Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: ( ) ( z)
|
|
- Ἀμβρόσιος Αγγελόπουλος
- 8 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 OT3OS 3..3.
2 Definicije
3 Funcija prenosa Funcija prenosa se definiše ao olični transformacija odiva i pobude. Za LTI sistem: y Z Y ( n) h( ) x( n ) { y( n) } Z{ h( n) } Z{ x( n) } ( ) ( ) X ( ) Y ( ) ( ) X ( ) ( ) h( n) n n
4 Funcija prenosa Veliu grupu sistema čine sistemi oji se mogu predstaviti diferencnim jednačinama sa onstantnim oeficijentima. Ovi sistemi mogu biti sistemi sa besonačnim impulsnim odivom (IIR) ili sistemi sa onačnim impulsnim odivom (FIR). (besonačno/onačno se odnosi na dužinu impulsnog odiva).
5 Funcija prenosa ( ) ( ) ( ) N M n y a n x b n y ( ) { } ( ) { } ( ) { } N M n y a n x b n y Z Z Z ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) + P Q a b X Y N M ( ) + N N N M M M N a b IIR FIR ( ) ( ) M n x b n y ( ) { } ( ) { } M n x b n y Z Z ( ) M b ( ) M M M b Diferencna jednačina Funcija prenosa
6 Nule i polovi funcije prenosa IIR FIR ( ) M ( q ) N ( p ) N M N M ( q ) ( p ) M ( ) ( q ) ( q ) M M Trivijalni polovi Imaginary Part. -. Imaginary Part Real Part Real Part
7 Stabilnost i aualnost sistema Da bi sistem bio stabilan oblast onvergencije mora obuhvatati jedinični rug Da bi sistem bio aualan oblast onvergencije mora se nalaiti ivan ruga oji prolai ro pol najudaljeniji od oordinantnog početa Za aualni linerani vremensi invarijantni sistem navedena dva uslova će biti adovoljena ao i samo ao svi polovi funcije prenosa leže unutar jediničnog ruga omplesne ravni
8 Frevencijsi odiv ( jω e ) h( n) n e jωn Furijeova transformacija impulsnog odiva ( jω e ) ( ) jω e Vea sa transformacijom ( jω ) ( jω ) ( jω e e j e ) + R I Komplesna funcija!!!
9 Frevencijsi odiv ( ) ( ) { [ ( )] jω jω jω e e exp j arg e } ( ω ) ϕ ( ω ) e j M( ω) e j M ( ) ( ) [ ( )] [ ( )] jω jω ω j e e + e ω R I Amplitudsa arateristia ϕ ( ) [ ( )] ( jω ) jω I e ω arg e tan ( jω e ) R Fana arateristia
10 Pojačanje, slabljenje... g [ ] [ db] ( ω) log M ( ω) Pojačanje a [ ] [ db] ( ω) log M ( ω) Slabljenje τ ( ω) ( ω) dϕ dω Grupno ašnjenje
11 Uticaj rasporeda nula i polova na arateristie sistema
12 Frevencijsi odiv ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) N M j j j j N j M j M N j j P Q P e p e e Q q e p e q e e e p q ω ψ ω ψ ω ω ω ω ω M
13 Frevencijsi odiv - primer.8.6 q.4 Imaginary Part q 3 Q Q ML freq Real Part Q *Q ω/π
14 Frevencijsi odiv - primer.8.6 p.4 Imaginary Part p P P ML freq Real Part 4 P *P ω/π
15 Primer Sa - približavanjem jedan par nule onjugovano jediničnom omplesnih rugu nula - uticaj promene se povećava. parametra ρ, ω const.π uticaj na frevencijsu arateristiu Za nulu čiji je modul blia jedinici amplitudsa arateristia ima loalni minimum a frevenciju oja odgovara tači na ( ) ρ cos( ω ) + ρ jediničnom rugu oja je najbliža posmatranoj nuli.
