4. Programski paket ORIGIN

Σχετικά έγγραφα
IZVODI ZADACI (I deo)

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Elementi spektralne teorije matrica

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

numeričkih deskriptivnih mera.

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

4 Numeričko diferenciranje

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

7 Algebarske jednadžbe

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Teorijske osnove informatike 1

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

IZVODI ZADACI (I deo)

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

NUMERIČKI METODI I PROGRAMIRANJE. I Aritmetičke operacije, izrazi i simbolička izračunavanja u Mathematici.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Primjer II-1.2 Skiciraj sljedeće grafike u rasponu x [-4,4] : y=x; y=x+2; y=x-3, te nađi njihove gradijente (nagib) i presjecišta s x i y osom.

1 Promjena baze vektora

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Mašinsko učenje. Regresija.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a

5 Ispitivanje funkcija

Obrada rezultata merenja

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

Na grafiku bi to značilo :

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012

1.4 Tangenta i normala

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

18. listopada listopada / 13

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

radni nerecenzirani materijal za predavanja

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

( , 2. kolokvij)

Determinante. Inverzna matrica

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

1 Pojam funkcije. f(x)

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

5. Karakteristične funkcije

Trigonometrijske nejednačine

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Transcript:

4. Programski paket ORIGIN Teorijski zadaci Zadatak. (Osnovna podešavanja grafika) Dodati novu kolonu u trenutnoj radnoj svesci (workbook) i uneti podatke iz tabele. Nacrtati grafik tipa line + symbol kolona B i C (u funkciji kolone A). Srediti ga kao na slici. Podešavanja osa grafika: () Prikazati sve četiri ose na grafiku. (2) Podesiti x osu da bude u rasponu od do sa korakom., a y osu od do 22.5 sa korakom 5. (3) Prikazati grid linije i podesiti im debljinu na.7 i.5 (major i minor) redom. (4) Oznakama na x osi dodati prefiks + i sufiks V. Rotirati ih za stepeni. (5) Oznake na y osi pomnoziti sa. (6) Napraviti legendu. Veličinu svih oznaka (na osama i legendi) povećati jednom (opcija increase font). Podesiti izgled legende kao na slici. Podešavanja simbola i linija: (7) Povećati veličinu simbola na 2, a debljinu linije na.5. Tip linije podesiti na spline. Isključiti opciju da je oko simbola razmak (gap to symbol). (8) Podesiti da se i stil linije (line style) i unutrašnjost simbola (symbol interior) povećavaju inkrementalno za (By One). Eksportovanje: (9) Promeniti ime radnoj svesci u merenje, a grafiku u Grafik merenja. Grafik zapamtiti (eksportovati) kao eps fajl, i kopirati u Word. U I I 2. 2...2.55.4.4.45.6.6.2.36.8.9.64..8. Struja [ma] 2. Struja I Struja I 2 5.. 5.. +.V +.V+.2V+.3V+.4V+.5V+.6V+.7V+.8V+.9V+.V Napon [V]

Zadatak 2. (Automatsko generisanje kolona) U projektu iz prethodnog zadatka, dodati novu radnu svesku (workbook). U prvoj koloni generisati brojeve od do 3 sa korakom.. U naredne tri kolone redom generisati vrednosti funkcija f (x) = sin(xπ/.5), f 2 (x) = sin(xπ/.5 + π/3) kao i f 3 (x) = e f(x) + log(2 + f 2 (x)). Nacrtati grafik i srediti ga kao na slici. () Podesiti ose tako da prolaze kroz koordinatni početak. (2) Razgrupisati serije, a onda prve dve grupisati i podesiti tip line. Poslednju ostaviti da bude line + symbol. (3) Podesiti inkrementalno menjanje stila i boje linije, kao i inkrementalno menjanje boje simbola na poslednjoj seriji. (4) Prikazivati svaki 3. simbol na poslednjoj seriji (propuštati po 2 simbola). (5) Premenovati grafik u Grafik funkcija, radnu svesku u Funkcije i eksportovati radnu svesku u fajl funkcije.dat. (6) Importovati podatke iz fajla funkcije.dat u novu radnu svesku. Nacrtati kombinovani grafik i srediti ga kao na drugoj slici. Y osa 3 2 Grupisani: f (x)=sin(x/.5* ) f 2 (x)=sin(x/.5* + /3) Negrupisani: f 3 (x)=exp(f (x))+log(2+f 2 (x))..5..5 2. 2.5 3. - X osa Y osa 3 2 - f vs f 2 f 2 vs f 3 f vs f 3 Merenje - 2 X osa 2

