Snage u kolima naizmjenične struje

Σχετικά έγγραφα
Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Snage u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

Pozitivna poluperioda Negativna poluperioda. Period. Osnovni pojmovi o naizmjeničnim veličinama

NAIZMENIČNE STRUJE POTREBNE FORMULE: Trenutna vrednost ems naizmeničnog izvora: e(t) = E max sin(ωt + θ)

Snaga naizmenicne i struje

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

Vremenski promenljive struje

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Operacije s matricama

AKTIVNI I REAKTIVNI OTPORI U KOLU NAIZMJENIČNE STRUJE

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

BRODSKI ELEKTRIČNI UREĐAJI. Prof. dr Vladan Radulović

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Induktivno spregnuta kola

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

18. listopada listopada / 13

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Kaskadna kompenzacija SAU

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

NAIZMENI ČNE STRUJE NAIZMENIČNE

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Snaga izmjenične sinusne struje

Trofazni sustav. Uvodni pojmovi. Uvodni pojmovi. Uvodni pojmovi

Dijagonalizacija operatora

5. Karakteristične funkcije

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

numeričkih deskriptivnih mera.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

Trofazno trošilo je simetrično ako su impedanse u sve tri faze međusobno potpuno jednake, tj. ako su istog karaktera i imaju isti modul.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

7 Algebarske jednadžbe

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Elementi spektralne teorije matrica

Sinhrone mašine 1. Slika Vektorski dijagram natpobuđenog sinhronog generatora.

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

IZVODI ZADACI (I deo)

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator

Teorijske osnove informatike 1

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Reverzibilni procesi

= 6.25 Ω I B1 = 3U =529 Ω I B2 = 3U = 1905 Ω I B3G = 3U

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

konst. Električni otpor

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Računarska grafika. Rasterizacija linije

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Zadaci iz trigonometrije za seminar

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Analiza izmjeničnih nih krugova/mreža

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

Primjer II-1.2 Skiciraj sljedeće grafike u rasponu x [-4,4] : y=x; y=x+2; y=x-3, te nađi njihove gradijente (nagib) i presjecišta s x i y osom.

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

Periodičke izmjenične veličine

1 Pojam funkcije. f(x)

Obrada signala

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Moguća i virtuelna pomjeranja

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Transcript:

Snage u kolima naizmjenične struje U naizmjeničnim kolima struje i naponi su vremenski promjenljive veličine pa će i snaga koja se isporučuje potrošaču biti vremenski promjenljiva Ta snaga naziva se trenutna snaga i označava se sa: p ( t) = u ( t) i ( t) U kolima naizmjenične struje postoje dvije vrste snaga: AKTIVNA koja se troši na otpornosti R REAKTIVNA koja se troši na reaktivnim elementima L i C

Aktivna snaga P u kolima naizmjenične struje Kada su i napon u(t) i struja i(t) naizmjeničnog izvora pozitivni/negativni, tada kažemo da izvor predaje snagu potrošaču. Srednja vrijednost te promjenljive snage naziva se aktivna snaga i označava se sa P

Reaktivna snaga Q u kolima naizmjenične struje Kada je napon u(t) naizmjeničnog izvora pozitivan, a struja i(t) negativna i obrnuto, tada kažemo da potrošač predaje snagu izvoru. Srednja vrijednost te promjenljive snage naziva se reaktivna snaga i označava se sa Q period u Rektivna snaga Rektivna snaga

Snaga u kolu naizmjenične struje sa otpornosti R U kolu naizmjenične struje sa otpornošću R struja i R (t) i napon u R (t) kola su u fazi tj. ( ) = sin ( ω ); ( ) = sin ( ω ) u t U t i t I t R m R m Trenutna vrijednost snage koja se troši na oprorniku R je: ( ) = ( ) ( ) = sin ( ω ) sin ( ω ) = sin ( ω ) p t u t i t U t I t U I t R R m m m m

Snaga u kolu naizmjenične struje sa otpornošću R Trenutna snaga p(t) u kolu je stalno pozitivna, što znači da izvror stalno predaje snagu potrošaču Zaključak je: da u kolima naizmjenične struje sa otpornošću R postoji samo aktivna snaga Izraz za trenutnu snagu p(t) može se napisati u obliku: U I U I m m m m ( ) = cos( ωt ) p t Prvi član je konstantan i predstavlja srednju vrijednost aktivne snage i označava se sa P, dakle: U m Im U R IR U R P = = P = U R IR [ W Wat] ; P = ; P = IR R R Aktivna snaga P koja se troši na otporniku R jednaka je umnošku efektivnih vrijednosti napona na otporniku U R i struje kroz otpornik I L