16 Primer - jedan par onjugovano omplesnih nula - uticaj promene parametra ω, ρconst.5 ( ) ρ cos( ω ) + ρ
17 Primer Sa 3 približavanjem - jedan par pola jediničnom rugu onjugovano omplesnih polova - uticaj se povećava. promene parametra ρ, ω const.π uticaj na frevencijsu arateristiu Za pol čiji je modul blia jedinici amplitudsa arateristia ima loalni masimum a frevenciju oja odgovara tači na ( ) ρ cos jediničnom rugu oja je najbliža posmatranom polu. ( ω ) + ρ
18 Primer 4 - jedan par onjugovano omplesnih polova - uticaj promene parametra ω, ρconst.5 ( ) ρ cos ( ω ) + ρ
19 Primer 5 - jedan realan pol - uticaj promene parametra ρ ρ ( )
20 Nulta fana -a Idealni filtar Linearna fana -a h F F.3 ( jω e ) ( n),, π ω c ω e c ω c jωn ω ω, c < ω π ( ω n) sin dω πn c h LF LF.3 ( jω e ) e jωn ωc jω ( ) ( nn ) sin( ωc ( n nd )) d n e dω π π ( n n ) ω c, d, ω ω, c c ω < ω π d
21 Idealni diferencijator h dif dif ( jω e ) ( n) jω, cos n ( ωn) ω π < ω
22 Idealni ilbertov transformator ( ) ( ) <,,, sin,,, n n n n n h j j e j π π ω π π ω ω
23 Funcija prenosa linearne fae ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ω n n h h e e e n h h e n h n h e n h e M n j M n n j n j j M M n n j j cos A ω ω ω ω ω ω ω Nulta fana -a, ostvariv sistem Realna amplitudsa funcija ( ) ( ) ω A M ω
24 h Funcija prenosa linearne fae LF LF h ( n M ) ( jω ) ( jω ) jωm e e e φ τ ω/π
25 Filtar svepropusni, all-pass M ϕ τ τ ap ap ap ap ap ap ( ) ( jω e ) ( ) ( jω ω e ) ρ sin ω arctg ρ cos dϕ ( ) ap ω ρ dω ρ cos > ( ω) a e a jω ap * a * ae e jω jω ( ω θ ) ( ω θ ) ( ω θ ), + ρ a ρe jθ
26 Filtar svepropusni, all-pass ( ) ( ) ( ) * * * * θ θ θ θ ρ ρ ρ ρ j j j j ap ap e e e a q e a p a a a a φ τ ω/π
27 Filtar minimalne fae Stabilan filtar: svi polovi unutar jediničnog ruga Položaj nula ne utiče na stabilnost Sistem od oga su sve nule unutar jediničnog ruga naiva se sitem minimalne fae
28 Filtar minimalne fae Svaa racionalna funcija prenosa može da se napiše u obliu: M ϕ τ ( ) ( ) ( ) min jω jω jω jω jω jω ( ω) ( e ) ( e ) ( e ) ( e ) ( e ) ( e ) ( ω) ϕmin ( ω) + ϕap ( ω) ( ω) τ ( ω) + τ ( ω) min ap ap min ap min ap min
29 Filtar minimalne fae.5 Imaginary Part Real Part
30 Filtar minimalne fae.5.5 Imaginary Part Real Part
31 Filtar minimalne fae 45 4 d ω/π
32 Filtar minimalne fae ap mf ap * mf ω/π
33 Primer 6 - allpass secija reda - uticaj promene parametra ρ ρ ρ ( )
34 Primer 7 linearna faa - uticaj promene parametra ρ, ω const.π ( ) ( ) ( ) ( ) ( ), cos cos ρ ρ ρ ω ρ ρ ω ρ + +
35 Primer 7 linearna faa - uticaj promene parametra ρ, ω const.π Fana arateristia
36 Primer 8 minimalna faa/linearna faa, ρ.75, ω.π ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) cos cos cos LF MF ρ ω ρ ρ ω ρ ρ ω ρ
37 Primer 8 minimalna faa/linearna faa, ρ.75, ω.π Fana arateristia
38 Primer 9 minimalna faa/allpass, ρ.75, ω.π
39 Primer 9 minimalna faa/allpass, ρ.75, ω.π Fana arateristia