Zadatak 3. (Fitovanje) () U koloni A radne sveske upisati vrednosti,.2,.4,.6,.8,. Vrednosti kolona B i B izračunati po formuli -5*col(A) i 5*col(A). Kolonu C ispuniti pseudoslučajnim brojevima koji podležu normalnoj raspodeli. Naredne dve kolone D i D formirati po formuli col(b)+.4*col(c) i col(b)+.4*col(c). (2) Nacrtati grafik zavisnosti kolona D i D od A. Tip grafika podesiti na scatter. (3) Izvršiti linearno fitovanje oba grafika, i uočiti vrednosti i greške koeficijenata fitovanja. Grafik srediti kao na slici (debljina linija je.5, a sve oznake su povećanem jednom). Polinomno fitovanje i fitovanje nelinearnih zavisnosti f (x) = ce ax i f 2 (x) = cx α. (4) Otvoriti novu radnu svesku i u kolonu A upisati iste vrednosti,.2,.4,.6,.8,. Generisati vrednosti u kolonama B, B i B2 redom koristeći formule (col(a)-.5)^2, 2*exp(3*col(A)) i 2*col(A)^.3. Dodati kolonu F ispunjenu pseudoslučajnim brojevima koji podležu normalnoj raspodeli i generisati kolone G, G i G2 redom po formulama col(b)+.*col(c), col(b)+.*col(c) i col(b2)+.*col(c). (5) Nacrtati (posebne) grafike zavisnosti kolona G, G i G2 od A. Na drugom i trećem podesiti y osu da bude logaritamska, a na trećem ujedno i x osu. (6) Prvi grafik fitovati kvadratnom a ostale linearnom funkcijom. Izračunati vrednosti parametara fitovanja i njihove greške. (7) Spojiti sva 4 grafika u jedan. Struja [ma] 8 6 4 2 Merenje : Podaci Linearni fit Merenje 2: Podaci Linearni fit Kvadratna zavisnost.3.25.2.5..5 Kvadratna funkcija G Polynomial Fit G...2.4.6.8. Napon [V]..2.4.6.8. X Log-Log skala G Linear Fit G Lin-Log skala Stepena zavisnost (a x ). G2 Linear Fit G2 Exp. zavisnost... X...2.4.6.8. X Ove dve kolone imaju ulogu rezultata merenja sa (veštački) dodatom greškom 3

