Mjerenje razine mora. Fizička oceanografija - vježbe

Σχετικά έγγραφα
Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

( , 2. kolokvij)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Gravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

2.7 Primjene odredenih integrala

1.4 Tangenta i normala

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

7 Algebarske jednadžbe

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

18. listopada listopada / 13

numeričkih deskriptivnih mera.

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Obrada signala

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Elementi spektralne teorije matrica

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

1 Promjena baze vektora

IZVODI ZADACI (I deo)

Fakultet elektrotehnike i računarstva. Zavod za radiokomunikacije SATELITSKE KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

Masa, Centar mase & Moment tromosti

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Fizika 2. Auditorne vježbe - 7. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Računarstvo. Elekromagnetski valovi. 15. travnja 2009.

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

Metode i instrumenti za određivanje visinskih razlika. Zdravka Šimić

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

konst. Električni otpor

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

Repetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE):

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

PITANJA IZ MEHANIKE FLUIDA

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA

Signali i sustavi - Zadaci za vježbu II. tjedan

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

2.6 Nepravi integrali

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Unipolarni tranzistori - MOSFET

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Kaskadna kompenzacija SAU

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Fizika 2. Fizikalna optika 2008/09

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

Transcript:

Mjerenje razine mora Fizička oceanografija - vježbe

Mjerenje razine mora Mjeriti možemo: Dugoperiodične oscilacije razine mora (plima & oseka, promjena razine mora uslijed promjene atmosferskog tlaka, dugotrajne promjene razine mora npr. zbog globalnog zatopljenja). Kratkoperiodične oscilacije razine mora (vjetrovi valovi)

Mjerenje razine mora Dugoperiodične oscilacije razine mora mjere se mareografima i satelitima (satelitski visinomjer - altimetar). Kratkoperiodične oscilacije razine mora mjere se valomjerima i satelitima (radarski visinomjer).

Mjerenje razine mora - mareograf Mareograf je uređaj za mjerenje dugoperiodičkin oscilacija razine mora. Mjerenja mareografom mogu biti: Direktna izravno mjerenje razine mora pomoću sustava plovak-protuuteg ili pomoću radarskog (akustičnog) snopa Indirektna mjerenje tlaka u moru i određivanje razine mora pomoću hidrostatske aproksimacije Mareograf po tipu može biti: Mehanički Tlačni Radarski Akustični

Mjerenja razine mora mehanički mareograf Henry K. Palmer je 1831. konstruirao prvi autonomni mareograf. Nacrt prvog mareografa,henry Palmer, 1831 Mareograf u Splitu, kod Lučke kapetanije

Mjerenje razine mora mehanički mareograf Mjerenja razine mora: sadašnjost Mjerenja razine mora: 1950 2005.

Mjerenja razine mora mehanički mareograf Mareograf se postavlja na obalu iznad zdenca koji je s morem povezan putem spojne cijevi. U zdencu se nalazi plovak. Njegovo dizanje i spuštanje prenosi se na pisaljku mareografa. Pisaljka piše po papiru koji je namotan na valjak kojeg pokreče satni mehanizam. Spojna cijev prigušuje kratoperiodične oscilacije (valove).

Mjerenja razine mora mehanički mareograf ZV znak visine RM Razina mora MN Mareografska nula Vodostaj se mjeri od mareografske nule, a to je ona razina mora koja odgovara nultom položaju pisaljke.

Mjerenja razine mora mehanički mareograf ZV znak visine RM razina mora MN mareografska nula KM konstanta mareografa a udaljenost od RM do ZV mjerimo je metrom b udaljenost od MN do RM očitajemo je s mareograma KM = a + b Konstanta mareografa mora se održavati konstantnom!

Mjerenja razine more mehanički mareograf Zadatak 1. Konstanta mareografa je 4 m. A izmjerena razina mora je 2.9 m. Kolika je udaljenost od razine mora do znaka visine? Zadatak 2. Metrom ste provjerili izračunatu udaljenost od razine mora do znaka visine (iz prethodnog zadatka) i utvrdili da ona iznosi 1.15 m. Očito je došlo do promjene konstante mareografa. Što ćete napraviti da je vratite na vrijednost od 4 m?

