M086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima.

Σχετικά έγγραφα
M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Analitička geometrija i linearna algebra

Operacije s matricama

Vektori. 28. studenoga 2017.

AB rab xi y j. Formule. rt OT xi y j. xi y j. a x1 i y1 j i b x2 i y 2 j. Jedinični vektor vektora O T točke T(x,y)

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

18. listopada listopada / 13

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Geometrija ravnine i prostora I. Vektori u ravnini i prostoru

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Algebra Vektora. pri rješavanju fizikalnih problema najčešće susrećemo skalarne i vektorske

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

1 Aksiomatska definicija skupa realnih brojeva

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Teorijske osnove informatike 1

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo:

MATEMATIKA 3. Integrirani preddiplomski i diplomski studij fizike i kemije, smjer nastavnički

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

1. Topologija na euklidskom prostoru R n

RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Geometrija (I smer) deo 1: Vektori

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Dijagonalizacija operatora

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Matematika 1 { fiziqka hemija

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Elementi spektralne teorije matrica

7 Algebarske jednadžbe

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

4 Funkcije. 4.1 Pojam funkcije

k a k = a. Kao i u slučaju dimenzije n = 1 samo je jedan mogući limes niza u R n :

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

1.4 Tangenta i normala

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

Osnove matematičke analize

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Četrnaesto predavanje iz Teorije skupova

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Algebarske strukture sa jednom operacijom (A, ): Ako operacija ima osobine: zatvorenost i asocijativnost, onda je (A, ) polugrupa

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Matematika 2. Marcela Hanzer. Department of Mathematics, University of Zagreb. Marcela Hanzer (Dept of Math, Uni Zagreb) Matematika 2 1 / 121

Linearna algebra za fizičare, zimski semestar Mirko Primc

4 Sukladnost i sličnost trokuta

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

5. Karakteristične funkcije

3 Funkcije. 3.1 Pojam funkcije

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

Flag-tranzitivni linearni prostori

Iskazna logika 1. Matematička logika. Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science, University of Novi Sad, Serbia.

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Determinante. a11 a. a 21 a 22. Definicija 1. (Determinanta prvog reda) Determinanta matrice A = [a] je broj a.

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

6 Polinomi Funkcija p : R R zadana formulom

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Vanjska simetrija kristâla

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Zadaci iz Osnova matematike

Linearna algebra

1 Promjena baze vektora

Skalarni umnozak vektora je skalar: a b = a b cos ϕ ; ϕ kut izmedju vektor a i b.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Matrice Definicija i primjeri matrica

Uvod u teoriju brojeva

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Preddiplomski studij matematike. Monika Jović. Skalarni produkt.

MATEMATIKA /2012.

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

( , 2. kolokvij)

je B 1 = B 2. Prvi teorem kojeg ćemo dokazati primjenom Menelajeva teorema je Euklidski slučaj poznatog Desargesova 2 teorema. B 2 Z B 1B 2 B 1 O

Predavanja iz Elementarne geometrije

Neka je data korespondencija f A B. Tada korespondenciju f 1 B A definisanu sa. f 1 = {(b, a) B A (a, b) f}

FUNKCIJE - 2. deo. Logika i teorija skupova. 1 Logika FUNKCIJE - 2. deo

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

9. GRANIČNA VRIJEDNOST I NEPREKIDNOST FUNKCIJE GRANIČNA VRIJEDNOST ILI LIMES FUNKCIJE

Moguća i virtuelna pomjeranja

MATEMATIČKA ANALIZA 1 1 / 192

Transcript:

M086 LA 1 M106 GRP Tema:.. 5. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić

P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 2 M086 LA 1, M106 GRP.. 2/17

P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ E skup točaka u prostoru, a A, B E dvije proizvoljne točke skup svih točaka na pravcu odredenom točkama A, B, a koje leže izmedu točaka A i B zovemo dužinom i označavamo s AB ako točku A proglasimo početnom, a točku B završnom, onda takvu dužinu nazivamo usmjerenom dužinom i označavamo s AB Definicija 1. Kažemo da su dvije usmjerene dužine AB, A B ekvivalentne i pišemo AB A B onda ako postoji translacija prostora koja točku A prevodi u A, a točku B u B. M086 LA 1, M106 GRP.. 3/17

P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ E skup točaka u prostoru, a A, B E dvije proizvoljne točke skup svih točaka na pravcu odredenom točkama A, B, a koje leže izmedu točaka A i B zovemo dužinom i označavamo s AB ako točku A proglasimo početnom, a točku B završnom, onda takvu dužinu nazivamo usmjerenom dužinom i označavamo s AB Definicija 1. Kažemo da su dvije usmjerene dužine AB, A B ekvivalentne i pišemo AB A B onda ako postoji translacija prostora koja točku A prevodi u A, a točku B u B. M086 LA 1, M106 GRP.. 3/17