40 Primer - jedan par onjugovano omplesnih nula - uticaj promene parametra ρ, ω const.π close all clear wpi*5/5; ro[..5.9 ]; br_tac; eros(br_tac,length(ro)); nuleeros(,length(ro)); polovieros(,length(ro)); for br:length(ro) h(br,:)[ -*ro(br)*cos(w) ro(br)^]; [(:,br),w]freq(h(br,:),,); nule(:,br)roots(h(br,:)); polovi(:,br)eros(sie(nule(:,br))); end; figure,plot(w/pi,abs()),xlabel('\omega/\pi'),ylabel(' (e^j^\omega) '),legend('\rho.','\rho.5','\rho.9','\rho.'); figure,plot([:],h,'o'),xlabel('n'),ylabel('h(n)'),legend('\rho.','\rho.5','\rho.9','\rho.'); figure,plane(nule,polovi),legend('\rho.','\rho.5','\rho.9','\rho.');
41 Primer - jedan par onjugovano omplesnih nula - uticaj promene parametra ω, ρconst.5 close all clear wpi*[5 5 4]/5; ro.5; br_tac; eros(br_tac,length(w)); nuleeros(,length(w)); polovieros(,length(w)); for br:length(w) h(br,:)[ -*ro*cos(w(br)) ro^]; [(:,br),w]freq(h(br,:),,); nule(:,br)roots(h(br,:)); polovi(:,br)eros(sie(nule(:,br))); end; figure,plot(w/pi,abs()),xlabel('\omega/\pi'), ylabel(' (e^j^\omega) '),legend('\omega_.\pi','\omega_.5\pi','\omega_.8\pi'); figure,plot([:],h,'o'),xlabel('n'),ylabel('h(n)'),legend('\omega_.\pi','\omega_.5\pi','\omega_.8\pi'); figure,plane(nule,polovi),legend('\omega_.\pi','\omega_.5\pi','\omega_.8\pi');
42 Primer 3 - jedan par onjugovano omplesnih polova - uticaj promene parametra ρ, ω const.π close all clear wpi*5/5; ro[ ]; br_tac; eros(br_tac,length(ro)); nuleeros(,length(ro)); polovieros(,length(ro)); for br:length(ro) b(br,:); a(br,:)[ -*ro(br)*cos(w) ro(br)^]; h(:,br)imp(b(br,:),a(br,:),); [(:,br),w]freq(b(br,:),a(br,:),); polovi(:,br)roots(a(br,:)); nule(:,br)eros(sie(polovi(:,br))); end; figure,plot(w/pi,abs()),xlabel('\omega/\pi'),ylabel(' (e^j^\omega) '),legend('ro.','ro.5','ro.9','ro.95'); figure,plot([:99],h),xlabel('n'),ylabel('h(n)'),legend('ro.','ro.5','ro.9','ro.95'); figure,plane(nule,polovi),legend('ro.','ro.5','ro.9','ro.95');
43 Primer 4 - jedan par onjugovano omplesnih polova - uticaj promene parametra ω, ρconst.5 close all clear wpi*[ 5 4]/5; ro.5; br_tac; eros(br_tac,length(w)); nuleeros(,length(w)); polovieros(,length(w)); for br:length(w) b(br,:); a(br,:)[ -*ro*cos(w(br)) ro^]; h(:,br)imp(b(br,:),a(br,:),); [(:,br),w]freq(b(br,:),a(br,:),); polovi(:,br)roots(a(br,:)); nule(:,br)eros(sie(polovi(:,br))); end; figure,plot(w/pi,abs()),xlabel('\omega/\pi'), ylabel(' (e^j^\omega) '),legend('\omega_.\pi','\omega_.5\pi','\omega_.8\pi'); figure,plot([:99],h),xlabel('n'),ylabel('h(n)'),legend('\omega_.\pi','\omega_.5\pi','\omega_.8\pi'); figure,plane(nule,polovi),legend('\omega_.\pi','\omega_.5\pi','\omega_.8\pi');
44 Primer 5 - jedan realan pol - uticaj promene parametra ρ close all clear a[..5.9]; Nio; nuleeros(,length(a)); polovieros(,length(a)); for br:length(a) h(br,:)imp(,[ -a(br)],nio); [(:,br),w]freq(,[ -a(br)],); end; figure,plot(w/pi,abs()),xlabel('\omega/\pi'),ylabel(' (e^j^\omega) '), legend('\rho.','\rho.5','\rho.9'); figure,plot([:nio-],h,'o'),xlabel('n'), ylabel('h(n)'),legend('\rho.','\rho.5','\rho.9');
