6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

Σχετικά έγγραφα
7 Algebarske jednadžbe

4 Elementarne funkcije

radni nerecenzirani materijal za predavanja

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Uvod u teoriju brojeva

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

4.1 Elementarne funkcije

Operacije s matricama

18. listopada listopada / 13

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Dijagonalizacija operatora

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

1.4 Tangenta i normala

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Uvod u teoriju brojeva. Andrej Dujella

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Elementi spektralne teorije matrica

9. PREGLED ELEMENTARNIH FUNKCIJA

Teorijske osnove informatike 1

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

3. ELEMENTARNA TEORIJA BROJEVA Dokaži dajebroj djeljivs Dokažidajebroj djeljiv Dokaži dajebroj djeljiv

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Realni brojevi i realne funkcije jedne realne varijable

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo:

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

POLINOMI I RACIONALNE FUNKCIJE Nastava u Matematiqkoj gimnaziji, Vladimir Balti

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

1. Osnovne operacije s kompleksnim brojevima

Teorem 1.8 Svaki prirodan broj n > 1 moºe se prikazati kao umnoºak prostih brojeva (s jednim ili vi²e faktora).

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

4 Funkcije. 4.1 Pojam funkcije

1 Aksiomatska definicija skupa realnih brojeva

3 Funkcije. 3.1 Pojam funkcije

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

1 Promjena baze vektora

Zadaci iz Osnova matematike

MJERA I INTEGRAL 2. kolokvij 30. lipnja (Knjige, bilježnice, dodatni papiri i kalkulatori nisu dozvoljeni!)

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008

k a k = a. Kao i u slučaju dimenzije n = 1 samo je jedan mogući limes niza u R n :

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

x + t x 2 x t x 2 t x = + x + = + x + = t 2. 3 y y [x množi cijelu zagradu] y y 2 x [na lijevu stranu prebacimo nepoznanicu y] [izlučimo 3 y ] x x x

Seminar Druxtva matematiqara Srbije, Beograd, Polinomi u nastavi matematike u osnovnoj i sredƭoj xkoli

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

REKURZIVNE FUNKCIJE PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET MATEMATIČKI ODSJEK. Diplomski rad. Voditelj rada: Doc.dr.sc.

16 Lokalni ekstremi. Definicija 16.1 Neka je A R n otvoren, f : A R i c A. Ako postoji okolina U(c) od c na kojoj je f(c) minimum

5. Karakteristične funkcije

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

b = k a. Govorimo jošda a dijeli b ipišemo a b.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

x n +m = 0. Ovo proširenje ima svoju manu u tome da se odričemo relacije poretka - no ne možemo imati sve...

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

3.1 Elementarne funkcije

Četrnaesto predavanje iz Teorije skupova

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

Zadaća iz kolegija Metrički prostori 2013./2014.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. p q r F

3 Populacija i uzorak

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Transcript:

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom p(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0, gdje su a 0, a 1,..., a n realni brojevi, a n 0, i n prirodan broj ili 0, naziva se polinom n-tog stupnja s realnim koeficijentima. Realni brojevi a 0, a 1,..., a n nazivaju se koeficijenti polinoma p. Pri tome a n zovemo vodeći koeficijent, a a 0 slobodni koeficijent. Broj n N 0 naziva se stupanj polinoma p (n = st p). Ako je vodeći koeficijent a n = 1, kažemo da je polinom p normiran. Ako je stupanj polinoma p jednak 0, kažemo da je p konstantan polinom ili konstanta (konstanta = polinom nultog stupnja). Polinom p sa svojstvom da je p(x) = 0, x R, naziva se nul-polinom (stupanj nulpolinoma se ne definira). Skup svih polinoma p : R R označavamo s R[x]. (f + g)(x) = f(x) + g(x), (f g)(x) = f(x) g(x). Teorem o nul-polinomu. Polinom f(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0 je nul polinom ako i samo ako su svi koeficijenti a i = 0, i = 0, 1,..., n. Teorem o jednakosti dvaju polinoma. Polinomi f i g definirani s: f(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0 g(x) = b m x m + b m 1 x m 1 +... + b 1 x + b 0, su jednaki ako i samo ako je m = n i a i = b i, i = 0, 1,..., n. Zadatak 1. Odredite zbroj koeficijenata u kanonskom zapisu polinoma: a) f(x) = (x 2 x + 1) 2000 (x 2 x + 2) 10 b) f(x) = (x 2 2x + 3) 1987 (x 2 6x + 5) 1987 c) f(x) = (2x 2 5x + 2) 450 (2x 2 5x + 4) 540 d) f(x) = (x 2 + 3x + 2) 100 (x 2 3x + 2) 100 Zadatak 2. Dokažite da ne postoji polinom f s cjelobrojnim koeficijentima takav da je f(11) f(7) prost broj.