Primetimo da kolone G i G2 odgovaraju redom zavisnostima f (x) = ce ax i f 2 (x) = cx α gde su (tačne) vrednosti koeficijenata c = 2, a = 3 za prvu i c = 2, α =.3 za drugu zavisnost. Iako su u pitanju nelinearne zavisnosti, nakon odredjenih transformacija možemo ih svesti na linearne i izvršiti fitovanje.. y = ce ax. Ako logaritmujemo obe strane jednakosti dobijamo log y = log c + ax log e Prema tome, Y = log y je linearna funkcija od x oblika Y = Ax + B, A = a log e, B = log c. Sada možemo generisati vrednosti za Y (u novoj koloni), nacrtati zavisnost Y od x, i izvršiti linearno fitovanje da bi dobili koeficijente A i B. Medjutim, isti efekat ćemo postići ukoliko nacrtamo polaznu zavisnost y od x, pa podesimo skalu na y osi da bude logaritamska. Tako ćemo naterati Origin da fituje Y = log y u funkciji od x. Fitovanjem dobijamo sledeće vrednosti 2 : A =.299 B =.33 A =. B =. Koeficijente a i c sada jednostavno računamo a = A log e = 2.99, c = B = 2. Pošto je a jednak proizvodu konstante (log e) i veličine A, to su relativne greške za A i a jednake, odakle dobijamo a a = A A a = a A A =.23 Grešku za c = B dobijamo koristeći pravilo prvog izvoda: c = B ln B =.66 2. y = cx α. Kao i u prethodnom slučaju, ako logaritmujemo obe strane dobićemo log y = log c + a log x pa je sada Y = log y linearna funkcija od X = log x oblika Y = αx + B, B = log c. Dakle, i sada možemo ili da nacrtamo grafik zavisnosti Y od X (prethodno da generišemo odgovarajuće kolone) i obavimo fitovanje, ili da nacrtamo grafik polaznih zavisnosti (y od x), pri čemu obe ose logaritmujemo (kao što je i uradjeno na slici). Fitovanjem dobijamo 3 α =.67 B =.35 α =.6 B =.6 Vrednost i grešku za c odredjujemo kao u prethodnom slučaju: c = B = 2.23 C = B ln B =.3 Opšti slučaj. Ako imamo neku zavisnost y = f(x) koja zavisi od parametara a, b, c,..., trudimo se da je svedemo na jedan od oblika: Y = AX + B ili g(y) = A + BX + CX 2 +... gde je Y = g(y) i X = h(x), za neke funkcije g i h. Tada crtamo grafik Y u funkciji od X (osim ako g ili h nisu logaritamske funkcije) i fitovanjem odredjujemo koeficijente A, B, C,..., na osnovu kojih onda računamo a, b, c,.... Pravilo prvog izvoda: Ako je veza izmedju veličina z i t data pomoću z = f(t), i ako je poznata greška t veličine t, onda grešku veličine z možemo proceniti na sledeći način: z = f (t) t. Pravilo prvog izvoda (opšti slučaj): Ako je z = f(t, t 2,..., t n ) onda je z = f t t + f t 2 t 2 +... + f t n t n. 2 Napomena: Ove vrednosti mogu da budu drugačije, u zavisnosti od generisanih pseudoslučajnih brojeva u koloni F, ali ne bi trebalo da značajno odstupaju od vrednosti koje su ovde date. Naravno, to će prouzrokovati male promene svih vrednosti koje dalje računamo. 3 Primetimo da dobijena vrednost za α (.67 ±.6) ne sadrži tačnu vrednost.3. Ovo nas navodi na zaključak da je stepena zavisnost neotporna na greške, tj. da relativno male greške u podacima mogu prilično da utiču na dobijenu vrednost eksponenta. 4

Zadatak 4. (Naprednija obrada rezultata merenja) Zavisnost neke fizičke veličine y od druge fizičke veličine x data je sa ) y = c exp ( x2 a x4. b U tablici su prikazani rezultati dve serije merenja zajedno sa procenjenim greškama za x i y. () Grafički predstaviti rezultate merenja i srediti grafik kao na slici. (2) Veličina simbola je 2, debljina linije.5pt, veličina fonta svih oznaka povećana je jednom. (3) Linija koja povezuje tačke je glatka kriva (spline). (4) Izvršiti fitovanje odgovarajućih zavisnosti i odrediti koeficijente c, a i b, kao i greške C, a i b za obe serije merenja. Nacrtati i odgovarajući grafik. (5) Srediti grafik tako da je veličina simbola 2 a debljina linije.5pt. x y y 2 x y. 2...5.5.4.84.95.5.5.8.39.78.5.5.2.79.46.5.5.6.28.4.5.5 2..5.2.5.5 Y 2..5..5. Prvo merenje Drugo merenje..5..5 2. X 5