45 Primer 6 - allpass secija reda - uticaj promene parametra ρ close all clear ro[ ]; br_tac; eros(br_tac,length(ro)); nuleeros(,length(ro)); polovieros(,length(ro)); Nio; for br:length(ro) b[ -/ro(br)]; a[ -ro(br)]; [(:,br),w]freq(b,a,); [h(br,:nio),n]imp(b,a,nio); nule(br,)roots(b); polovi(br,)roots(a); end; figure,plot(w/pi,abs()),xlabel('\omega/\pi'),ylabel(' (e^j^\omega) '),legend('\rho.','\rho.5','\rho.9','\rho.99'); figure,plot(n,h,'o'),xlabel('n'),ylabel('h(n)'),legend('\rho.','\rho.5','\rho.9','\rho.99'); figure,plane(nule,polovi),legend('\rho.','\rho.5','\rho.9','\rho.99');
46 Primer 7 linearna faa - uticaj promene parametra ρ, ω const.π close all figure,plot(w/pi,abs()),... clear figure,plot(w/pi,angle()),... ro[..5.95]; figure,plot(w/pi,unwrap(angle())),... wpi*5/5; figure,plot([:4],b,'o'),... br_tac; figure,plane(nule,polovi),... eros(br_tac,length(ro)); nuleeros(4,length(ro)); polovieros(4,length(ro)); for br:length(ro) pom[ -*ro(br)*cos(w) ro(br)^]; pom[ -*/ro(br)*cos(w) (/ro(br))^]; nule(:,br)[roots(pom);roots(pom)]; polovi(:,br)eros(sie(nule(:,br))); b(br,:)poly(nule(:,br)); [(:,br),w]freq(b(br,:),,); b(br,:)b(br,:)/max(abs((:,br))); (:,br)(:,br)/max(abs((:,br))); end;
47 Primer 8 minimalna faa/linearna faa, ρ.75, ω.π close all clear ro[.75]; wpi*5/5; br_tac; eros(br_tac,length(ro)); nuleeros(,length(ro)); polovieros(,length(ro)); nuleeros(,length(ro)); polovieros(,length(ro)); pom[ -*ro*cos(w) ro^]; pom[ -*/ro*cos(w) (/ro)^]; nuleroots(pom); nuleroots(pom); polovieros(sie(nule)); polovieros(sie(nule)); bpoly(nule); bpoly(nule); [,w]freq(b,,); [,w]freq(b,,); bb/max(abs()); bb/max(abs()); /max(abs()); /max(abs()); b3poly([nule; nule]); [3,w]freq(b3,,); b3b3/max(abs(3)); 33/max(abs(3)); figure,plot(w/pi,abs(),w/pi,abs(),w/pi,abs(3)),... figure,plot(w/pi,angle(),w/pi,angle(),w/pi,angle(3)),... figure,plot(w/pi,unwrap(angle()),w/pi,unwrap(angle()),w/pi,unwrap(angle(3))),... figure,plot([:],b,'o',[:],b,'o',[:4],b3,'o'),... figure,plane([nule nule],[polovi polovi]),...
48 Primer 9 minimalna faa/allpass, ρ.75, ω.π close all clear ro[.75]; wpi*5/5; br_tac; eros(br_tac,length(ro)); nuleeros(,length(ro)); polovieros(,length(ro)); nuleeros(,length(ro)); polovieros(,length(ro)); pom[ -*ro*cos(w) ro^]; pom[ -*/ro*cos(w) (/ro)^]; nuleroots(pom); nuleroots(pom); polovieros(sie(nule)); poloviroots(pom); bpoly(nule); bpoly(nule); apoly(polovi); [,w]freq(b,,); [,w]freq(b,a,); /max(abs()); /max(abs()); 3.*; figure,plot(w/pi,abs(),w/pi,abs(),w/pi,abs(3)),... figure,plot(w/pi,angle(),w/pi,angle(),w/pi,angle(3)),... figure,plot(w/pi,unwrap(angle()),w/pi,unwrap(angle()),w/pi,unwrap(angle(3))),... figure,plane([nule nule],[polovi polovi]),...
49 Zadata a) Za filtar a usrednjavanje (moving average) dužine 5 nacrtati impulsni odiv i arateristiu slabljenja filtra. b) Odrediti uupan evivalentni impulsni odiv i arateristiu slabljenja a asadnu veu dva identična filtra data pod a).