Zadatak 3. Razvijte polinom f(x) po potencijama zadanog polinoma prvog stupnja: a) f(x) = x 3 3x 2 + 2; (x 1) b) f(x) = 2x 3 + 3x + 1; (x + 1) c) f(x) = x 4 5x 3 + 5x 2 + x + 2; (x 2) d) f(x) = x 5 + 2x 4 x 2 + x + 1; (x + 1) Zadatak 4. Na osnovi teorema o jednakosti polinoma odredite f(x) ako je: a) f(x + 3) = x 2 + 2x + 2 b) f(2x 1) = 8x 2 2x c) f(2x + 1) = 4x 2 + 2x + 3 d) f( 2x + 1) = 2x 2 x + 3 e) f(x 2) = x 3 6x 2 + 11x 5 Zadatak 5. Odredite polinom drugog stupnja ako je: a) f(1) = 6; f(2) = 11; f( 1) = 8 b) f(1) = 4; f(2) = 3; f(0) = 9 c) f(1) = 2; f( 2) = 8; f(0) = 2 Zadatak 6. Odredite realne brojeve a i b tako da polinom f(x) = x 4 + 2x 3 + ax 2 + 2x + b bude kvadrat nekog polinoma. Zadatak 7. Polinom f(x) = x 4 6x 3 +7x 2 +6x+1 kvadrat je nekog polinoma. Odredite kojeg. Zadatak 8. Za polinom f(x) = 2x + 3 odredite sve linearne polinome g(x) takve da vrijedi (f g)(x) = (g f)(x). Za takve polinome kažemo da komutiraju. Zadatak 9. Uz koje je uvjete polinom drugog stupnja potpun kvadrat nekog polinoma prvog stupnja.