Potrebno je obaviti odredjene transformacije, tako da se dobiju nove dve veličine X i Y (u funkciji od x i y) koje su povezane linearnom ili polinomnom (u ovom slučaju kvadratnom) zavisnošću. Da bi pojednostavili postupak, nećemo uzimati u obzir date greške rezultata merenja (poslednje dve kolone tabele na prethodnoj strani). Logaritmovanjem izraza za y dobijamo ( ) x 2 log y = log c a + x4 log b e. Sada je jasno da je Y = log y kvadratna funkcija od X = x 2, tj. gde je Y = AX 2 + BX + C A = log e, B = log e, C = log b a c. Dakle, generisaćemo još jednu kolonu sa vrednostima X = x 2. Pošto je Y = log y, možemo da nacrtamo y u funkciji od X, pri čemu ćemo skalu na y osi podesiti da bude logaritamska. Tako dobijamo sledeći grafik: Y Prvo merenje: Podaci Linearni fit Drugo merenje: Podaci Linearni fit Fitovanjem dobijamo sledeće vrednosti koeficijenata 4 : A =.467 B =.23, C =.3 A =.4 B =. C =. Dalje je a = log e B = 2.39 b = log e A = 9.299 c = C =.995 Greške koeficijenata a i b odredjujemo koristeći izraze za relativne greške proizvoda i količnika: a a = B B b b = A A a = a B B =. b = b A A =.8.. - 2 3 4 5 6 X 2 Pošto je c = C, grešku ovog koeficijenta računamo primenom pravila prvog izvoda: c = C ln C =.5 4 Analizu radimo samo za prvu seriju merenja, a vi možete da pokušate da odradite i za drugu :). 6

2 Razni zadaci Zadatak. Grafički predstaviti strujno-naponske karakteristike linearnih i nelinearnih otpornika. Izmerene zavisnosti struje I od napona U za nelinearne otpornike date su u fajlu zad.txt. Linearni otpornici imaju redom otpornosti. () Uneti podatke iz fajla zad.txt. (2) Generisati vrednosti struje za linearne otpornike po formuli. (3) Nacrtati grafik na kome se prikazuju samo tačke (scatter). (4) Podesiti da su vrednosti na x osi u opsegu od do sa korakom.2 a na y osi od do 35 sa korakom 5. (5) Veličina fonta ovih vrednosti je 24. Podesiti okvir sa svih strana pri čemu samo sa gornje strane crtice idu ka unutra dok sa ostalih strana idu ka spolja. (6) Napisati nazive svake od osa. Veličinu fonta povećati jednom. (7) Napraviti legendu. (8) Veličinu fonta povećati jednom. (9) Ubaciti ovu sliku u Word i dodati joj potpis. Struja kroz otpornik I R [ma] 35 3 25 2 5 5 Nelinearni otpornici: D D2 Linearni otpornici: R = R = 2.4 R = 34..2.4.6.8. Napon na krajevima otpornika U R [V] 7

Zadatak 2. Korišćenjem podataka iz predhodnog zadatka nacrtati sledeći grafik. () Umesto tačaka sada imamo linije sa tačkom. Linije su glatke krive koje prolaze kroz sve tačke. (2) Debljina linija je. (3) Alternativno se menjaju i boja i tip linije. (4) Ubaciti sliku u Word i dodati potpis. Struja kroz otpornik I R [ma] 35 3 25 2 5 5 Nelinearni otpornici: D D2 Linearni otpornici: R = R = 2.4 R = 34..2.4.6.8. Napon na krajevima otpornika U R [V] 8