50 Zadata rešenje
51 Zadata rešenje h(n) n
52 Zadata rešenje Slabljenje [db] ω/π
53 Zadata rešenje 4 ans.8.6 Imaginary Part Real Part Slabljenje [db] ω/π
54 Zadata rešenje Slabljenje [db] ω/π Slabljenje [db] ω/π
55 Zadata rešenje 6.5. h v h h.5 hv(n) n hv
56 Zadata rešenje v v 5 Slabljenje [db] ω/π
57 Zadata rešenje ans.4 Imaginary Part Real Part.8 -.8
58 Zadata a) Za filtar dat diferencnom jednačinom nacrtati impulsni odiv i arateristiu slabljenja filtra: y + ( n).776x( n) +.8x( n ) +.776x( n ).y( n ).58y( n ) b) Odrediti uupan evivalentni impulsni odiv i arateristiu slabljenja a asadnu veu dva identična filtra data pod a).
59 Zadata rešenje
60 Zadata rešenje h(n) n
61 Zadata rešenje Slabljenje [db] ω/π
62 Zadata rešenje Imaginary Part Real Part
63 Zadata rešenje Slabljenje [db] ω/π Slabljenje [db] ω/π
64 Zadata rešenje hv(n) n
65 Zadata rešenje 7 8 v v 6 4 Slabljenje [db] ω/π
66 Zadata rešenje Imaginary Part Real Part
Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.
OT3OS1 7.11.217. Definicije Funkcija prenosa Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k Y z X z k Z y n Z h n Z x n Y z H z X z H z H z n h
Stabilnost i kauzalnost sistema
OT3OS 06.2.207. Stabilnost i kaualnost sistema Da bi sistem bio stabilan oblast konvergencije mora obuhvatati jedinični krug Da bi sistem bio kaualan oblast konvergencije mora se nalaiti ivan kruga koji
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Kaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Diferencijabilnost funkcije više promenljivih
Matematiči faultet Beograd novembar 005 godine Diferencijabilnost funcije više promenljivih 1 Osnovne definicije i teoreme, primeri Diferencijabilnost je jedan od centralnih pojmova u matematičoj analizi
Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.
Kompleksna analiza Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu. Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu
Elementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum
Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Π Ο Λ Ι Τ Ι Κ Α Κ Α Ι Σ Τ Ρ Α Τ Ι Ω Τ Ι Κ Α Γ Ε Γ Ο Ν Ο Τ Α
Α Ρ Χ Α Ι Α Ι Σ Τ Ο Ρ Ι Α Π Ο Λ Ι Τ Ι Κ Α Κ Α Ι Σ Τ Ρ Α Τ Ι Ω Τ Ι Κ Α Γ Ε Γ Ο Ν Ο Τ Α Σ η µ ε ί ω σ η : σ υ ν ά δ ε λ φ ο ι, ν α µ ο υ σ υ γ χ ω ρ ή σ ε τ ε τ ο γ ρ ή γ ο ρ ο κ α ι α τ η µ έ λ η τ ο ύ
PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
{ } x[n]e jωn (1.3) x[n] x [ n ]... x[n] e jk 2π N n
Πανεπιστημιο Κυπρου Τμημα Ηλεκτρολογων Μηχανικων και Μηχανικων Υπολογιστων ΗΜΥ : Σηματα και Συστηματα για Μηχανικους Υπολογιστων Κεφάλαιο 5: Μετασχηματισμοί Fourier σε διακριτά σήματα!"#!"#! "#$% Σημειώσεις
Osnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Ψηφιακή Επεξεργασία Σημάτων
Ψηφιακή Επεξεργασία Σημάτων Ενότητα 6: Απόκριση Συχνότητας Δρ. Μιχάλης Παρασκευάς Επίκουρος Καθηγητής 1 Μετασχηματισμός Fourier Διακριτού Χρόνου Η έννοια της Απόκρισης Συχνότητας Ιδιότητες της Απόκρισης
Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum
27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.
Obrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Stabilnost linearnih sistema automatskog upravljanja
Stabilnost linearnih sistema automatskog upravljanja Najvažnija osobina SAU jeste stabilnost. Generalni zahtev koji se postavlja pred projektanta jeste da projektovani i realizovani SAU bude stabilan (u
IZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Otpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Ψηφιακή Επεξεργασία Φωνής
ΕΛΛΗΝΙΚΗ ΔΗΜΟΚΡΑΤΙΑ ΠΑΝΕΠΙΣΤΗΜΙΟ ΚΡΗΤΗΣ Ψηφιακή Επεξεργασία Φωνής Ενότητα 1η: Ψηφιακή Επεξεργασία Σήματος Στυλιανού Ιωάννης Τμήμα Επιστήμης Υπολογιστών CS578- Speech Signal Processing Lecture 1: Discrete-Time
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI Zbira zadataa NIŠ,. Sadržaj Furijeov red, spetar 5 Literatura 5 Indes pojmova 5 Sadržaj Furijeov red, spetar Zadata. Izračunati oeficijente Furijeovog
Operacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije
promatramo dva oordnatna sustava S S sa zaednčm shodštem z z y y x x blo o vetor možemo raspsat u baz, A = A x + Ay + Az = ( A ) + ( A ) + ( A ) (1) sto vred za ednčne vetore sustava S = ( ) + ( ) + (
2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ
Deformaije . Duljinska (normalna) deformaija. Kutna (posmina) deformaija γ 3. Obujamska deformaija Θ 3 Tenor deformaija tenor drugog reda ij γ γ γ γ γ γ 3 9 podataka+mjerna jedinia 4 Simetrinost tenora
Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε
Deformae. Duljinska (normalna) deformaa. Kutna (posmina) deformaa. Obujamska deformaa Θ Tenor deformaa tenor drugog reda 9 podatakamjerna jedinia Simetrinost tenora deformaa 6 podataka 4. Duljinska deformaa
Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Α Ρ Ι Θ Μ Ο Σ : 6.913
Α Ρ Ι Θ Μ Ο Σ : 6.913 ΠΡΑΞΗ ΚΑΤΑΘΕΣΗΣ ΟΡΩΝ ΔΙΑΓΩΝΙΣΜΟΥ Σ τ η ν Π ά τ ρ α σ ή μ ε ρ α σ τ ι ς δ ε κ α τ έ σ σ ε ρ ι ς ( 1 4 ) τ ο υ μ ή ν α Ο κ τ ω β ρ ί ο υ, η μ έ ρ α Τ ε τ ά ρ τ η, τ ο υ έ τ ο υ ς δ
41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =
x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},
4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.
4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos
Trigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
numeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Ανάλυση ΓΧΑ Συστημάτων
University of Cyprus Biomedical Imaging & Applied Optics Διάλεξη 9 με Μετασχηματισμούς Κεφ. 5 (εκτός 5.7.4 και 5.3 μόνο από διάλεξη) Ένα ΓΧΑ σύστημα καθορίζεται πλήρως από Κρουστική απόκριση (impulse response)
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
x[n] = e u[n 1] 4 x[n] = u[n 1] 4 X(z) = z 1 H(z) = (1 0.5z 1 )(1 + 4z 2 ) z 2 (βʹ) H(z) = H min (z)h lin (z) 4 z 1 1 z 1 (z 1 4 )(z 1) (1)
Ασκήσεις με Συστήματα στο Χώρο του Ζ Επιμέλεια: Γιώργος Π. Καφεντζης Δρ. Επιστήμης Η/Υ Πανεπιστημίου Κρήτης Δρ. Επεξεργασίας Σήματος Πανεπιστημίου Rennes 1 7 Νοεμβρίου 015 1. Υπολόγισε τον μετ. Ζ και την
2. Α ν ά λ υ σ η Π ε ρ ι ο χ ή ς. 3. Α π α ι τ ή σ ε ι ς Ε ρ γ ο δ ό τ η. 4. Τ υ π ο λ ο γ ί α κ τ ι ρ ί ω ν. 5. Π ρ ό τ α σ η. 6.