Djeljivost polinoma Za polinom f(x) kažemo da je djeljiv polinomom g(x) 0 ako postoji polinom h(x), st(h) > 0, takav da je f(x) = g(x) h(x). Teorem. Za svaka dva polinoma f, g 0 postoje jedinstveni polinomi q i r takvi da vrijedi f = g q + r. Pri tome je uvijek st(r) < st(g). Ako je za polinome f i g pripadni polinom r 0, onda se polinom q zove nepotpuni kvocijent polinoma f i g, a polinom r ostatak pri dijeljenju polinoma f sa g. Ako je r = 0, onda se q zove kvocijent polinoma f i g i piše se q = f g. Polinom f djeljiv je polinomom g ako i samo ako je ostatak r nul-polinom. Zadatak 10. Podijelite zadane polinome f(x) i g(x): a) f(x) = 2x 3 + x 2 + x + 1; g(x) = 3x 2 x + 1 b) f(x) = x 5 x 4 + x 3 x 2 4x + 2; g(x) = x 2 x + 1 c) f(x) = x 3 + x 2 + x + 1; g(x) = x + 2 d) f(x) = 6x 4 2x 3 11x 2 + 1; g(x) = 2x 2 3 e) f(x) = x 4 3x 3 + 2x 2 + x 5; g(x) = x 2 + 2x 3 f) f(x) = 2x 4 7x 3 + 5x 2 8x + 3; g(x) = x 2 3x g) f(x) = 6x 5 + 9x 4 5x 3 + 6x 2 + 13x 4; g(x) = 3x 3 x + 4 Zadatak 11. Odredite realne brojeve a i b tako da ostatak pri dijeljenju polinoma f(x) = x 4 3x 2 ax + b polinomom g(x) = x + 1 bude 3, a polinomom h(x) = x 2 bude 3. Zadatak 12. Ostatak pri dijeljenju polinoma f(x) polinomom (x 2) je 2, a polinomom (x 3) je 0. Koliki je ostatak pri dijeljenju polinoma f(x) polinomom g(x) = x 2 5x + 6. Zadatak 13. Ako polinom f(x) pri dijeljenju polinomom (x a) daje ostatak r 1, a polinomom (x b) ostatak r 2, koliki je ostatak pri dijeljenju polinoma f(x) polinomom g(x) = (x a)(x b). Zadatak 14. Pokažite da je polinom f(x) = x 5 + 2x 4 2x 3 + 4x 2 + x 6 djeljiv bez ostatka polinomom g(x) = (x 1) (x + 1) (x + 3). Zadatak 15. Odredite realne brojeve a i b tako da polinom f(x) = 2x 3 + ax 2 5x + b bude djeljiv polinomom g(x) = x 2 x 2. Zadatak 16. Polinom f(x) = x 3 + ax 2 3x + b pri dijeljenju sa (x 2) daje ostatak 6, a pri dijeljenju sa (x + 1) ostatak 0 (djeljiv je polinomom (x + 1)). Odredite a i b, a zatim i ostatak pri dijeljenju f(x) s g(x) = (x 2)(x + 1).

Zadatak 17. Odredite sve prirodne brojeve n za koje je polinom f(x) = (x+1) n +(x 1) n djeljiv s polinomom g(x) = x. Hornerov algoritam Neka je f(x) = a n x n + a n 1 x n 1 +... + a 1 x + a 0, a n g(x) = x x 0, x 0 R, linearan polinom. 0, polinom n-tog stupnja i Prema teoremu o djeljivosti polinoma postoje jedinstveni polinomi q(x) i r(x) oblika: q(x) = b n 1 x n 1 + b n 2 x n 2 +... + b 1 x + b 0, r(x) = r, takvi da je f(x) = q(x) g(x) + r(x). Iz ove jednakosti slijedi Hornerov algoritam koji služi za izračunavanje koeficijenata b n 1,..., b 0 polinoma q(x) i ostatka r(x) = r: a n a n 1 a n 2... a 1 a 0 x 0 a n }{{} b n 1 x 0 b n 1 + a n 1 }{{} b n 2 x 0 b n 2 + a }{{ n 2... x } 0 b 1 + a 1 x }{{} 0 b 0 + a }{{} 0 b n 3 b 0 r Napomena. Hornerov algoritam pogodan je za izračunavanje vrijednosti polinoma f(x) za x = α. Naime, iz f(x) = q(x)(x α) + r za x = α dobivamo f(α) = r, tj. ostatak pri dijeljenju polinoma f(x) polinomom g(x) = x α jednak je vrijednosti polinoma f za x = α. Zadatak 18. Pomoću Hornerovog algoritma odredite kvocijent q(x) i ostatak r(x) za zadane polinome: a) f(x) = x 4 3x 3 + 2x 2 x + 1 g(x) = x 1 b) f(x) = 3x 3 + 2x 2 g(x) = x + 2 c) f(x) = 4x 3 + x + 1 g(x) = x 1 2 d) f(x) = 3x 5 5x 3 + 4x g(x) = x + 3 e) f(x) = x 5 3x 2 + 7x + 2 g(x) = x + 2 Zadatak 19. Primjenom Hornerovog algoritma izračunajte vrijednost polinoma f(x) za x = x 0 : a) f(x) = 3x 3 2x 2 + x + 5 x 0 = 1 b) f(x) = 4x 4 + 2x 2 + 1 x 0 = 2 c) f(x) = x 5 3x 3 + x + 1 x 0 = 2 d) f(x) = 2x 4 + 6x 3 18x 2 + 9x 5 x 0 = 5 e) f(x) = x 4 2x + 5 x 0 = 3