Mjerenje razine mora mehanički mareograf princip rada spojne cijevi X 1 - oscilacije razine mora van zdenca A 1 amplituda oscilacija razine mora u zdencu X 2 oscilacije razine mora u zdencu A 2 amplituda oscilacija razine mora u zdencu α = A 2 /A 1 - omjer amplituda α = 1/(1+ β 2 ) 1/2 β = 2π(32νLD 2 )/(gd 4 )f ν = 1.2*10-6 m 2 /s konstanta, povezana s viskoznosti u cijevi f frekvencija f = 1/T; T period oscilacija

Mjerenje razine mora mehanički mareograf princip rada spojne cijevi Zadatak 3 Oscilacije kojih perioda imaju jednaku amplitudu i na otvorenom moru i u zdencu? Zadatak 4 Nacrtajte ovisnost omjera amplituda α o frekvenciji oscilacija.

Mjerenja razine mora radarski i akustični mareografi Mareograf se postavi iznad morske površine prema kojoj odašilje radarske (ili akustične signale). Mareograf mjeri vrijeme povratka signala i prema tome računa srednju razinu mora. Radarski mareograf Kalesto tvrtke OTT-Hydrometrie

Mjerenja razine mora radarski i akustični mareografi Utjecaj vjetrovnih valova (osim smještanjem u zdenca) može se eliminirati i usrednjavanjem podataka. Mareograf npr. mjeri svake sekunde pa iz sekundnih mjerenja računa minutne srednjake čime se eliminira (smanjuje) utjecaj oscilacija perioda kračih od 2 minute.

Mjerenja razine mora tlačni mareograf Tlak izmjeren na senzoru jednak je sumi atmosferskog tlaka i tlaka stupca morske vode: p = p a + p Tlak stupca morske vode dobije se iz hidrostatske aproksimacije: p = ρgh Tada je razina mora: h = (p p a )/(gρ) Tlačni mareograf tvrtke OTT-Hydrometrie

Mjerenja razine mora tlačni mareograf utjecaj vjetrovnih valova Tlačni mareograf se može postaviti dovoljno daleko od površine (na dovoljno velikoj dubini) da ne osjećamo promjene razine mora zbog kratkoperiodičnih valova (njihov doprinos eksponencijalo opada s dubinom)

Tlačni mareograf - zadatak Zadatak 5. Izmjeren je atmosferski tlak 101325 Pa. Tlačni mareograf zabilježio je tlak od 3303100 Pa. Kolika je visina stupca vode iznad tlačnog mareografa?

Mjerenje razine mora satelitski altimetar Satelitski visinomjer usmjerava snopove zraka prema površini Zemlje te mjeri jačinu i trajanje puta odašiljanog i reflektiranog signala. Satelitsko određivanje trenutne topografije površine mora odvija se duž putanja satelita, koji prelaze preko istih staza. Period jednog ciklusa satelita koji određuje topografiju površine mora je oko 10 dana.

Mjerenja razine mora satelitski altimetar Fotografija Jason-1 satelita snimljena prije lansiranja u orbitu. Razdioba visine razine mora načinjena pomoću satelita TOPEX/Poseidon u 1993. godini. http://sealevel.jpl.nasa.gov/science/datasources/ssha/archive/index.cfm?y=2010

Mjerenje razine mora kratkoperiodične oscilacije Vjetrovni valovi su kratkoperiodične oscilacije razine mora (10-20 sec trajanja) Vjetrovni valovi se mjere valomjerima i radarskim satelitima.

Mjerenje razine mora kratkoperiodične oscilacije Zadatak 1 Odredite period, amplitudu i valnu visinu valova na slici: Zadatak 2 Nacrtajte tri uzastopna vala amplitude 1 m, i valne duljine 10 m (u prikladnom mjerilu).

Mjerenje razine mora kratkoperiodične oscilacije Zadatak 3 Odredite period, amplitudu i valnu visinu valova na slici: Zadatak 4 Ako znate da se gornji val giba brzinom od 5 m/s, kolika mu je valna duljina?