Π Ε Ρ Ι Ε Χ Ο Μ Ε Ν Α 1. Ε ι σ α γ ω γ ή 2. Α ν ά λ υ σ η Π ε ρ ι ο χ ή ς 3. Α π α ι τ ή σ ε ι ς Ε ρ γ ο δ ό τ η 4. Τ υ π ο λ ο γ ί α κ τ ι ρ ί ω ν 5. Π ρ ό τ α σ η 6. Τ ο γ ρ α φ ε ί ο 1. Ε ι σ α γ ω
Κεφάλαιο 6 Σχεδιασμός FIR φίλτρων
Κεφάλαιο 6 Σχεδιασμός FIR φίλτρων Φίλτρα πεπερασμένης κρουστικής απόκρισης Finite Impulse Response (FIR) filters y(n) = M k= bk x(n k) / 8 παράδειγμα (εισαγωγικό) y(n) = 9 k = x(n k ) 2 / 8 Βασικές κατηγορίες
X(e jω ) = x[n]e jωn (1) x[n] = 1. T s
Αναπαράσταση Σημάτων και Συστημάτων στο Χώρο της Συχνότητας Ο Μετασχηματισμός Fourier Επιμέλεια: Γιώργος Π. Καφεντζης Δρ. Επιστήμης Η/Υ Πανεπιστημίου Κρήτης Δρ. Επεξεργασίας Σήματος Πανεπιστημίου Rennes
Κεφάλαιο 6 Σχεδιασμός FIR φίλτρων
Κεφάλαιο 6 Σχεδιασμός FIR φίλτρων Φίλτρα πεπερασμένης κρουστικής απόκρισης Finite Impulse Response (FIR) filters y(n) = M k= bk x(n k) / 68 παράδειγμα (εισαγωγικό) y(n) = 9 x(n k ) k= 2/ 68 Βασικές κατηγορίες
Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
radni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
ΨΕΣ DTFT. DFT-pairs: DFT-properties :
DFT-pairs: DFT-proprtis : . Ν.. την περιοδικότητα του DTFT (µε περίοδο π ) -jπn α. Να βρεθεί η απόκριση συχνότητας για το συνολικό σύστηµα συναρτήσει των επιµέρους αποκρίσεων των LΤΙ-συστηµάτων που το
Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1
Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +
= 0.927rad, t = 1.16ms
P 9. [a] ω = 2πf = 800rad/s, f = ω 2π = 27.32Hz [b] T = /f = 7.85ms [c] I m = 25mA [d] i(0) = 25cos(36.87 ) = 00mA [e] φ = 36.87 ; φ = 36.87 (2π) = 0.6435 rad 360 [f] i = 0 when 800t + 36.87 = 90. Now
Karakterizacija kontinualnih sistema u prelaznom režimu
Karakterizacija kontinualnih sistema u prelaznom režimu Postoji veći broj parametara koji karakterišu ponašanje sistema u prelaznom režimu. Ovi parametri pripadaju različitim prostorima u kojima se sistemi
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
ΛΥΣΕΙΣ ΤΩΝ ΑΣΚΗΣΕΩΝ + 1+ = =
ΚΕΦ. DTFT ΛΥΣΕΙΣ ΤΩΝ ΑΣΚΗΣΕΩΝ. Βρείτε το φάσµα δηλ. τον Μετασχ. Fourir ιακριτού Χρόνου (DTFT) για τα επόµενα σήµατα: α) x(n)δ(n)+δ(n-)+δ(n-) β) x(n)δ(n+)-δ(n-) γ) x(n)u(n+)-u(n-4) α) x(n)δ(n)+δ(n-)+δ(n-)
Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
HMY 220: Σήματα και Συστήματα Ι
HMY 220: Σήματα και Συστήματα Ι Βασικές Έννοιες Σήματα Κατηγορίες Σημάτων Συνεχούς/ Διακριτού Χρόνου, Αναλογικά/ Ψηφιακά Μετασχηματισμοί Σημάτων Χρόνου: Αντιστροφή, Κλιμάκωση, Μετατόπιση Πλάτους Βασικά
MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012
MATERIJAL ZA VEŽBE Predmet: MATEMATIČKA ANALIZA Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić Asistent: dr Tibor Lukić Godina: 202 . Odrediti domen funkcije f ako je a) f(x) = x2 + x x(x 2) b) f(x) = sin(ln(x
Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
= 10, a u drugom slučaju je broj mogućnosti ( ( 2! = 15. Prema tome krajnji rezultat je S5 3 = ( (
REŠENJA ZADATAKA SA PRIJEMNOG ISPITA IZ MATEMATIKE ZA ELEKTROTEHNIKU, RAČUNARSTVO, ANIMACIJU U INŽENJERSTVU I MEHATRONIKU, FTN NOVI SAD 0070 Na hipotenuzi AB pravouglog trougla ABC date su tače D i E,
MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio
MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi
y[n] ay[n 1] = x[n] + βx[n 1] (6)
Ασκήσεις με το Μετασχηματισμό Fourier Διακριτού Χρόνου Επιμέλεια: Γιώργος Π. Καφεντζης Δρ. Επιστήμης Η/Υ Πανεπιστημίου Κρήτης Δρ. Επεξεργασίας Σήματος Πανεπιστημίου Rennes 1 8 Οκτωβρίου 015 1. Εστω το