Zadatak 3. Na osnovu podataka datih u tabeli nacrtati grafik zavisnosti struje kroz izvor od napona na krajevima izvora. Izvršiti linearno fitovanje obe grupe podataka i odrediti koeficijent pravca i slobodni član provučene prave. Veličinu fonta svih oznaka povećati jednom (za jedan red veličine). Debljine svih linija su.5pt. U[V] I [A] I 2 [A] 5 2 8.8 4.5 3 8. 4.5 4 7. 3.55 5 5 2.9 6 4 2.5 7 3..9 8.9.5 Struja kroz izvor I [A] 8 6 4 2 Prvi izvor Drugi izvor Lin. aproks. Lin. aproks. 2 2 3 4 5 6 7 8 9 Napon na krajevima izvora U [V] Zadatak 4. Na osnovu podataka datih u tabeli nacrtati grafik vrednosti funkcija p (x) i p 2 (x) i izvršiti fitovanje vrednosti prve funkcije polinomom prvog i drugog stepena, a zatim fitovanje vrednosti druge funkcije polinomom trećeg stepena. Veličinu fonta svih oznaka povećati jednom (za jedan red veličine). Debljine svih linija su.5pt. x p p 2 x p.. 2 2 -.2. 3 9-3.3. 4 4-5.6. 5 25-7.5. 6 35-8.4. Vrednosti polinoma - p(x) 5 4 3 2 p (x) p 2 (x) Lin. aproks. p (x) Kvad. aproks. p (x) Kubna aproks. p 2 (x) - 2 3 4 5 6 7 Vrednost argumenta - x 9

Zadatak 5. Nacrtati grafike funkcija x +, x 2, sin(2πx), e x. Vrednosti funkcija generisati u tačaka. Pomeriti x osu. Veličinu fonta svih oznaka povećati jednom (za jedan red veličine). Debljine svih linija su.5pt. Sliku ubaciti u Word i dodati potpis. Vrednost funkcije f(x) 4. Ova dva su grupisana: f(x)=x+ 3.5 f(x)=x 2 3. A ova dva nisu 2.5 f(x)=sin(2*pi*x) f(x)=exp(x) 2..5..5...2.4.6.8. -.5 Argument x -. Zadatak 6. Nacrtati grafike zavisnosti otpora NTC otpornika. Izmerene vrednosti su date u tabeli. T[ ] R[Ω] 5337.9 8888.66 2 5346.53 3 3325.6 4 232.27 6 949.69 244.3 2 22.3887 () Uneti vrednosti u radnu svesku i izračunati odgovarajuće temperature u kelvinima. (2) Nacrtati grafik zavisnosti otpora od temperature, pri čemu je temperatura u celzijusima i u obzir se uzimaju samo prva 5 merenja. (3) Podesiti y osu na ovom grafiku da bude logaritamska. (4) Grafik fitovati pravom i odrediti zavisnost otpora od temperature. (5) Nacrtati grafik zavisnosti otpora od temperature, pri čemu je temperatura u kelvinima i u obzir se uzimaju sva merenja. Podesiti y osu da bude logaritamska, a x osu da bude recipročna (/T). (6) Grafik fitovati pravom i odrediti zavisnost otpora od temperature. Merene vrednost Linearni fit Merene vrednost Linearni fit Otpor NTC otpornika, R[ ] Otpor NTC otpornika, R[ ] 2 3 4 Temperatura, T[ o ] 25 3 35 4 45 5 Temperatura, T[K]

Zadatak 7. Izvršiti obradu rezultata merenja perioda oscilovanja matematičkog klatna i naći ubrzanje zemljine teže. Mereno je vreme za koje klatno izvrši N = 5 oscilacija. Mereni rezultati su dati u tabeli. Period oscilovanja klatna izračunava se po formuli l T = 2π g. l[m] T 5 [s].4 9.3.5 2.27.6 23.3.7 25.7.8 26.9 () Ubaciti ove podatke u Origin i izračunati period oscilovanja za svako merenje po formuli T = T 5 /5. (2) Izračunati vrednosti kvadrata perioda T 2. (3) Fitovati ovaj grafik pravom, ali tako da prava prolazi kroz nulu. (4) Nacrtati grafik zavisnosti kvadrata perioda T 2 od dužine l. Grafik srediti kao na slici. Sve oznake na grafiku i brojeve povećati jednom. Debljina fitovane linije je.5 a debljina grid linija je.5. (5) Na osnovu vrednosti koeficijenta pravca i greške izračunati vrednost i grešku merenja ubrzanja zemljine teže. 3.5 Kvadrat perioda T 2 [s 2 ] 3. 2.5 2..5..5 Izmerene vrednosti Linearni fit....2.3.4.5.6.7.8.9 Du ina klatna l[m]