Zadatak 20. Primjenom Hornerovog algoritma razvijte polinom f(x) po potencijama polinoma (x a), ako je: a) f(x) = 2x 3 x 2 + 3x + 5 a = 1 b) f(x) = x 4 + 3x 3 4x 2 + 6x 5 a = 2 c) f(x) = 2x 5 3x 3 + 6x 2 8x 4 a = 3 d) f(x) = 2x 7 + x 5 x 3 + x + 1 a = 1 e) f(x) = 3x 3 11x 2 + 14x + 4 a = 1 Zadatak 21. Primjenom Hornerovog algoritma odredite koeficijente A, B, C, D, E u ovim rastavima: a) b) x 3 x + 1 (x 2) 5 = x 4 2x 2 + 3 (x + 1) 5 = A (x 2) + B 5 (x 2) + C 4 (x 2) + D 3 (x 2) + E 2 (x 2) A (x + 1) + B 5 (x + 1) + C 4 (x + 1) + D 3 (x + 1) + E 2 (x + 1) Zadatak 22. Za koje a, b R je polinom f(x) = x 4 +ax 3 +2x 2 +bx+4 djeljiv polinomom g(x) = x 2 + x 2? Zadatak 23. Za koje a, b R je polinom f(x) = ax 4 + bx 3 + 1 djeljiv polinomom g(x) = (x 1) 2? Zadatak 24. Odredite a R takav da ostatak pri dijeljenju polinoma f(x) = x 4 3x 3 + 2x + a polinomom g(x) = x 2 bude jednak 4. Zadatak 25. Odredite sve k Z sa svojstvom da je 2k2 k + 1 k 2 Z. Euklidov algoritam Polinom h(x) naziva se zajednička mjera ili zajednički djelitelj (divizor) polinoma f(x) i g(x) ako su i f i g djeljivi njime. Za zajedničku mjeru h polinoma f i g kažemo da je najveća zajednička mjera od f i g ako je h djeljiv sa svakom zajedničkom mjerom od f i g. NZM polinoma f i g nije jednoznačno odredena, jer ako je polinom h(x) zajednička mjera od f i g, tada je to i polinom a h(x), a R \ {0}. Po dogovoru se uzima da je NZM polinoma f i g normirani polinom (u tom je slučaju NZM jednoznačno odredena) i označava se sa M(f, g).

Teorem. Za svaka dva polinoma f(x) 0 i g(x) 0 postoji jednoznačno odredena zajednička mjera M(f, g). Ako je za polinome f(x) i g(x) M(f, g) = 1, onda kažemo da su oni relativno prosti polinomi. Algoritam: Neka su f i g dva polinoma, st f st g. Uzastopnom primjenom teorema o dijeljenju s ostatkom dobivamo sljedeći niz jednakosti f = gq 1 + r 1 g = r 1 q 2 + r 2 r 1 = r 2 q 3 + r 3. r k 2 = r k 1 q k + r k r k 1 = r k q k+1. Tada je M(f, g) normirani polinom koji se dobije iz r k. Zadatak 26. Pomoću Euklidovog algoritma odredite NZM zadanih polinoma f i g: a) f(x) = x 4 + x 3 3x 2 4x 1 g(x) = x 3 + x 2 x 1 b) f(x) = x 3 + x 2 11x 15 g(x) = 2x 3 5x 2 8x + 5 c) f(x) = 3x 5 + 2x 3 6x 2 x + 2 g(x) = 2x 4 3x 3 + 2x 2 7x + 6 d) f(x) = x 4 + x 3 x 2 + x + 2 g(x) = x 3 + x + 2 e) f(x) = x 4 5x 2 + 4 g(x) = x 4 + 5x 2 + 4 f) f(x) = x 3 + 4x 2 + 5x + 2 g(x) = x 3 7x + 6 Zadatak 27. Skratite razlomke, ako je moguće: a) b) c) 2x 3 5x 2 + 9x 9 x 2 x + 3 4x 3 + 3x + 2 2x 3 3x 2 + 3x 2 x 3 + x 2 4x 4 x 3 x 2 + 4x 4

Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0. Ako je α realan broj onda kažemo da se radi o realnoj nultočki, a ako je kompleksan broj, kažemo da se radi o kompleksnoj nultočki. Napomena. Umjesto nultočke koristi se i izraz korijen polinoma. Teorem (Bezaut). Broj α je nultočka polinoma f akko je f djeljiv linearnim polinomom g(x) = x α. Definicija. Ako je polinom f djeljiv polinomom g(x) = (x α) k, k N, a nije djeljiv polinomom h(x) = (x α) k+1, onda kažemo da je x = α k-struka nultočka polinoma f ili da je kratnost (višestrukost) nultočke x = α jednaka k. Teorem (Osnovni teorem algebre). Svaki polinom iz C[x] koji je bar prvog stupnja ima bar jednu nultočku. Teorem. Svaki polinom n-tog stupnja može se na jedinstven način prikazati u obliku produkta n linearnih polinoma. Teorem. Svaki polinom f stupnja n 1 ima točno n nultočaka, ako svaku od njih brojimo onoliko puta kolika je njezina kratnost. Zadatak 28. Odredite kratnost nultočke: a) x = 3 za f(x) = 3x 4 9x 3 x 2 + 4x 3 b) x = 2 za f(x) = x 5 + 5x 4 + 6x 3 4x 2 8x c) x = 1 2 za f(x) = 4x3 + 8x 2 + 5x + 1 d) x = 2 za f(x) = 2x 4 8x 3 + 5x 2 + 12x 12 Zadatak 29. Odredite polinom četvrtog stupnja kojemu su nultočke 1 i 2, a 2 je dvostruki korijen. Zadatak 30. x = 2 je trostruka nultočka polinoma f(x) = x 4 + ax 3 + bx 2 + cx + d. Podijelimo li f sa g(x) = x + 3 dobit ćemo ostatak 1. Odredite polinom f. Zadatak 31. Odredite a i b tako da x bude dvostruka nultočka polinoma f, ako je zadano: a) x = 2, f(x) = x 4 + 2x 3 + ax 2 + (a + b)x + 2 b) x = 3, f(x) = 4x 4 + ax 3 24x 2 + bx + 216

Zadatak 32. Odredite zajedničke nultočke polinoma: a) f(x) = x 4 + x 3 + 2x 2 + x + 1; g(x) = x 3 2x 2 + x 2 b) f(x) = x 4 + 6x 3 + 17x 2 + 24x + 12; g(x) = x 3 2x 2 13x 10 Zadatak 33. Dokažite da je polinom f djeljiv polinomom g ako je a) f(x) = x n c n, g(x) = x c, n N, c 0 b) f(x) = x n c n, g(x) = x + c, n = 2k, k N, c 0 Zadatak 34. Brojevi 1 i 2 su nultočke polinoma f(x), a slobodni član jednak je 4. Nadite ostatak pri dijeljenju polinoma f(x) polinomom g(x) = x 3 3x 2 + 2x. Zadatak 35. x = a je nultočka kratnosti k polinoma f i ujedno nutočka kratnosti l polinoma g. Odredite kratnost nultočke x = a polinoma f g.