P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ Primjedba 1. Primijetimo da za dvije ekvivalentne usmjerene dužine AB i A B vrijedi AB i A B su paralelne; AB i A B imaju istu orijentaciju; AB i AB. A B imaju istu duljinu, koju ćemo označiti s AB, odnosno s M086 LA 1, M106 GRP.. 4/17

P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ Primjedba 2. Primijetimo još da je ekvivalencija usmjerenih dužina jedna relacija ekvivalencije, tj. da vrijedi 1 AB AB (refleksivnost) 2 AB CD = CD AB (simetričnost) 3 AB CD CD EF = AB EF (tranzitivnost) M086 LA 1, M106 GRP.. 5/17

P 1 Definicija vektora www.fizika.unios.hr/grpua/ Definicija 2. Vektor a je klasa ekvivalencije svih medusobno ekvivalentnih usmjerenih dužina, a = [ AB] = { P Q : P Q AB} Svaku usmjerenu dužinu P Q ekvivalentnu usmjerenoj dužini AB nazivamo reprezentant vektora a. Pri tome pod normom vektora podrazumijevamo duljinu bilo kojeg reprezentanta, a označit ćemo ju s a. M086 LA 1, M106 GRP.. 6/17

www.fizika.unios.hr/grpua/ P 1 Primjer 1. Nulvektor je klasa ekvivalencije svih usmjerenih dužina koje imaju istu početnu i završnu točku. Označavat ćemo ga s 0, pri čemu je 0 = 0. Jedinični vektor zvat ćemo svaki vektor e za koga je e = 1. Suprotni vektor vektora a je klasa ekvivalencije svih usmjerenih dužina koje imaju suprotnu orijentaciju od orijentacije usmjerenih dužina vektora a i označavamo ga s ( a). M086 LA 1, M106 GRP.. 7/17

P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ Primjedba 3. Ako je O proizvoljna, ali fiksna točka u prostoru E, a a dani vektor, onda postoji jedinstvena točka P E, takva da je a = [ OP ]. M086 LA 1, M106 GRP.. 8/17

www.fizika.unios.hr/grpua/ P 1 Pojmovi i oznake kažemo da su dva ili više vektora kolinearni ako njihovi reprezentanti leže na istom ili na paralelnim pravcima kažemo da su dva ili više vektora komplanarni ako njihovi reprezentanti leže u istoj ili u paralelnim ravninama X(E) skup svih vektora u prostoru E X(M) skup svih vektora u ravnini M X(p) skup svih vektora na pravcu p Ako izaberemo jednu fiksnu točku O E, onda svakoj točki P E pripada jedinstveni vektor OP, koji zovemo radijvektor ili vektor položaja. Skup svih ovakvih radijvektora označit ćemo s X 0 = X 0 (E) := { OP : P E}. Očigledno postoji bijekcija (obostrano jednoznačno preslikavanje) izmedu skupova E i X 0. M086 LA 1, M106 GRP.. 9/17

www.fizika.unios.hr/grpua/ P 1 Pojmovi i oznake kažemo da su dva ili više vektora kolinearni ako njihovi reprezentanti leže na istom ili na paralelnim pravcima kažemo da su dva ili više vektora komplanarni ako njihovi reprezentanti leže u istoj ili u paralelnim ravninama X(E) skup svih vektora u prostoru E X(M) skup svih vektora u ravnini M X(p) skup svih vektora na pravcu p Ako izaberemo jednu fiksnu točku O E, onda svakoj točki P E pripada jedinstveni vektor OP, koji zovemo radijvektor ili vektor položaja. Skup svih ovakvih radijvektora označit ćemo s X 0 = X 0 (E) := { OP : P E}. Očigledno postoji bijekcija (obostrano jednoznačno preslikavanje) izmedu skupova E i X 0. M086 LA 1, M106 GRP.. 9/17

www.fizika.unios.hr/grpua/ P 1 Pojmovi i oznake kažemo da su dva ili više vektora kolinearni ako njihovi reprezentanti leže na istom ili na paralelnim pravcima kažemo da su dva ili više vektora komplanarni ako njihovi reprezentanti leže u istoj ili u paralelnim ravninama X(E) skup svih vektora u prostoru E X(M) skup svih vektora u ravnini M X(p) skup svih vektora na pravcu p Ako izaberemo jednu fiksnu točku O E, onda svakoj točki P E pripada jedinstveni vektor OP, koji zovemo radijvektor ili vektor položaja. Skup svih ovakvih radijvektora označit ćemo s X 0 = X 0 (E) := { OP : P E}. Očigledno postoji bijekcija (obostrano jednoznačno preslikavanje) izmedu skupova E i X 0. M086 LA 1, M106 GRP.. 9/17

P 2 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 2 M086 LA 1, M106 GRP.. 10/17