Zadatak 8. Grafički predstaviti zavisnost brzine kuglice pri slobodnom padu i dejstvu otpora vazduha za različite vrednosti koeficijenta otpora vazduha. Jednačina kretanja kuglice je () Uneti podatke iz fajla zad8.txt. ma = mg k v k 2 v 2. (2) Nacrtati grafik. Sve oznake na grafiku i brojeve povećati jednom. Debljina linija na grafiku je.5. Prva dva grafika su grupisana, pri čemu se inkrementalno menja tip linije i tip simbola. Crta se svaki ti simbol. Druga dva grafika nisu grupisana. (3) Dobijeni grafik zapamtiti kao sliku u png formatu i uneti u Word. (4) Podesiti da tekst ne ide oko slike i dodati potpis ispod slike. 35 3 25 k 2 = k 2 =. k 2 =.2 k 2 =.3 Brzina, v [m/s] 2 5 5 5 5 Vreme, t [s] 2

Zadatak 9. Nacrtati grafik strujno-naponskih karakteristika dva nelinearna otpornika. () Uneti podatke iz fajla zad9.txt. (2) Nacrtati grafik u linearnoj skali i formatirati ga kao na slici. Sve oznake na grafiku i brojeve povećati jednom. Debljina grafika je.5 a istačkanih linija.5. Linija koja povezuje tačke je glatka i ide iza simbola. (3) Nacrtati grafik u log - log skali. Izvršiti linearno fitovanje. (4) Ukoliko je teorijska zavisnost struje od napona data izrazom I = au b, na osnovu dobijenih parametara fitovanja izračunati koeficijente. (5) Grafike uneti u Word, podesiti da tekst ne ide oko slika i dodati potpis ispod slika. 3 25 R2 2 Struja, I[mA] 5 5 2 3 4 5 6 7 8 Napon, U[V] Struja, I [ A] R R2 Fit R Fit R2 Napon, U[V] 3

Zadatak. (Lisažuove figure) () U radnoj svesci dodati 3 nove kolone. (2) U prvoj koloni generisati brojeve,, 2,... 5. U narednim kolonama generisati vrednosti funkcija: ( πx f (x) = sin 25 f 3 (x) = cos ( 3πx 25 ) ( πx, f 2 (x) = sin ), f 4 (x) = cos 25 + π ), 4 ( πx 5 + π ) 2 (3) Nacrtati prvi grafik, tako da je f na x osi, a f 2 i f 3 na y osi. Veličinu fonta svih oznaka (brojeva, potpisa ispod grafika i legende) povećati jednom. Debljina linije je.5pt. Linije se spajaju dužima (straight). Obe ose se nalaze na poziciji. (4) Nacrtati drugi grafik, tako da je f 3 na x osi, a f 4 na y osi. Veličinu fonta svih oznaka (brojeva, potpisa ispod grafika i legende) povećati jednom. Debljina linije je.5pt. Ubaciti grid linije pri čemu je njihova debljina.5 a boja plava. (5) Grafike uneti u Word. Formatirati ih tako da tekst ne ide oko njih. Ubaciti potpise ispod grafika.. f 2 f 3.5. -. -.5..5. -.5 -...5 f 4. -.5 -. -. -.5..5. f 3 4

Zadatak. Nacrtati grafik zavisnosti dva napona u električnom kolu od vremena. U tabeli su date izmerene vrednosti. t[ms] U [V] U 2 [V] 3.67 2.3 3.49 4.46 5.67.64 7.9.6 9.2.22 () Nacrtati grafik. Napon U je tipa linija + simbol pri čemu je veličina simbola 2pt. Veličinu fonta svih oznaka (brojeva, potpisa ispod grafika i legende) povećati jednom. Debljina linije je.5pt. (2) Nacrtati drugi grafik. Podesiti y osu na grafiku tako da bude logaritamska. Vrednosti na y osi su u opsegu.v - V. Veličinu fonta svih oznaka (brojeva, potpisa ispod grafika i legende) povećati jednom. (3) Podesiti da se vrsta, boja kao i tip simbola menjaju inkrementalno. (4) Fitovati obe zavisnosti pravom. Debljina linije je.5pt. (5) Ubaciti grafike u Word. (6) Pod predpostavkom da su teorijske zavisnosti ova dva napona u funkciji vremena U (t) = U e t/τ i U 2 (t) = U 2 e t/τ 2 na osnovu rezultata dobijenih fitovanjem odrediti U, U 2, τ i τ 2. Obrazložiti postupak pomoću kog su rezultati dobijeni. 5 U U2 U U2 Fit U Fit U2 Napon, U [V] 5 Napon, U [V]. 2 4 6 8 Vreme, t [ms]. 2 4 6 8 Vreme, t [ms] 5