III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
ITU-R P ITU-R P (ITU-R 204/3 ( )
1 ITU-R P.530-1 ITU-R P.530-1 (ITU-R 04/3 ) (007-005-001-1999-1997-1995-1994-199-1990-1986-198-1978)... ( ( ( 1 1. 1 : - - ) - ( 1 ITU-R P.530-1..... 6.3. :. ITU-R P.45 -. ITU-R P.619 -. ) (ITU-R P.55
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Termovizijski sistemi MS1TS
Termovizijski sistemi MS1TS Vežbe 03 primer 1 Odredjivanje konvolucije numeričkom integracijom. x=(-2:0.01:2)'; f=triangle_function(x); y=zeros(length(x),1); for brojac=1:length(x) xt=x(brojac); r_f=@(u)triangle_function(u).*triangle_function(u-xt);
Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:
Zenica, 70006 + y+ z+ 4= 0 y+ z : i ( q) : = = y + z 4 = 0 a) Napisati pavu p u kanonskom, a pavu q u paametaskom obliku b) Naći jednačinu avni koja polazi koz pavu p i okomita je na pavu q ate su pave
Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci
Linearna diferencialna enačba reda Diferencialna enačba v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci d f + p= se imenuje linearna diferencialna enačba V primeru ko je f 0 se zgornja
S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Zadaci iz trigonometrije za seminar
Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
ΚΕΦΑΛΑΙΟ 3 ο. Μετασχηματισμός FOURIER Διακριτού Χρόνου DTFT. (Discrete Time Fourier Transform) ΨΗΦΙΑΚΗ ΕΠΕΞΕΡΓΑΣΙΑ ΣΗΜΑΤΟΣ Σ. ΦΩΤΟΠΟΥΛΟΣ ΔΠΜΣ 1/ 45
ΚΕΦΑΛΑΙΟ 3 ο Μετασχηματισμός FOURIER Διακριτού Χρόνου DTFT (Discrt Tim Fourir Transform / 45 Γενικά Μορφές Μετασχηματισμού Fourir Σήματα που αντιστοιχούν στους τέσσερους τύπους μετασχηματισμών α Μετασχηματισμός
ITU-R P (2012/02) khz 150
(0/0) khz 0 P ii (IPR) (ITU-T/ITU-R/ISO/IEC) ITU-R http://www.itu.int/itu-r/go/patents/en http://www.itu.int/publ/r-rec/en BO BR BS BT F M P RA RS S SA SF SM SNG TF V ITU-R 0 ITU 0 (ITU) khz 0 (0-009-00-003-00-994-990)
!!" #7 $39 %" (07) ..,..,.. $ 39. ) :. :, «(», «%», «%», «%» «%». & ,. ). & :..,. '.. ( () #*. );..,..'. + (# ).
1 00 3 !!" 344#7 $39 %" 6181001 63(07) & : ' ( () #* ); ' + (# ) $ 39 ) : : 00 %" 6181001 63(07)!!" 344#7 «(» «%» «%» «%» «%» & ) 4 )&-%/0 +- «)» * «1» «1» «)» ) «(» «%» «%» + ) 30 «%» «%» )1+ / + : +3
Σχεδιασµός FIR φίλτρων
Σ. Φωτόπουλος ΨΕΣ- ΚΕΦ 6 ο FIR φιλτρα 88 Σχεδιασµός FIR φίλτρων 6. Εισαγωγή FIR φίλτρα είναι ψηφιακά φίλτρα πεπερασµένης κρουστικής απόκρισης (Finite Impulse Response). ηλ εφαρµογή της κρουστικής συνάρτησης
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Σχεδιασµός Φίλτρων µε τηµέθοδο των παραθύρων
Σχεδιασµός Φίλτρων µε τηµέθοδο των παραθύρων (ή µέθοδο Μετ/σµού. Fourier) Νοέµβριος 25 ΨΕΣ Βασίζεται στον αντίστροφο µετ/σµό Fourier (IDTFT). ηλ. δίνεται η µορφή της απόκρισης συχνότητας Η(ω) και ζητείται
( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Funkcije. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 14. november Gregor Dolinar Matematika 1
Matematika 1 Gregor Dolinar Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani 14. november 2013 Kvadratni koren polinoma Funkcijo oblike f(x) = p(x), kjer je p polinom, imenujemo kvadratni koren polinoma
( t) u( t) ( t) STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM
Ponašanje pojačavača u vremenskom domenu zavisi od frekvencijske karakteristike, odnosno položaja nula i polova prenosne funkcije. ( N r ( D( B( Pogodan način da se ustanovi stabilnost pojačavača je da