem 17 UKRŠTENI MASIVNI SISTEM za zgrade sa većim opterećenjem konstruktivni zidovi su u oba ortogonalna pravca 18 9

UKRŠTENI MASIVNI SISTEM otvori na fasadi manji dubina trakta ograničena rasponom tavanice oblikovanje fasade relativno ograničeno 19 ZIDANI MASIVNI SISTEMI Noseći zidovi od opeke ili opekarskih blokova, ili blokova od lakog betona (siporex, durisol) Debljina zidova može biti promenljiva po visini objekta 20 10

ZIDANI MASIVNI SISTEMI u seizmičkim područjima Posle zemljotresa 1963. doneti su propisi za gradnju u seizmičkim područjima 1981. promenjeni i dopunjeni Niš je u VII i VIII zoni MCS 21 ZIDANI MASIVNI SISTEMI u seizmičkim područjima Prema pravilniku iz 1981. Noseći zidovi su u oba pravca ukršteni, sa krutim MSK od AB i horizontalnim serklažima: 1. OBIČNE ZIDANE KONSTRUKCIJE (opekarski elementi i produžni malter MM2,5 ili 5) 2. ZIDANE KONSTRUKCIJE sa VS (opekarski elementi i produžni malter MM2,5 ili 5) 3. ARMIRANE ZIDANE KONSTRUKCIJE (opekarski elementi i produžni malter MM5 SA ARMATUROM U HORIZONTALNIM SPOJNICAMA) 22 11

ZIDANI MASIVNI SISTEMI u seizmičkim područjima Dozvoljena spratnost zidanih konstrukcija 23 ZIDANI MASIVNI SISTEMI u seizmičkim područjima 24 12

ZIDANI MASIVNI SISTEMI u seizmičkim područjima MSK su AB krute ploče Rebro min.5cm Ploča sa #Φ6/25cm (u oba pravca) 25 ZIDANI MASIVNI SISTEMI u seizmičkim područjima MSK su uokvirene HORIZONTALNIM SERKLAŽOM Armatura: PODUŽNA glatka 4 Φ12mm, POPREČNA uzengije Φ6mm/20cm 26 13

ZIDANI MASIVNI SISTEMI u seizmičkim područjima 10/27/2015 GK I - Predavanje 3.- Konstruktivni 27 ZIDANI MASIVNI SISTEMI u seizmičkim područjima Noseći i vezni zidovi rasporedjuju se pravilno u oba pravca Min. Debljina ovih zidova je d 19cm 28 14

ZIDANI MASIVNI SISTEMI u seizmičkim područjima Vertikalni serklaži za ojačanje zidova Armatura: PODUŽNA glatka 4 Φ14mm, POPREČNA uzengije Φ6mm/20cm 29 ZIDANI MASIVNI SISTEMI u seizmičkim područjima Vertikalni serklaži za: - ojačanje zidova i - povećanje otpornosti na uticaje seizmičkih sila 30 15

AB MASIVNI SISTEMI Debljine AB zidova min.15cm Površina zidova u jednom pravcu min.1,5% površine osnove Optimalno rastojanje zidova 3,6m do 6m Puna AB tavanica 12-20cm 31 AB MASIVNI SISTEMI Način izrade: 1. Monolitne: - Sistem stolova u 2 faze - Sistem tunelske oplate 2. Montažne 3. Mešoviti 32 16

LINIJSKI - SKELETNI VIŠESPRATNI SKLOPOVI 33 SKELETNI SISTEM GRADNJE A VERTIKALNI konstruktivni elementi stubovi B HORIZONTALNI konstruktivni elementi međuspratne konstrukcije (MK) / tavanice grede primarne i sekundarne C TEMELJI plitki (ploče) duboki D OSTALI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI stepeništa liftovska okna krovne konstrukcije 34 17

SKELETNI SISTEM GRADNJE MSK prenose opterećenje na grede, a grede na stubove 35 SKELETNI SISTEM GRADNJE MSK prenose opterećenje na grede, a grede na stubove 36 18

SKELETNI SISTEM GRADNJE DVA STUBA I RIGLA, povezani na određeni način čine RAM. MSK prenose opterećenje na grede, a grede na stubove 37 SKELETNI SISTEM GRADNJE Veza greda i stubova je najčešće kruta pa formiraju OKVIR ili RAM Ramovi se formiraju u oba pravca 38 19

SKELETNI SISTEM GRADNJE Tipovi višespratnih skeletnih sistema i njihovi rasponi a. 7.5+3+7.5m b. 8+8+8m c. 15+15m d. 2.5+16+2.5m e. 7.5/2+7.5+7.5/2m f. 8+8+8m 39 MEŠOVITI SKLOP Osnovni sklop je SKELETNI zbog horizontalnih uticaja (vetar i seizmika) uvode AB zidovi izmedju stubova - mestimično 40 20

KONSTRUKTIVNI SISTEMI ZA VELIKE RASPONE 41 KS ZA VELIKE RASPONE 42 21

43 KS ZA VELIKE RASPONE 44 22

KS ZA VELIKE RASPONE 45 KS ZA VELIKE RASPONE 10/27/2015 GK I - Predavanje 3.- Konstruktivni 46 23

KS ZA VELIKE RASPONE 47 PITANJA? 48 24