Snaga u kolu naizmjenične struje sa zavojnicom L U kolu naizmjenične struje sa zavojnicom L napon u L (t) fazno prednjači struji i L (t) za ugao θ=90 o tj. ( ) = sin ( ω ); ( ) = sin ( ω + 90 o ) = cos( ω ) i t I t u t U t U t L m L m m Trenutna vrijednost snage koja se troši na zavojnici L je: U I p t ul t il t U m t Im t t m m ( ) = ( ) ( ) = cos( ω ) sin ( ω ) = sin ( ω )

Snaga u kolu naizmjenične struje sa zavojnicom L Trenutna snaga p(t) u kolu je T/4 pozitivna, pa narednih T/4 negativna itd.... Zaključak je: U kolima naizmjenične struje sa zavojnicom L ne postoji aktivna snaga P tj. ona je jednala nuli P L =0 Drugim riječima u kolu naizmjenične struje sa zavojnicom L nema gubitka snage izvora već se energija razmjenjuje izmeñu izvora i potrošača (zavojnice) Iz izraza za trenutnu snagu p(t) definiše se reaktivna snaga zavojnice Q L kao: U I U I U Q Q U I VAR Q Q I X m m L L L L = = L = L L [ ]; L = ; L = L L X L Reaktivna snaga Q L koja se troši na zavojnici L jednaka je umnošku efektivnih vrijednosti napona na zavojnici U L i struje kroz zavojnicu I L

Snaga u kolu naizmjenične struje sa kondenzatorom C U kolu naizmjenične struje sa kondenzatorom C napon kondenzatora u C (t) fazno zaostaje za strujom i C (t) za ugao θ=90 o tj. ( ) = sin ( ω ); ( ) = sin ( ω 90 o ) = cos( ω ) i t I t u t U t U t L m L m m Trenutna vrijednost snage koja se troši na kondenzatoru C je: U I p t uc t ic t U m t Im t t m m ( ) = ( ) ( ) = cos ( ω ) sin ( ω ) = sin ( ω )

Snaga u kolu naizmjenične struje sa kondenzatorom C Trenutna snaga p(t) u kolu je T/4 pozitivna, pa narednih T/4 negativna itd.... Zaključak je: U kolima naizmjenične struje sa kondenzatorom C ne postoji aktivna snaga P tj. ona je jednala nuli P L =0 Drugim riječima u kolu naizmjenične struje sa kondenzatorom C nema gubitka snage izvora već se energija razmjenjuje izmeñu izvora i potrošača (kondenzatora) Iz izraza za trenutnu snagu p(t) definiše se reaktivna snaga kondenzatora Q C kao: U I U I U Q Q U I VAR Q Q I X m m C C C C = = C = C C [ ]; C = ; C = C C X C Reaktivna snaga Q C koja se troši na kondenzatoru C jednaka je umnošku efektivnih vrijednosti napona na zavojnici U C i struje kroz zavojnicu I C

Snaga u kolu naizmjenične struje sa kondenzatorom C U kolu naizmjenične struje sa kondenzatorom C napon kondenzatora u C (t) fazno zaostaje za strujom i C (t) za ugao θ=90 o tj. ( ) = sin ( ω ); ( ) = sin ( ω 90 o ) = cos( ω ) i t I t u t U t U t L m L m m Trenutna vrijednost snage koja se troši na kondenzatoru C je: U I p t uc t ic t U m t Im t t m m ( ) = ( ) ( ) = cos ( ω ) sin ( ω ) = sin ( ω )

Definicija prividne snage S u naizmjeničnim kolima U opštem slučaju umnožak efektivnih vrijednosti napona U i struje I potrošača predstavlja prividnu snagu potrošača S, bez obzira na tip potrošača: S = U I [ VA] U Z S = V [ VA] [ ] S = I Z VA

Veza izmeñu P, Q i S u RL kolu Pretpostavimo da u RL kolu teče struja = I Napon na otprniku je u fazi sa strujom U = U 0, o a napon na zavojnice fazno prednjači struji za ugao od 90 Napon izvora U jednak je vektorskom zbiru napona U R i U L U = U o o + U = U 0 + U 90 = U θ R L R L I R R 0 o U L = 90 o U L

Veza izmeñu P, Q i S u RL kolu Množenjem napona sa strujom dobiamo snage u kolu: Aktivnu snagu Reaktivnu snagu P = U I = U 0 I 0 = U I 0 P = P 0 Prividnu snaga izvora kao kompleksan broj: S = P + jq L o o o o R R R Q = U I = U 90 I 0 = U I 90 Q = Q 90 o o o o L L L L L L Q S = S ϕ S = P + Q = arctg R L ; L ; ϕ P Q = S cos ϕ; L = S sin ϕ;