P 2 Zbrajanje vektora www.fizika.unios.hr/grpua/ Zbrajanje vektora je binarna operacija, tj. funkcija dviju varijabli + : X(E) X(E) X(E). Za dva vektora a, b X(E) definiramo novi vektor c := a + b pravilom trokuta ili pravilom paralelograma M086 LA 1, M106 GRP.. 11/17

www.fizika.unios.hr/grpua/ P 2 Zbrajanje vektora Za zbrajanje vektora vrijede sljedeća svojstva: (i) vrijedi svojstvo asocijativnosti, tj. za svaka tri vektora a, b, c X(E) vrijedi: ( a + b) + c = a + ( b + c); (ii) postoji neutralni element 0, tako da za proizvoljni vektor a X(E) vrijedi: a + 0 = a; (iii) za svaki vektor a X(E) postoji inverzni element - suprotni vektor ( a), takav da vrijedi: a + ( a) = 0; (iv) vrijedi zakon komutacije, tj. za svaka dva vektora a, b X(E) vrijedi: a + b = b + a; Skup svih vektora u prostoru snabdjeven računskom operacijom zbrajanja i prethodno navedenim svojstvima nazivamo komutativna ili Abelova grupa i označavamo s (X(E), +). M086 LA 1, M106 GRP.. 12/17

www.fizika.unios.hr/grpua/ P 2 Zbrajanje vektora Za zbrajanje vektora vrijede sljedeća svojstva: (i) vrijedi svojstvo asocijativnosti, tj. za svaka tri vektora a, b, c X(E) vrijedi: ( a + b) + c = a + ( b + c); (ii) postoji neutralni element 0, tako da za proizvoljni vektor a X(E) vrijedi: a + 0 = a; (iii) za svaki vektor a X(E) postoji inverzni element - suprotni vektor ( a), takav da vrijedi: a + ( a) = 0; (iv) vrijedi zakon komutacije, tj. za svaka dva vektora a, b X(E) vrijedi: a + b = b + a; Skup svih vektora u prostoru snabdjeven računskom operacijom zbrajanja i prethodno navedenim svojstvima nazivamo komutativna ili Abelova grupa i označavamo s (X(E), +). M086 LA 1, M106 GRP.. 12/17

www.fizika.unios.hr/grpua/ P 2 Zbrajanje vektora Primjer 2. Odaberimo reprezentante vektora a, b, c tako da oni leže na stranicama trokuta i da bude c = a + b. Kako je u svakom trokutu duljina jedne njegove stranice manja od zbroja duljina preostale dvije, vrijedi tzv. nejednakost trokuta c = a + b a + b. Pri tome jednakost vrijedi u slučaju ako su vektori a, b kolinearni. M086 LA 1, M106 GRP.. 13/17

www.fizika.unios.hr/grpua/ P 2 Zbrajanje vektora Primjedba 4. Oduzimanje vektora možemo definirati preko zbrajanja, koristeći inverzni element (suprotni vektor): a b = a + ( b). Primjedba 5. Množenje vektora prirodnim brojem možemo definirati induktivno: n a = (n 1) a + a, 1 a = a. M086 LA 1, M106 GRP.. 14/17

www.fizika.unios.hr/grpua/ P 2 Zbrajanje vektora Primjedba 4. Oduzimanje vektora možemo definirati preko zbrajanja, koristeći inverzni element (suprotni vektor): a b = a + ( b). Primjedba 5. Množenje vektora prirodnim brojem možemo definirati induktivno: n a = (n 1) a + a, 1 a = a. M086 LA 1, M106 GRP.. 14/17

P 2 Množenje vektora skalarom www.fizika.unios.hr/grpua/ Množenje vektora sa skalarom je funkcija dviju varijabli : R X(E) X(E). Za realni broj λ R i vektor a X(E) definiramo novi vektor b := λ a kao na slici M086 LA 1, M106 GRP.. 15/17

www.fizika.unios.hr/grpua/ P 2 Množenje vektora skalarom Za množenje vektora sa skalarom vrijede sljedeća svojstva: (v) za dva vektora a, b X(E) i λ R vrijedi distributivnost obzirom na vektorski faktor: λ( a + b) = λ a + λ b; (vi) za dva skalara λ, µ R i vektor a X(E) vrijedi distributivnost obzirom na skalarni faktor: (λ + µ) a = λ a + µ a; (vii) za dva skalara λ, µ R i vektor a X(E) vrijedi svojstvo kvaziasocijativnosti: (λµ) a = λ(µ a); (viii) za bilo koji vektor a X(E) vrijedi: 1 a = a. M086 LA 1, M106 GRP.. 16/17

www.fizika.unios.hr/grpua/ P 2 Skup X(E) snabdjeven binarnim operacijama zbrajanja i množenja sa skalarom, koje imaju navedenih osam svojstava nazivamo vektorski prostor i označavamo s (X(E), +, ). Analogno se definiraju i vektorski prostor (X(M), +, ) u ravnini i vektorski prostor (X(p), +, ) na pravcu. Kako je X(M) X(E), reći ćemo da je vektorski prostor (X(M), +, ) vektorski potprostor u (X(E), +, ). Nadalje ćemo ove vektorske prostore označavati samo s X(E), X(M), X(p). M086 LA 1, M106 GRP.. 17/17