Zadatak 2. Nacrtati grafik zavisnosti ugla otklona matematičkog klatna od vremena. Iz fajla zad2.txt učitati podatke (ukupno 4 kolone). Nacrtati grafik prema sledećem uputstvu: () Prva dva grafika su grupisana, a treći nije. (2) Prva dva grafika su tipa line + symbol. Svaki jedanaesti simbol se prikazuje. Debljina linije je.5pt. Veličinu fonta svih oznaka (brojeva, potpisa ispod grafika i legende) povećati jednom. (3) Treći grafik je linija. Debljina linije je.5pt. (4) Debljina grid linija je.5pt. (5) Grafik uneti u Word. Formatirati ga tako da tekst ne ide oko njega. Ubaciti potpis ispod grafika. Ugao otklona klatna 5 4 3 2 - -2 Ova dva grafika su grupisana Klatno Klatno2 A ovaj nije Klatno3-3 2 3 4 5 Vreme, t[s] 6

Zadatak 3. () U radnoj svesci dodati još 3 kolone. (2) U koloni A generisati uniformno brojeve od do 2π sa korakom 2π/. U narednim kolonama generisati vrednosti funkcija: x (t) = 2(cos t.5 cos(2t)), x 2 (t) = 2(cos t.5 cos(4t)), y (t) = 2(sin t.5 sin(2t)) y 2 (t) = 2(sin t.5 sin(4t)) (3) Nacrtati grafik koji se sastoji iz dve krive. Prva kriva se dobija kada je x (t) na x osi, a y (t) na y osi, a druga kada je x 2 (t) na x osi, a y 2 (t) na y osi. Podesiti da se tip linije i boja menjaju inkrementalno. Debljina linije je.5pt. (4) Skalu na x osi podesiti od -4 do 4 a na y osi od -3 do 3. Veličinu fonta svih oznaka povećati jednom. Linija koja povezuje tačke je tipa b-spline. 3 Kardioida Noname kriva 2-4 -3-2 - 2 3 4 - -2-3 7

Zadatak 4. Zavisnost neke fizičke veličine y od neke fizičke veličine x je y(x) = c exp U tablici su dati rezultati merenja. ( x2 b ). x y y 2 2.5.2.8.4.4.5.6..6.8.7.3.4. () Grafički predstaviti rezultate merenja. (2) Veličina simbola je 2, debljina linije.5pt, veličina fonta svih oznaka povećana je jednom. (3) Linija koja povezuje tačke je glatka kriva. (4) Skala na x osi je od -. do. a na y osi od do 2.5. (5) Dodati još jednu kolonu u worksheetu i izračunati vrednosti za svako merenje. Nacrtati grafik zavisnosti y od x 2. Podesiti odgovarajuću skalu tako da se linearnim fitovanjem mogu izračunati koeficijenti c i b. (6) Izvršiti linearno fitovanje za obe serije merenja i odrediti koeficijente c i b kao i greške za ove koeficijente. (7) Grafik srediti kao na slici. Veličina simbola je 2, a debljina linija.5pt 2.5 2. Prva serija merenja Druga serija merenja Velicina Y.5..5. -....2.3.4.5.6.7.8.9.. Velicina X Y.. Prva serija: Vrednosti Linearni fit Druga serija: Vrednosti Linearni fit..2.4.6.8. X 2 8