Veza izmeñu P, Q i S u RL kolu Prividna snaga u kolu S može se dobiti direktnim množenje struje i napona kao S = U I gdje je I* konjugovano kompleksna vrijednost struje u kolu I Snage u kolu se mogu izraziti i preko impedansi kola: Aktivnu snaga Reaktivnu snaga P = U I = Z I I = R I R U U U P = UR I = = Z R R R R R Q = U I = Z I I R ( W ) ( W ) ( VAr ) ( ) L L L = X L I VAr U U Q L = U L I = = Z L L L L U X L Prividnu snaga S = U I = Z I I = Z I U U U S = U I = = Z Z ( VA) ( VA)

Veza izmeñu P, Q i S u RL kolu I m I m ji U L I U ji X L I Z φ φ I U R R e I R R e I m I m ji U L I U ju L /X L U /Z φ I U R R e φ U R /R R e

Veza izmeñu P, Q i S u RC kolu Pretpostavimo da u RC kolu teče struja Napon na otprniku je u fazi sa strujom = I kodezatora fazno zaostaje za struji za ugao od 90, a napon Napon izvora U jednak je vektorskom zbiru napona U R i U L U = U o o + U = U 0 + U 90 = U θ R L R L I U R U R 0 o = 0 o U C = UC 90 o U R R e -ju C U I m

Veza izmeñu P, Q i S u RC kolu Množenjem napona sa strujom dobiamo snage u kolu: Aktivnu snagu Reaktivnu snagu P = U I = U 0 I 0 = U I 0 P = P 0 Prividnu snaga izvora kao kompleksan broj: S = P jq C o o o o R R R Q = U I = U 90 I 0 Q = Q 90 o o o C C C C C Q S = S ϕ S = P + Q ϕ = arctg R C ; C ; P Q = S cos ϕ; C = S sin ϕ;

Veza izmeñu P, Q i S u RC kolu Prividna snaga u kolu S može se dobiti direktnim množenje struje i napona kao S = U I gdje je I* konjugovano kompleksna vrijednost struje u kolu I Snage u kolu se mogu izraziti i preko impedansi kola: Aktivnu snaga Reaktivnu snaga Prividnu snaga P = U I = Z I I = R I R U U U P = UR I = = Z R R R R R Q = U I = Z I I R ( W ) ( W ) ( ) C C C = X C I VAr U U Q C = UC I = = Z C C C C U X S = U I = Z I I = Z I U U U S = U I = = Z Z C ( VA) ( VAr) ( VA)

Veza izmeñu P, Q i S u RC kolu I R R e -ji X C S I m U /R R e -ju /X C S I m

Veza izmeñu P, Q i S u serijskom RLC kolu Pretpostavimo da u RLC kolu teče struja = I Naponi na elementima kola u odnosu na struju I imaju sljedeće fazne stavove: U = U 0, U = U 90, U = U 90 o o o R R L L C C Napon izvora U jednak je vektorskom zbiru napona U R, U L i U C U = U + U + U = U 0 o + U 90 o + U 90 o = U ± θ R L C R L C I 0 o ju L U R R e -ju C +ju L U ju L -ju C I m

Veza izmeñu P, Q i S u RLC kolu Množenjem napona sa strujom dobiamo snage u kolu: Aktivnu snagu Reaktivnu snagu P = U I = U 0 I 0 = U I 0 P = P 0 Prividnu snaga izvora kao kompleksan broj: o o o o R R R o o o o Q = U I = U 90 I 0 = U I 90 Q = Q 90 = jq L L L L L L L o o o o Q = U I = U 90 I 0 = U I 90 Q = Q 90 = jq C C C C C C L ( ) Q = jq jq Q = j Q Q L C L C Q S = P ± jq S = S ± ϕ; S = P + Q ; ϕ = arctg R P = S cos ϕ; Q = S sin ϕ;

Veza izmeñu P, Q i S u RLC kolu I slučaj X > X θ > 0 L C II slučaj X < X θ < 0 L C jq L P R e -jq C +jq L S jq L -jq C I m

Veza izmeñu P, Q i S u RLC kolu Prividna snaga u kolu S može se dobiti direktnim množenje struje i napona kao S = U I gdje je I* konjugovano kompleksna vrijednost struje u kolu I Snage u kolu se mogu izraziti i preko impedansi kola: Aktivnu snaga Q = UQ I = jzl jzc I I = X I VAr Reaktivnu snaga UC UC UC Q = UQ I = = ( VAr ) jz jz X Prividnu snaga P = U I = Z I I = R I R U U U P = UR I = = Z R R R R R R ( W ) ( W ) ( ) ( ) ( ) L S = U I = Z I I = Z I U U U S = U I = = Z Z C ( VA) ( VA)

Veza izmeñu P, Q i S u RLC kolu I slučaj Q > Q θ > 0 L C

Veza izmeñu P, Q i S u RLC kolu II slučaj Q < Q θ < 0 L C

Primjer Snage u naizmjeničnim kolima

Primjer Snage u naizmjeničnim kolima

Primjer Snage u naizmjeničnim kolima

Primjer Snage u naizmjeničnim kolima

Primjer Snage u naizmjeničnim kolima

Primjer Snage u naizmjeničnim kolima

Primjer Snage u naizmjeničnim kolima

Primjer Snage u naizmjeničnim kolima

Primjer Snage u naizmjeničnim kolima

Primjer Snage u naizmjeničnim kolima

Primjer Snage u naizmjeničnim kolima

Faktor snage u naizmjeničnim kolima U jednačini P = S cosϕ član cosφ naziva se faktor snage: PF = cosϕ Faktor snage predstavlja odnos izmeñu prividne i aktivne snage: cosϕ = Faktor snage iskazuje koliko se utroši prividne snage S da bi se dobila aktivna snaga P Ugao faktora snage definiše se kao: ϕ arccos P = S P S Ugao faktora snage φ pokazuje kolika je fazna razlika izmeñu struje i napona nekog elementa (R, L, C) u naizmjeničnom kolu Mogu se istaći sljedeći karakterstični slučajevi za ugao faktora snage φ Otporno opterećenje R: O ϕ = 0 PF = 1 Induktivno opterećenje X L : Kapacitivno opterećenj X C : O ϕ = 90 PF = 0 O ϕ = 90 PF = 0

Faktor snage u naizmjeničnim kolima Kod čisto otpornog opterećenja Rφ=0 o pa je PF=1, pa kažemo da čisto otpornička kola imaju faktor snage jednak jedinici U tom slučaju prividna snaga S jednaka je aktivnoj snazi P, tj. S=P Kod RL kola struja I kasni za naponom U pa ova kola imaju faktor snage: 0 < PF ind < 1 Kod RC kola struja I prednjači za naponom U pa ova kola imaju faktor snage: 0 < PF cap < 1 Poželjno je da potrošač ima ima PF 1 kako bi se sva snaga koju izvor daje potrošaču pretvorila u korisnu aktivnu snagu P

Faktor snage u naizmjeničnim kolima Neka naizmjenični izvor U=600 V napaja čisto aktivno opterećenje P=10 kw i Q=0 VAR. Kolika je struja u kolu? I R P 10000 = = = 00 A U 600 R Neka naizmjenični izvor U=600 V napaja čisto aktivno P=10 kw i induktivno Q=160 VAR opterećenja. Kolika je struja u kolu? I S P + Q 10000 + 160000 00000 = = = = = 333.33 A U U 600 600

Faktor snage u naizmjeničnim kolima Postojanje induktivnog opterećenja Q=160 VAR opterećenja izazvalo je nepoželjno povećanje struje izvora sa 10 A na 333A što može dovesti po preopterećenja izvora Zato se snaga električnih potrošača i instalacione opreme (generatori, provodnici i vodovi, transformatori, motori, istalacione preklopke,...) u naizmjeničnim kolima izražava kao prividna snaga S u VA umjesto kao aktivna snaga P u W. Često se na natpisnim pločama ovih potročaša naznači i njihov faktor snage cosφ

Popravka faktor snage u naizmjeničnim kolima Postojanje induktivnog otpora X L u RL kolima izaziva nepoželjno povećanje struje izvora, bez ikakvog povećanja stvarne snage u kolu P Da bi se umanjio ili totalno eliminisao povećanje struje izvora potrebno je umanjiti/eliminisati induktivni otpor u kolu X L Umanjenje/eliminacija se izvodi dodavanjem kapacitivnog otpora X C u kolo Ovaj postupak umanjenja/eliminacije induktivnog otpora u kolu naziva se popravka faktora snage

Primjer Popravka faktor snage u naizmjeničnim kolima

Primjer Popravka faktor snage u naizmjeničnim kolima

Primjer Popravka faktor snage u naizmjeničnim kolima

Primjer Popravka faktor snage u naizmjeničnim kolima

Primjer Popravka faktor snage u naizmjeničnim kolima

Primjer Popravka faktor snage u naizmjeničnim kolima